Cambios

Busca en cnbGuatemala con Google

sin resumen de edición
Línea 1: Línea 1:  +
{{Navegador DIGEBI 7 sub}}
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (55).png|right|250px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (55).png|right|250px]]
 
{{DISPLAYTITLE:Una’ta yi uk’anpes ub’ijyar e ojronerob’ (Reconocimiento y sensibilización gramatical)}}
 
{{DISPLAYTITLE:Una’ta yi uk’anpes ub’ijyar e ojronerob’ (Reconocimiento y sensibilización gramatical)}}
 
__TOC__
 
__TOC__
   −
==Ub’ijnusyaj e kanwa’r ira ja’x:==
+
==Ub’ijnusyaj e kanwa’r ira ja’x==
 
#E maxtak unatob’ uk’apesob’ e uyokir e ojronerob’. Una’ta uk’anpes e jun tama uyutirach e ojronerob’ maya.  
 
#E maxtak unatob’ uk’apesob’ e uyokir e ojronerob’. Una’ta uk’anpes e jun tama uyutirach e ojronerob’ maya.  
 
#E maxtak una’tob’ uk’anpesob’ ub’ijrar ojronerob’ tama uyojroner ob’. Una’ta utz’ijb’ob’ yi o’jronob’ tamar taka inte’ janb’yarir.
 
#E maxtak una’tob’ uk’anpesob’ ub’ijrar ojronerob’ tama uyojroner ob’. Una’ta utz’ijb’ob’ yi o’jronob’ tamar taka inte’ janb’yarir.
   −
== ==
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Una’tanwa’r uyokir utz’ijb’anar, uk’ani ukansena’r kochwa’ uk’ani tz’ijb’ab’ir e ojroner Ch’orti’.  
 
Una’tanwa’r uyokir utz’ijb’anar, uk’ani ukansena’r kochwa’ uk’ani tz’ijb’ab’ir e ojroner Ch’orti’.  
Línea 57: Línea 57:  
<div style="clear:both"></div>
 
<div style="clear:both"></div>
   −
==Uk’anpesna’r e k’ab’ob’ xe’ inte’taka yi xe’ me’yrob’.==
+
==Uk’anpesna’r e k’ab’ob’ xe’ inte’taka yi xe’ me’yrob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Ukansena’r e k’ab’ob’ tama e ojroner, k’ani twa’ awira jay la’r utz’ijb’anar.  
 
Ukansena’r e k’ab’ob’ tama e ojroner, k’ani twa’ awira jay la’r utz’ijb’anar.  
Línea 228: Línea 228:     
k’ani twa’ awira jay inb’utz war uchob’ tama ujunob’, jay ma’ k’ani twa’ asutpa awa’re kochwa’ a’xin uyokir.  
 
k’ani twa’ awira jay inb’utz war uchob’ tama ujunob’, jay ma’ k’ani twa’ asutpa awa’re kochwa’ a’xin uyokir.  
 
+
:ni-
ni-
+
:a-
+
:u-
a-
+
:ka-
 
+
:i-
u-
+
:u- ob’  
 
  −
ka-
  −
 
  −
i-
  −
 
  −
u- ob’  
      
Kansen e ajkanwa’r kochwa’ twa’ uk’anpesob’ e wak tz’ijb’ nut’urer tama e tuno’r tz’ijb’ayaj xe’ ache’npa,  
 
Kansen e ajkanwa’r kochwa’ twa’ uk’anpesob’ e wak tz’ijb’ nut’urer tama e tuno’r tz’ijb’ayaj xe’ ache’npa,  
Línea 247: Línea 241:  
Kansen twa’ e ajkanwa’r akano upojro tama e tzejp junob’ e ojroner xe’ atz’ijba’ntz’a taka e; '''niw, aw, uw, kaw, iw, iw-ob’,''' nakpat k’ani twa’ awira jay inb’utz war uchob’, jay awira ayan chi ma’taka utajwi uyokir k’ani twa’ asutpa awa’ryob’ , twa’ e ajkanwa’r ma’chi asatpa tama yar upatna’r.  
 
Kansen twa’ e ajkanwa’r akano upojro tama e tzejp junob’ e ojroner xe’ atz’ijba’ntz’a taka e; '''niw, aw, uw, kaw, iw, iw-ob’,''' nakpat k’ani twa’ awira jay inb’utz war uchob’, jay awira ayan chi ma’taka utajwi uyokir k’ani twa’ asutpa awa’ryob’ , twa’ e ajkanwa’r ma’chi asatpa tama yar upatna’r.  
   −
'''niw-'''
+
:'''niw-'''
 
+
:'''aw-'''
'''aw-'''
+
:'''uw-'''
 
+
:'''kaw-'''
'''uw-'''
+
:'''iw-'''
 
+
:'''uw- ob’'''
'''kaw-'''
  −
 
  −
'''iw-'''
  −
 
  −
'''uw- ob’'''
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
Línea 270: Línea 259:  
Inwirse niwajkanseyaj.
 
Inwirse niwajkanseyaj.
   −
==E k’ab’ob’ xe’ ub’ajner taka atz’ijb’antz’a.==
+
==E k’ab’ob’ xe’ ub’ajner taka atz’ijb’antz’a==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Sustantivos nunca poseídos.  
 
Sustantivos nunca poseídos.  
Línea 354: Línea 343:  
<div style="clear:both"></div>
 
<div style="clear:both"></div>
   −
==K’ab’a’rirob’ xe’ ak’ajtz’a intya’chix.==
+
==K’ab’a’rirob’ xe’ ak’ajtz’a intya’chix==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
   
 
   
Línea 391: Línea 380:  
Unb’i taka nipya’rob’ tuk’a twa’ intya’ch intya’ch e ojroner ira.
 
Unb’i taka nipya’rob’ tuk’a twa’ intya’ch intya’ch e ojroner ira.
   −
==K’ab’a’rirob’ xe’ Tz’akar u’t.==
+
==K’ab’a’rirob’ xe’ Tz’akar u’t==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Sustantivos agregativos.
 
Sustantivos agregativos.
Línea 656: Línea 645:     
Ajk’un una’tob’ me’yra ojronerob’, tya’ ertz’a e k’ab’ob’ tu’t e k’ab’ob’.
 
Ajk’un una’tob’ me’yra ojronerob’, tya’ ertz’a e k’ab’ob’ tu’t e k’ab’ob’.
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani kochwa’ turu uyokir e k’ab’ob’ tu’t e k’ab’ob’ tama kawojroner.  
 
Ukani kochwa’ turu uyokir e k’ab’ob’ tu’t e k’ab’ob’ tama kawojroner.  
 
Kach’ujki’k tuk’a war uchob’ e maxtak ira.
 
Kach’ujki’k tuk’a war uchob’ e maxtak ira.
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (78.1).png|right|200px]]
+
 
 +
<div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:50%; float:left;">
 +
<poem>
 
Ukani tuk’ot a’xin cha’te’rti ojroner tama inte’ ojroner taka.
 
Ukani tuk’ot a’xin cha’te’rti ojroner tama inte’ ojroner taka.
   
Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes e kanwa’r ira.
 
Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes e kanwa’r ira.
   
Uyusta e me’ynob’ taka e ojroner xe’ utz’ijb’a tama xe’ war ukani.  
 
Uyusta e me’ynob’ taka e ojroner xe’ utz’ijb’a tama xe’ war ukani.  
   
Ukani upejku’t yi utz’ijb’a e k’ab’a’rirob’, xe’ intran u’t.  
 
Ukani upejku’t yi utz’ijb’a e k’ab’a’rirob’, xe’ intran u’t.  
 
+
</poem>
 +
</div>
 +
<div style="width:50%; float:right;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (78.1).png|right|250px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>
 
Nakpat xe’ awirix e me’yn, k’ajtin taka apya’rob’ tuk’a b’ijnusyaj uyajk’e’t.  
 
Nakpat xe’ awirix e me’yn, k’ajtin taka apya’rob’ tuk’a b’ijnusyaj uyajk’e’t.  
   −
 
+
<div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:50%; float:left;">
 +
<poem>
 
'''Kawiri’k e ojronerob’ ira :'''
 
'''Kawiri’k e ojronerob’ ira :'''
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (78).png|right|200px]]
   
U’tk’ab’  
 
U’tk’ab’  
 
U’tjor  
 
U’tjor  
   
U’tniwej
 
U’tniwej
   
O’rb’aker  
 
O’rb’aker  
   
O’ryok  
 
O’ryok  
   
U’txan  
 
U’txan  
   
O’rk’ab’
 
O’rk’ab’
 +
</poem>
 +
</div>
 +
<div style="width:50%; float:right; padding-top:2em;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (78).png|right|250px]]
 +
</div>
 +
</div>
   −
 
+
<div style="clear:both"></div>
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (79).png|right|150px]]
   
'''Uchojb’ana’r O’rkak’ab’'''  
 
'''Uchojb’ana’r O’rkak’ab’'''  
   Línea 696: Línea 690:  
   
 
   
 
Tamar ixto k’ani twa’ kapoki tya’ xex kawira, tamar ub’an kach’epe kab’a, kasajpi ko’yt.  
 
Tamar ixto k’ani twa’ kapoki tya’ xex kawira, tamar ub’an kach’epe kab’a, kasajpi ko’yt.  
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (79).png|center|150px]]
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
Línea 705: Línea 699:  
Nakpat intz’ijb’a ta nijun.  
 
Nakpat intz’ijb’a ta nijun.  
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
   
'''Inpatna Ta nyo’tot:'''  
 
'''Inpatna Ta nyo’tot:'''  
    
Insajka mojr ojroner xe’ uk’eche e k’ab’ob’ kochwa’ e’ra tya’ nut’ur tz’ijb’ab’ir cha’te’rti k’ab’ob’.
 
Insajka mojr ojroner xe’ uk’eche e k’ab’ob’ kochwa’ e’ra tya’ nut’ur tz’ijb’ab’ir cha’te’rti k’ab’ob’.
   −
 
+
==Ojroner xe’ uk’eche cha’te’ k’ab’a’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==Ojroner xe’ uk’eche cha’te’ k’ab’a’==
   
Sustantivos Más Sustantivos en Ch’orti’  
 
Sustantivos Más Sustantivos en Ch’orti’  
   Línea 722: Línea 712:     
Irsen taka e me’yn ub’an twa’ ertz’a tya’ tya’ uyub’i kak’anpes.  
 
Irsen taka e me’yn ub’an twa’ ertz’a tya’ tya’ uyub’i kak’anpes.  
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
E ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ uk’anpes yi utz’ijb’a e ojroner xe’ uk’eche cha’te’ k’ab’ob’.
 
E ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ uk’anpes yi utz’ijb’a e ojroner xe’ uk’eche cha’te’ k’ab’ob’.
 
+
<center>Ka kamwi’k uk’ab’a’ kab’a</center>
Ka kamwi’k uk’ab’a’ kab’a
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (80).png|center|350px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (80).png|center|350px]]
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
   
==k’ab’ob’ xe’ ma’ cheker==
 
==k’ab’ob’ xe’ ma’ cheker==
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Sustantivos abstractos  
 
Sustantivos abstractos  
   Línea 743: Línea 728:  
Ajk’un una’tob’ me’yra ojronerob’, tya’ ak’anpespa e ojronerob’ ira.  
 
Ajk’un una’tob’ me’yra ojronerob’, tya’ ak’anpespa e ojronerob’ ira.  
    +
E ajkanwa’r ukani e intya’ch intya’ch uyokir e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
E ajkanwa’r ukani e intya’ch intya’ch uyokir e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira.
  −
   
Una’ta uche e me’yn taka e ojronerob’ xe’ ma’chi kawira.  
 
Una’ta uche e me’yn taka e ojronerob’ xe’ ma’chi kawira.  
    
Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira.  
 
Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira.  
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (81).png|right|250px]]
 
Ukani upejku’t yi utz’ijb’a e k’ab’a’rirob’.  
 
Ukani upejku’t yi utz’ijb’a e k’ab’a’rirob’.  
    
Kach’ujki’k e me’yn ira:
 
Kach’ujki’k e me’yn ira:
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (81).png|center|250px]]
+
Kawari’k tuk’a war uchob’
   −
Kawari’k tuk’a war uchob’
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (82).png|right|150px]]
   
e pakab’ob’ xe’ turu tama e me’yn tichan.
 
e pakab’ob’ xe’ turu tama e me’yn tichan.
+
 
 +
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:50%; float:left;">
 +
<poem>
 
'''Kanwi’kon e ojronerob’ ira.'''
 
'''Kanwi’kon e ojronerob’ ira.'''
   
*'''Aj-jorir'''  
 
*'''Aj-jorir'''  
 
*'''Usaksakir'''  
 
*'''Usaksakir'''  
 
*'''Utzeyr'''  
 
*'''Utzeyr'''  
 
*'''B’ijnusyaj'''
 
*'''B’ijnusyaj'''
+
</poem>
 
+
</div>
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
+
<div style="width:50%; float:right;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (82).png|right|100px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>
 
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
   
 
   
 
Taka e ojronerob’ xe’ achekta tichan intz’ijb’a inte’ b’ijnusyaj ta nijun.
 
Taka e ojronerob’ xe’ achekta tichan intz’ijb’a inte’ b’ijnusyaj ta nijun.
   −
 
+
==Uk’ajnarir e ojronerob’ taka inte’ k’ab’a’==
 
  −
 
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==Uk’ajnarir e ojronerob’ taka inte’ k’ab’a’==
  −
   
Los verbos: Verbos intransitivos  
 
Los verbos: Verbos intransitivos  
   Línea 788: Línea 770:     
Tama e’ra ak’anpespa e yokir “A” yi e “B”.  
 
Tama e’ra ak’anpespa e yokir “A” yi e “B”.  
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (83).png|right|150px]]
+
<div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:50%; float:left;">
 
'''Kakanwi’k e’ra:'''  
 
'''Kakanwi’k e’ra:'''  
   Línea 797: Línea 780:  
*'''ixwe’'''  
 
*'''ixwe’'''  
 
*'''awyob’'''  
 
*'''awyob’'''  
 
+
</div>
 +
<div style="width:50%; float:right; padding-top:2em;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (83).png|center|250px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>
 
Nakpat ejtz’un awira taka mojrxix ojroner twa’ awira jay e ajkanwa’r war ukani e kanseyaj ira.
 
Nakpat ejtz’un awira taka mojrxix ojroner twa’ awira jay e ajkanwa’r war ukani e kanseyaj ira.
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]  
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]  
 
'''Inpatna Nib’ajner:'''
 
'''Inpatna Nib’ajner:'''
Línea 810: Línea 796:  
Nakpata awirse niwajkanseyaj.
 
Nakpata awirse niwajkanseyaj.
   −
 
+
==Arasir Tama Uk’ajnarir e Ojronerob’ taka Inte’ K’ab’a==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Arasir Tama Uk’ajnarir e Ojronerob’ taka Inte’ K’ab’a==
  −
   
Conjugación de los Verbos intransitivos  
 
Conjugación de los Verbos intransitivos  
   Línea 821: Línea 805:     
Inyajrix xe’ awajk’ix tuno’r uyokir tama e kanseyaj ira e ajkanwa’r:  
 
Inyajrix xe’ awajk’ix tuno’r uyokir tama e kanseyaj ira e ajkanwa’r:  
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani kochwa’ turu uyokir e ojroner.  
 
Ukani kochwa’ turu uyokir e ojroner.  
    
Una’ta uk’anpes yi utz’ijb’a e ojronerob’ xe’ tya’ uk’anpes tz’akb’ir uyokir.  
 
Una’ta uk’anpes yi utz’ijb’a e ojronerob’ xe’ tya’ uk’anpes tz’akb’ir uyokir.  
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (84).png|right|150px]]
+
 
'''Kach’ujki’k kochwa’ turu uyokir e aras ojroner ira.'''  
+
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ turu uyokir e aras ojroner ira.''' </center>
 +
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:30%; float:left;">
 +
<poem>
 
inxana  
 
inxana  
   
axana  
 
axana  
   
ixana  
 
ixana  
   
kaxana  
 
kaxana  
   
ix-xana  
 
ix-xana  
   
axanob’  
 
axanob’  
 
+
</poem>
 
+
</div>
 +
<div style="width:70%; float:right;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (84).png|right|175px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
'''Cha’te’rtyo’n kache e patna’r:'''  
 
'''Cha’te’rtyo’n kache e patna’r:'''  
    
Kasajka kora ojronerob’ yi kache mojrix ojroner kochwa’ xe’ turu tichan.
 
Kasajka kora ojronerob’ yi kache mojrix ojroner kochwa’ xe’ turu tichan.
 +
<div style="clear:both"></div>
   −
 
+
==Ucheksuna’r e jab’ir tama e ojroner==
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|95px]]
 
+
Marcadores de tiempo y aspecto  
==Ucheksuna’r e jab’ir tama e ojroner.==
  −
 
  −
Marcadores de tiempo y aspecto  
      
Tama e kanseyaj ira; acheksenpa uyokir tuno’r e ojronerob’.  
 
Tama e kanseyaj ira; acheksenpa uyokir tuno’r e ojronerob’.  
    
Cheksun taka me’yra ojronerob’ tya’ cheker uyokir e ojronerob’, jay warto anumuy, o’ a’xin anumuy yi xe’ numix.  
 
Cheksun taka me’yra ojronerob’ tya’ cheker uyokir e ojronerob’, jay warto anumuy, o’ a’xin anumuy yi xe’ numix.  
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani kochwa’ turu uyokir e ojroner.
 
Ukani kochwa’ turu uyokir e ojroner.
 
   
 
   
 
Una’ta uk’anpes e ojronerob’ xe’ warto anumuy, xe’ a’xin anumuy yi xe’ numuy.  
 
Una’ta uk’anpes e ojronerob’ xe’ warto anumuy, xe’ a’xin anumuy yi xe’ numuy.  
  −
      
'''Kach’ujki’k kochwa’ turu uyokir e ojroner Ch’orti’'''
 
'''Kach’ujki’k kochwa’ turu uyokir e ojroner Ch’orti’'''
 
   
 
   
*in-, i-, a- , ka- , ix- a-ob’ taka e war.  
+
:a) in-, i-, a- , ka- , ix- a-ob’ taka e war.  
*e’n, e’t, Ø, o’n, o’x, - ob’  
+
:b) e’n, e’t, Ø, o’n, o’x, - ob’  
    
kanwi’kon kochwa’ uyub’i kak’anpes e ojroner tama xe’ war anumuy, xe’ numi’x yi xe’ a’xinto’ anumuy.
 
kanwi’kon kochwa’ uyub’i kak’anpes e ojroner tama xe’ war anumuy, xe’ numi’x yi xe’ a’xinto’ anumuy.
    +
{| class="wikitable" width="60%" style="margin:1em auto 1em auto; clear:both"
 +
|-valign="top"
 +
! style="width:33%"| Pg Ejemplos
 +
! style="width:34%"| Pg Ejemplos
 +
! style="width:33%"| Pg Ejemplos
 +
 +
|-
 +
|1a sing. tarye’n
 +
|1a sing. war inxana
 +
|1a sing. inxanato’
 +
 +
|-
 +
|2a sing. tarye’t
 +
|2a sing. war ixana
 +
|2a sing. ixanato’
 +
 +
|-
 +
|3a sing. tario
 +
|3a sing. war axana
 +
|3a sing. axanato’
   −
tabla pagia 86
+
|-
 +
|1a plu. taryo’n
 +
|1a plu. war kaxana
 +
|1a plu. kaxanato’
    +
|-
 +
|2a taryo’x
 +
|2a war ixxana
 +
|2a plu. iixxanato’
    +
|-
 +
|3a plu. taryob’
 +
|3a plu. wax axanob’
 +
|3a plu. axanob’to’
 +
|}
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
 
'''Patna’r:'''  
 
'''Patna’r:'''  
Línea 884: Línea 895:  
Ko’sta e ojronerob’ tante’ jun tya’ kak’anpes e; '''in-, i-, a- , ka- , ix- a-ob’''' yi e: '''e’n, e’t, Ø, o’n, o’x, - ob’'''
 
Ko’sta e ojronerob’ tante’ jun tya’ kak’anpes e; '''in-, i-, a- , ka- , ix- a-ob’''' yi e: '''e’n, e’t, Ø, o’n, o’x, - ob’'''
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
   
 
   
 
Intz’ijb’a ta nijun e ojroner tama xe’ war anumuy, xe’ muni’x yi xe’ a’xinto’ anumuy, taka e ojroner wya’r.
 
Intz’ijb’a ta nijun e ojroner tama xe’ war anumuy, xe’ muni’x yi xe’ a’xinto’ anumuy, taka e ojroner wya’r.
  −
  −
  −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
      
==Arasir Tama Uk’ajnarir e Ojronerob’ tya’ kak’anpes a,e,i,o,u==
 
==Arasir Tama Uk’ajnarir e Ojronerob’ tya’ kak’anpes a,e,i,o,u==
Línea 900: Línea 904:     
Tama e kanseyaj ira; k’ani twa’ akanse e ojroner xe’ aka’y taka e; a,e,i o,u, chen uxte’ ojronerob’ tama e tz’ijnib’te’, twa’ e ajkanwa’rob’ akanwob’ inb’utz.  
 
Tama e kanseyaj ira; k’ani twa’ akanse e ojroner xe’ aka’y taka e; a,e,i o,u, chen uxte’ ojronerob’ tama e tz’ijnib’te’, twa’ e ajkanwa’rob’ akanwob’ inb’utz.  
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani kochwa’ turu uyokir e ojroner.  
 
Ukani kochwa’ turu uyokir e ojroner.  
Línea 911: Línea 913:  
'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ ak’anpes a, e,i,o,u'''  
 
'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ ak’anpes a, e,i,o,u'''  
   −
- '''inwe’'''  
+
:'''inwe’'''  
- '''iwe’'''  
+
: '''iwe’'''  
- '''awe’'''  
+
: '''awe’'''  
- '''uwe’se'''  
+
: '''uwe’se'''  
- '''ixwe’'''  
+
: '''ixwe’'''  
- '''awyob’'''
+
: '''awyob’'''
 
  −
 
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
'''Patna’r:'''  
 
'''Patna’r:'''  
Línea 928: Línea 928:  
Katak’b’u ta inte’ jun yi kawirse kapya’rob’ tuk’a tuk’a ojroner katz’ijb’a.
 
Katak’b’u ta inte’ jun yi kawirse kapya’rob’ tuk’a tuk’a ojroner katz’ijb’a.
   −
 
+
==Arasir tama uk’ajnarir e ojronerob’ xe’ aka’y taka e; j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==Arasir tama Uk’ajnarir e Ojronerob’ xe’ aka’y taka e; j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.==
  −
   
Conjugación de verbos intransitivos con consonante inicial  
 
Conjugación de verbos intransitivos con consonante inicial  
   Línea 942: Línea 939:     
Tama e kanseyaj ira uyub’i akanse me’yra ojronerob’ xe’ akay taka e; '''j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.'''  
 
Tama e kanseyaj ira uyub’i akanse me’yra ojronerob’ xe’ akay taka e; '''j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.'''  
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani kochwa’ twa’ uk’anpes e; '''j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.''' tama utz’ijb’anar e ojroner Ch’orti’.  
 
Ukani kochwa’ twa’ uk’anpes e; '''j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.''' tama utz’ijb’anar e ojroner Ch’orti’.  
Línea 949: Línea 944:  
Una’ta uk’anpes yi utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes tuno’r e u’t tz’ijb’ te ch’orti’.
 
Una’ta uk’anpes yi utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes tuno’r e u’t tz’ijb’ te ch’orti’.
   −
 
+
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ kak’anpes j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.'''</center>
'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ kak’anpes j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.'''
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:both">
 
+
<div style="width:30%; float:left;">
 
+
<poem>
tabla pagina 88
+
Xana
 
+
Wayan
 
+
Tikroma
 
+
Korpa
 
+
Xuxb’a
 +
Puruy
 +
K’axi
 +
Jimpa
 +
Satpa
 +
</poem>
 +
</div>
 +
<div style="width:70%: float:right; padding-top:3em">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (88).png|right|250px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
Línea 965: Línea 971:  
K’ani twa’ inwira jay war akay e ojroner taka e u’t tz’ijb’ xe’ kakani o’ taka e mojrix u’t xe’ keterto’.  
 
K’ani twa’ inwira jay war akay e ojroner taka e u’t tz’ijb’ xe’ kakani o’ taka e mojrix u’t xe’ keterto’.  
    +
Nakpat intz’ijb’a tama nijun, ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
   −
Nakpat intz’ijb’a tama nijun, ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
+
==Uk’ajna’rir e ojronerob’ taka cha’te’rti k’ab’ob’==
 
  −
 
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==Uk’ajna’rir e ojronerob’ taka cha’te’rti k’ab’ob’.==
  −
   
Verbos Transitivos  
 
Verbos Transitivos  
   Línea 987: Línea 989:  
Tama e’ra ak’anpespa e yokir '''“A”''' yi e '''“B”.'''
 
Tama e’ra ak’anpespa e yokir '''“A”''' yi e '''“B”.'''
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (90).png|right|200px]]
+
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ ak’anpes tara achekta kora tz’ijb’ayaj.'''</center>
Kach’ujki’k kochwa’ twa’ ak’anpes tara achekta kora tz’ijb’ayaj.  
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 
+
<div style="width:30%; float:left;">
inxuri Ø
+
<poem>
 
+
'''in'''xuri Ø  
axuri Ø  
+
'''a'''xuri Ø
 
+
'''u'''xuri Ø  
uxuri Ø  
+
'''ka'''xuri Ø  
 
+
'''ix'''-xuri Ø  
kaxuri Ø  
+
'''u'''xuryob’
 
+
</poem>
ix-xuri Ø  
+
</div>
 
+
<div style="width:70%; float:right;">
uxuryob’
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (90).png|right|175px]]
 
+
</div>
Inxuri uwe’rir e wakax.
+
</div>
+
<div style="clear:both"></div>
 +
<center>Inxuri uwe’rir e wakax.</center>[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
    
Inturan inb’ijnu mojr ojroner xe’ achekta taka e u’t tz’ijb’ob’ te Ch’orti’. in, a, u, ka, ix-, u-ob’.
 
Inturan inb’ijnu mojr ojroner xe’ achekta taka e u’t tz’ijb’ob’ te Ch’orti’. in, a, u, ka, ix-, u-ob’.
 
   
 
   
Nakpat intz’ijb’a tama nijun, ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.  
+
Nakpat intz’ijb’a tama nijun, ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 
      +
==Cheyaj Ojronerob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Cheyaj Ojronerob’==
  −
   
El Sujeto y El objeto  
 
El Sujeto y El objeto  
      
Tara k’ani twa’ awirse me’yra ojronerob’ tya’ e ajkanwa’r uk’ani twa’ una’ta utz’ijb’a e ojronerob’ taka e; in,a, u, ka, ix, u, ob’, taka uk’ab’a’ e ayanirob’ xe’ achekta.
 
Tara k’ani twa’ awirse me’yra ojronerob’ tya’ e ajkanwa’r uk’ani twa’ una’ta utz’ijb’a e ojronerob’ taka e; in,a, u, ka, ix, u, ob’, taka uk’ab’a’ e ayanirob’ xe’ achekta.
Línea 1026: Línea 1025:     
ejtz’un kora b’ijnusyaj tama e tz’ijnib’te’ twa’ e ajkanwa’r ukani.
 
ejtz’un kora b’ijnusyaj tama e tz’ijnib’te’ twa’ e ajkanwa’r ukani.
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
E ajkanwa’r ukani uyusta e b’ijnusyaj.
 
E ajkanwa’r ukani uyusta e b’ijnusyaj.
Línea 1035: Línea 1032:  
'''B’an kochwa’ e’ra:'''
 
'''B’an kochwa’ e’ra:'''
   −
   
#Uk’eche’n ta chinam nitu’.  
 
#Uk’eche’n ta chinam nitu’.  
:U’-k’ech-e-n  
+
#:U’-k’ech-e-n  
 
#Uk’eche’t me’yra ajk’in e patna’r ira.  
 
#Uk’eche’t me’yra ajk’in e patna’r ira.  
:U-k’ech-e’t  
+
#:U-k’ech-e’t  
 
#Uk’eche utumin tari.  
 
#Uk’eche utumin tari.  
:U-k’ech- Ø  
+
#:U-k’ech- Ø  
 
#Uk’echo’n ta kojn nisakun.  
 
#Uk’echo’n ta kojn nisakun.  
:U-k’ech-o’n  
+
#:U-k’ech-o’n  
#Uk’echo’x ani e xukur.  
+
#Uk’echo’x ani e xukur. [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
:U-k’ech- o’x  
+
#:U-k’ech- o’x  
 
#Uk’echob’ ixin umururob’ taka e ja’, ta chor.  
 
#Uk’echob’ ixin umururob’ taka e ja’, ta chor.  
:U-k’ech-ob’
+
#:U-k’ech-ob’
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
    
Intz’ijb’a e ojronerob’ tya’ kak’anpes in, '''a, u, ka, ix-, u-ob’,''' taka e ojronerob’, pakwa’n, waynij, korma’r, jatz’ma’r.  
 
Intz’ijb’a e ojronerob’ tya’ kak’anpes in, '''a, u, ka, ix-, u-ob’,''' taka e ojronerob’, pakwa’n, waynij, korma’r, jatz’ma’r.  
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 
Nakpat inwirse e ajkanseyaj jay inb’utz.  
 
Nakpat inwirse e ajkanseyaj jay inb’utz.  
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
   
'''Inpatna ta nyo’tot:'''  
 
'''Inpatna ta nyo’tot:'''  
 
U’nb’i e ojroner xe’ ache’na ta nyo’tot yi intz’ijb’a ta nijun, e ojroner xe’ akay taka uyokir e; '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’.'''  
 
U’nb’i e ojroner xe’ ache’na ta nyo’tot yi intz’ijb’a ta nijun, e ojroner xe’ akay taka uyokir e; '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’.'''  
Línea 1064: Línea 1056:  
Yi inwirse e ajkanseyaj ejk’ar.
 
Yi inwirse e ajkanseyaj ejk’ar.
   −
 
+
==E nijkesyaj Ojronerob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==E nijkesyaj Ojronerob’==
  −
   
El movimiento y dirección
 
El movimiento y dirección
 
   
 
   
Línea 1076: Línea 1066:  
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanwa’ret akani atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uyajk’u inte’ b’ijnusyaj tama inte’ cheyaj.  
 
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanwa’ret akani atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uyajk’u inte’ b’ijnusyaj tama inte’ cheyaj.  
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (93).png|right|200px]]
+
<center>'''Tara achekta kora ojronerob’ tya’ </center>
'''Tara achekta kora ojronerob’ tya’  
+
<center>'''kak’anpes tuno’r uyokir e ojronerob’ ira:''' </center>
kak’anpes tuno’r uyokir e ojronerob’ ira:'''  
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 
+
<div style="width:30%; float:left;">
 +
<poem>
 
injaxru  
 
injaxru  
   
ajaxru  
 
ajaxru  
   
ujaxru  
 
ujaxru  
   
kajaxru  
 
kajaxru  
   
ix-jaxuru  
 
ix-jaxuru  
   
ujaxrwob’  
 
ujaxrwob’  
 
+
</poem>
 +
</div>
 +
<div style="width:70%: float:right">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (93).png|right|150px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 
Uyub’i akanse ub’an taka e ojroner, tob’er, jarma’r, twa’ ja’xirob’ akay uyejtz’ob’ a’xin utz’ijb’a’rir.
 
Uyub’i akanse ub’an taka e ojroner, tob’er, jarma’r, twa’ ja’xirob’ akay uyejtz’ob’ a’xin utz’ijb’a’rir.
   −
  −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
   Línea 1102: Línea 1091:     
Nakpat inwirse e ajkanseyaj jay inb’utz.
 
Nakpat inwirse e ajkanseyaj jay inb’utz.
 +
<div style="clear:left"></div>
   −
 
+
==Uwi’r e ojronerob’==
 
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Uwi’r e ojronerob’==
  −
   
La raiz verbal  
 
La raiz verbal  
   Línea 1120: Línea 1107:  
Uyub’i akanse ub’an taka e mojr ojroner xe’ achekta ejmar.  
 
Uyub’i akanse ub’an taka e mojr ojroner xe’ achekta ejmar.  
   −
*tz’ak-  
+
:-tz’ak-  
*b’ok-  
+
:-b’ok-  
*pak’-  
+
:-pak’-  
*chon-  
+
:-chon-  
*b’is-  
+
:-b’is-  
    
Tya’ awiri’x xe’ ajkanwa’r uchi’x tuno’r e’ra, aren twa’ ub’ijnu mojr ojroner yi u’tz’ijb’i’k tama e jun nakpta ne’t twa’ ach’ujku jay inb’utz uche.  
 
Tya’ awiri’x xe’ ajkanwa’r uchi’x tuno’r e’ra, aren twa’ ub’ijnu mojr ojroner yi u’tz’ijb’i’k tama e jun nakpta ne’t twa’ ach’ujku jay inb’utz uche.  
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes uwi’r e ojronerob’ , tama inte’ b’ijnusyaj.  
 
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes uwi’r e ojronerob’ , tama inte’ b’ijnusyaj.  
Línea 1136: Línea 1121:  
Cha’te’rtyo’n kab’ijnu mojr uwi’rar ojroner yi ka’si takar, twa’ kawira nakpat ti’n uyokir a’xin.
 
Cha’te’rtyo’n kab’ijnu mojr uwi’rar ojroner yi ka’si takar, twa’ kawira nakpat ti’n uyokir a’xin.
   −
 
+
==Uk’aparir e Ojroner==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Uk’aparir e Ojroner.==
  −
   
El Sufijo  
 
El Sufijo  
   Línea 1160: Línea 1143:  
'''Tara achekta utz’akarir e ojronerob’.'''
 
'''Tara achekta utz’akarir e ojronerob’.'''
 
   
 
   
'''e’t'''  
+
:'''e’t'''  
 +
:'''b’ir'''
 +
:'''o’n'''
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
Taka e mojr ojroner ira aren twa´ uchob´ ub´ ajnerob´ tama ujunob´, nakpat numikob´ utz´ijb´ob´ tama e tz´ijb’nib´te´.
   −
'''b’ir'''
+
Cha’te’rtyo’n :  
  −
'''o’n'''
  −
 
  −
Taka e mojr ojroner ira aren twa´ uchob´ ub´ ajnerob´ tama ujunob´, nakpat numikob´ utz´ijb´ob´ tama e tz´ijb’nib´te´.
  −
 
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
Cha’te’rtyo’n :  
      
Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ ak’anpes utz’akarir e ojroner, nakpat kawirse e ajkanseyaj.
 
Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ ak’anpes utz’akarir e ojroner, nakpat kawirse e ajkanseyaj.
   −
 
+
==UK’ajna’rir e Ojronerob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==UK’ajna’rir e Ojronerob’:==
  −
   
'''Te k’ay, pejkna’r, Tajwinar, Kojkna’r, Kansenar'''  
 
'''Te k’ay, pejkna’r, Tajwinar, Kojkna’r, Kansenar'''  
    
B’anjxan k’ani twa’ awajk’u una’tob’ o’ ak’ajti, taka e ajkanwa’rob’ tuk’a uk’anpa’rir e ojronerob’ ira;  
 
B’anjxan k’ani twa’ awajk’u una’tob’ o’ ak’ajti, taka e ajkanwa’rob’ tuk’a uk’anpa’rir e ojronerob’ ira;  
 
Kochwa’ uyub’i kawa’re o ka’si taka e ojronerob’ ira. Ajk’un uyokir inb’utz twa’ e ajkanwa’r ukani.  
 
Kochwa’ uyub’i kawa’re o ka’si taka e ojronerob’ ira. Ajk’un uyokir inb’utz twa’ e ajkanwa’r ukani.  
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (96).png|right|200px]]
  −
'''Tara achekta uk’ajna’rir e ojroner te k’ay.'''
  −
      +
<center>'''Tara achekta uk’ajna’rir e ojroner te k’ay.''' </center>
 +
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:40%; float:left;">
 +
<poem>
 
'''K’aywa’r'''  
 
'''K’aywa’r'''  
      
ink’aywi,  
 
ink’aywi,  
   
ik’aywi  
 
ik’aywi  
   
ak’aywi  
 
ak’aywi  
   
kak’aywi
 
kak’aywi
   
I’xk’aywi  
 
I’xk’aywi  
   
Ak’aywob’  
 
Ak’aywob’  
 
+
</poem>
K’ani ink’aywi inte’ nik’ay.
+
</div>
 
+
<div style="width:60%; float:right;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (96).png|right|150px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<center style="clear:both;">K’ani ink’aywi inte’ nik’ay.</center>
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
B’an kochwa’ e’ra uyub’i ache taka e mojr ojronerob’ xe’ achekta ejma’r, '''pejkna’r, tajwina’r, tajwintz’ar, kojkna’r, kansena’r.'''  
 
B’an kochwa’ e’ra uyub’i ache taka e mojr ojronerob’ xe’ achekta ejma’r, '''pejkna’r, tajwina’r, tajwintz’ar, kojkna’r, kansena’r.'''  
    
Erer akanse ub’an e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira, ak’aywi e mut tama e sakojpa’r.
 
Erer akanse ub’an e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira, ak’aywi e mut tama e sakojpa’r.
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
   
'''Kapatna cha’te’rtyo’n:'''  
 
'''Kapatna cha’te’rtyo’n:'''  
 
Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ kak’anpes e '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’''', tama uk’ajna’rir e '''wayner, jarma’r ,''' tz’ojyir Nakpat kawirse e ajkanseyaj yi kapya’rob’.
 
Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ kak’anpes e '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’''', tama uk’ajna’rir e '''wayner, jarma’r ,''' tz’ojyir Nakpat kawirse e ajkanseyaj yi kapya’rob’.
   −
 
+
==K’ajna’rir e Ojronerob’ Ja’xach taka==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
+
Conjugación de Verbos Transitivos con direccional  
==K’ajna’rir e Ojronerob’ Ja’xach taka==
  −
 
  −
Conjugación de Verbos Transitivos con direccional  
      
B’anjxan twa’ awa’re o’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ tuk’a uk’anpa’rir e ojronerob’ ira, kochwa’ uyub’i kawa’re o ka’si taka e ojronerob’, k’ani twa’ akanse tama e ojronerob’ ira xe’ akay ak’anpestz’a ch’ate’rti pak’ab’.  
 
B’anjxan twa’ awa’re o’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ tuk’a uk’anpa’rir e ojronerob’ ira, kochwa’ uyub’i kawa’re o ka’si taka e ojronerob’, k’ani twa’ akanse tama e ojronerob’ ira xe’ akay ak’anpestz’a ch’ate’rti pak’ab’.  
Línea 1223: Línea 1195:  
'''Xurma’r'''
 
'''Xurma’r'''
   −
+
:inxuri  
inxuri  
+
:axuri,  
 
+
:uxuri,  
axuri,  
+
:kaxuri [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 
+
:ix-xuri  
uxuri,  
+
:uxuryob’  
 
  −
kaxuri  
  −
 
  −
ix-xuri  
  −
 
  −
uxuryob’  
     −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna nib’ajner:'''  
    
Inpojro mojr ojronerob’ yi inche b’an kochwa’ achekta tichan.
 
Inpojro mojr ojronerob’ yi inche b’an kochwa’ achekta tichan.
   −
 
+
==Uk’ajna’rir e ojroner taka e tzajtzajir==
 
  −
 
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==Uk’ajna’rir e ojroner taka e tzajtzajir==
  −
   
Transitivo Radical  
 
Transitivo Radical  
   Línea 1256: Línea 1215:     
Inb’utz ucheksunar ub’an tama e kanwa’r ira uk’ab’ajse tuk’a war ache’npa taka inte’ ojroner b’an ub’ijnusyaj.
 
Inb’utz ucheksunar ub’an tama e kanwa’r ira uk’ab’ajse tuk’a war ache’npa taka inte’ ojroner b’an ub’ijnusyaj.
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani utz’ijb’a yi upejka e ojronerob’ xe’ achekta e tzajtzajir tamar.  
 
Ukani utz’ijb’a yi upejka e ojronerob’ xe’ achekta e tzajtzajir tamar.  
    +
:intene’
 +
:a tene’
 +
:utene’,
 +
:katene’
 +
:ixtene’
 +
:utenyob’
   −
intene’
  −
  −
a tene’
  −
  −
utene’,
  −
  −
katene’
  −
  −
ixtene’
  −
  −
utenyob’
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (98).png|right|200px]]
   
Taka e ojronerob’ ira uyub’i ache ub’an e b’ijnusyajob’; b’an kochwa’ e’ra.
 
Taka e ojronerob’ ira uyub’i ache ub’an e b’ijnusyajob’; b’an kochwa’ e’ra.
   −
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:50%; float:left;">
 +
<poem>
 
Intene’ e kajwe’
 
Intene’ e kajwe’
   
Atene e Kajwe’  
 
Atene e Kajwe’  
   
Itene’ e kajwe’
 
Itene’ e kajwe’
   
katene’ e kajwe’.  
 
katene’ e kajwe’.  
   
Ixtene’ e kajwe’  
 
Ixtene’ e kajwe’  
   
Utenyob’ e kajwe’  
 
Utenyob’ e kajwe’  
 +
</poem>
 +
</div>
 +
<div style="width:50%; float:right;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (98).png|right|150px]]
 +
</div>
 +
</div>
    
B’an kochwa’ e’ra me’yra ojronerob’  
 
B’an kochwa’ e’ra me’yra ojronerob’  
    
xe’ achektes tuk’a war anumuy o’ uk’ab’ajse.  
 
xe’ achektes tuk’a war anumuy o’ uk’ab’ajse.  
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
Línea 1303: Línea 1257:  
K’ani twa’ awira jay war ak’anpes e yokirob’ ira : '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’.'''
 
K’ani twa’ awira jay war ak’anpes e yokirob’ ira : '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’.'''
   −
 
+
==Uk’ajnarir e ojronerob’ taka utz’akarir==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Uk’ajnarir e ojronerob’ taka utz’akarir==
  −
   
Transitivos Derivados  
 
Transitivos Derivados  
    
Tara k’ani twa’ ana’ta tuk’a twa’, a’ronpa kochwa’ e’ra e ojronerob’ ira, k’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r ke’ tama inte’ ojroner achekta mojrix, b’an kochwa’ e’ra.
 
Tara k’ani twa’ ana’ta tuk’a twa’, a’ronpa kochwa’ e’ra e ojronerob’ ira, k’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r ke’ tama inte’ ojroner achekta mojrix, b’an kochwa’ e’ra.
    +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (99).png|right|150px]]
   
E ajkanwa’r ukani usikb’a tama e mixu’ ojronerob’ uk’ajnarir e ojronerob’.
 
E ajkanwa’r ukani usikb’a tama e mixu’ ojronerob’ uk’ajnarir e ojronerob’.
   −
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:50%; float:left; padding-top:3em;">
 +
<poem>
 
inwaynes,  
 
inwaynes,  
   
uyates,
 
uyates,
   
uxantes  
 
uxantes  
   
uyajnes
 
uyajnes
 
+
</poem>
 
+
</div>
'''E Ch’aku’ mut'''  
+
<div style="width:50%; float:right;">
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (99).png|right|150px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>
 +
'''E Ch’aku’ mut'''  
    
Ayan inte’ ojroner tama uyarwa’r e inkojt mut xe’ uk’ab’a’ ch’aku’, che a’yi tama uyarwa’r e mut ira anumuy a’yi me’yra manb’anir, twa’ inkojt pak’ab’ob’.  
 
Ayan inte’ ojroner tama uyarwa’r e inkojt mut xe’ uk’ab’a’ ch’aku’, che a’yi tama uyarwa’r e mut ira anumuy a’yi me’yra manb’anir, twa’ inkojt pak’ab’ob’.  
B’an e’yni chenob’ oni’x; jay inkojt alok’oy axana uk’ani twa’ ub’isi u’t b’ajxan, xe’ twa’ alok’oy. Kone’r tuno’r k’ub’seyaj kochwa’ e’ra ma’chi’x ak’ub’sena; e b’ijnusyaj ira k’ani arob’na’r e maxtakob’ twa’ uchojb’es ub’ob’.  
+
B’an e’yni chenob’ oni’x; jay inkojt alok’oy axana uk’ani twa’ ub’isi u’t b’ajxan, xe’ twa’ alok’oy. Kone’r tuno’r k’ub’seyaj kochwa’ e’ra ma’chi’x  
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
ak’ub’sena; e b’ijnusyaj ira k’ani arob’na’r e maxtakob’ twa’ uchojb’es ub’ob’.  
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
   
'''Patna’r Cha’te’rtyo’n:'''  
 
'''Patna’r Cha’te’rtyo’n:'''  
   Línea 1339: Línea 1293:  
Nakpat twa’ asikb’a awira jay achekta e ojronerob’ tya’ ak’anpespa '''u,a…''' b’an kochwa’ achekta tichan, yi atz´ijb´a ta jun.
 
Nakpat twa’ asikb’a awira jay achekta e ojronerob’ tya’ ak’anpespa '''u,a…''' b’an kochwa’ achekta tichan, yi atz´ijb´a ta jun.
   −
 
+
==Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
===Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir===
  −
   
Conjugación Verbal del Transitivo Derivado  
 
Conjugación Verbal del Transitivo Derivado  
   Línea 1348: Línea 1300:     
K’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r tuk’a twa’ ache’npa taka e kanwa’r ira.
 
K’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r tuk’a twa’ ache’npa taka e kanwa’r ira.
  −
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani uk’anpes e ojroner xe’ achekta mojrix, tama inte’ ojroner.
 
Ukani uk’anpes e ojroner xe’ achekta mojrix, tama inte’ ojroner.
 
   
 
   
 
Tama e’ra achekta me’yra ojronerob’ kochwa’ e’ra.
 
Tama e’ra achekta me’yra ojronerob’ kochwa’ e’ra.
 
+
{|style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:both;"
 
+
|-
tabla paginan 101
+
|style="width:60%;"|
 
+
<poem>
 
+
'''wi’r '''                               
 
+
Mak
 
+
Chon 
 +
Kach
 +
Xix
 +
B´ok 
 +
</poem>
 +
|style="width:40%;"|
 +
<poem>
 +
'''tz’akb’irix '''
 +
majka’r
 +
chonma’r 
 +
kajchar
 +
xixirna’r
 +
b’okb’ir
 +
</poem>
 +
|}
 
'''Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir.'''
 
'''Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir.'''
   
   
 
   
 
Kawejtz’i’k inte’ ojroner taka e '''Mak = majka’r'''  
 
Kawejtz’i’k inte’ ojroner taka e '''Mak = majka’r'''  
   −
inmaki  
+
:inmaki  
 +
:amaki
 +
:umaki
 +
:kamaki [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 +
:ix-maki
 +
:umakyob’
   −
amaki
+
'''Inpatna nib’ajner:'''  
 
  −
umaki
  −
 
  −
kamaki
  −
 
  −
ix-maki
  −
 
  −
umakyob’
  −
 
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna nib’ajner:'''  
      
Nakpat xe’ awirix e kanwa’r xe’ turu tichan  
 
Nakpat xe’ awirix e kanwa’r xe’ turu tichan  
 
Kone’r pejku’t e tz’ijb’ayaj yi kab’ijnwi’k kochwa’ twa’ ache taka e mojr ojronerob’.
 
Kone’r pejku’t e tz’ijb’ayaj yi kab’ijnwi’k kochwa’ twa’ ache taka e mojr ojronerob’.
   −
 
+
==Ukanwa’r e Ojroner yi Uk’ajna’r==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Ukanwa’r e Ojroner yi Uk’ajna’r==
  −
   
Verbos Transitivos Causativos  
 
Verbos Transitivos Causativos  
   Línea 1398: Línea 1351:  
Ajk’un me’yra b’ijnusyaj twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz.  
 
Ajk’un me’yra b’ijnusyaj twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz.  
 
Erer acheksu kochwa’ e’ra.
 
Erer acheksu kochwa’ e’ra.
 +
{|style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:right;"
 +
|-
 +
|style="width:60%;"|
 +
<poem>
 +
Wa’r
 +
Lok’sena’r
 +
Xanb’ar
 +
Takarna’r
 +
</poem>
 +
|style="width:40%;"|
 +
<poem>
 +
uwa’res
 +
inlok’se
 +
uxantes
 +
utakre.
 +
</poem>
 +
|}[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
   −
  −
tabla pagina 102
  −
  −
  −
  −
  −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
   
'''Kamorojse kab’a’:'''  
 
'''Kamorojse kab’a’:'''  
   Línea 1413: Línea 1375:  
Kawirse e ajkanseyaj.
 
Kawirse e ajkanseyaj.
   −
 
+
==O’jroner xe’. Me’yrab’ uk’ab’ob’ e pak’ab’, arak’ yi taka e ayanirob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
===O’jroner xe’.
  −
Me’yrab’ uk’ab’ob’ e pak’ab’, arak’ yi taka e ayanirob’.===
  −
   
Formación de Plurales  
 
Formación de Plurales  
 
Plural de sustantivos relacionados con personas y animales.  
 
Plural de sustantivos relacionados con personas y animales.  
Línea 1430: Línea 1389:     
Aktan e patna’rob’ taka e ajkanwa’rob’ twa’ ja’xirob’ utz’ijb’ob’ mojrix yi akanwob’ inb’utz.
 
Aktan e patna’rob’ taka e ajkanwa’rob’ twa’ ja’xirob’ utz’ijb’ob’ mojrix yi akanwob’ inb’utz.
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani tama tuk’a ojroner ak’anpespa '''ob’, tak''', tama ojronerob’.
 
Ukani tama tuk’a ojroner ak’anpespa '''ob’, tak''', tama ojronerob’.
Línea 1438: Línea 1395:     
k’ani twa’ akanse ab’a’ twa’ asikb’a mojrix ojronerob’ yi ab’orojse a’xin.
 
k’ani twa’ akanse ab’a’ twa’ asikb’a mojrix ojronerob’ yi ab’orojse a’xin.
 +
<center><gallery widths=200px heights=200px>
 +
Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103).png
 +
Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103.1).png
 +
</gallery></center>
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103).png|center|250px]]
+
'''Kakanwi’k  e’rob’'''
mut
     −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103.1).png|center|250px]]
+
{|  width="50%" style="margin:1em auto 1em auto; clear:both"
mutob’
+
|-valign="top"
 +
| style="width:33%"|'''inkojt '''
 +
| style="width:34%"|  
 +
| style="width:33%"|'''me’yrob’ '''
   −
tabla pagina 103
+
|-
 +
|tata’ - 
 +
|uyub’i kawa’re   
 +
|tatob’
    +
|-
 +
|winik -   
 +
|uyub’i kawa’re     
 +
|winikob’
    +
|-
 +
|o’rk’ab’       
 +
|uyub’i kawa’re 
 +
|o’rk’ab’ob’
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
|-
'''Uk’anpesna’r e “Tak”'''
+
|Ak’ach       
 +
|uyub’i  kawa’re 
 +
|ak’achob’
 +
 
 +
|-
 +
|Otot           
 +
|uyub’i kawa’re 
 +
|ototob’
    +
|-
 +
|Jun 
 +
|uyub’i kawa’re   
 +
|junob’
 +
|}
    +
'''Uk’anpesna’r e “Tak”'''
 +
{|  width="50%" style="margin:1em auto 1em auto; clear:both"
 +
|-valign="top"
 +
|-
 +
| style="width:33%"|ixik - 
 +
| style="width:34%"|uyub’i kawa’re  e 
 +
| style="width:33%"|ixiktak
   −
tabla pagina 104
+
|-
 +
|tejrom - 
 +
|uyub’i kawa’re  e 
 +
|tejormtak
    +
|-
 +
|ixch’ok 
 +
|uyub’i kawa’re 
 +
|ixch’oktak
 +
|}
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
Línea 1465: Línea 1466:  
inche inte’ b’ijnusyaj taka inte’ inte’ ojroner xe’ intz’ijb’a.  
 
inche inte’ b’ijnusyaj taka inte’ inte’ ojroner xe’ intz’ijb’a.  
   −
Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj twa’ uwira jay inb’utz.  
+
Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj twa’ uwira jay inb’utz.
 
      +
==Ub’orojsena’r e Ojronerob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Ub’orojsena’r e Ojronerob’==
  −
   
Plural de adjetivos simples  
 
Plural de adjetivos simples  
   Línea 1476: Línea 1475:     
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kanwa’r ira uyub’i ache’npa kochwa’ e’ra.
 
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kanwa’r ira uyub’i ache’npa kochwa’ e’ra.
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner.  
 
E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner.  
Línea 1485: Línea 1482:  
'''Kawiri’k ira'''
 
'''Kawiri’k ira'''
   −
+
:'''Chakchak'''  - uyub’i kawa’re '''chakchakob’'''  
'''Chakchak'''  - uyub’i kawa’re '''chakchakob’'''  
+
:'''k’ank’an'''  - uyub’i kawa’re '''k’ank’anob’'''  
'''k’ank’an'''  - uyub’i kawa’re '''k’ank’anob’'''  
+
:'''saksak'''    - uyub’i kawa’re '''saksakob’'''
'''saksak'''    - uyub’i kawa’re '''saksakob’'''
     −
   
'''E Maxtak'''  
 
'''E Maxtak'''  
    
Uk’ajti e pak’ab’ob’ kochwa’ tama e maxtak xe’ alok’ob’ nojta’ u’t yi raxjor;  
 
Uk’ajti e pak’ab’ob’ kochwa’ tama e maxtak xe’ alok’ob’ nojta’ u’t yi raxjor;  
 
Chenob’ ja’x a’yi tama utatob’ turu, tamar taka ke’ ja’xirob’ aturanob’ tama inwojr raxtun, tamar e yaja’ e maxtak raxjor a’yi alok’oy. Tar e’ra maja’x inb’utz twa’ aturanob’ tamar.
 
Chenob’ ja’x a’yi tama utatob’ turu, tamar taka ke’ ja’xirob’ aturanob’ tama inwojr raxtun, tamar e yaja’ e maxtak raxjor a’yi alok’oy. Tar e’ra maja’x inb’utz twa’ aturanob’ tamar.
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
Línea 1504: Línea 1498:  
inpojro e tz’ijb’ayaj tya’ kak’anpes e b’orojseyaj ti kawojroner, yi intz’ijb’a ejmarb’ir e tz’ijb’ayaj xe’ inche.  
 
inpojro e tz’ijb’ayaj tya’ kak’anpes e b’orojseyaj ti kawojroner, yi intz’ijb’a ejmarb’ir e tz’ijb’ayaj xe’ inche.  
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
   
'''Kapatna ta niwotot:'''
 
'''Kapatna ta niwotot:'''
 
   
 
   
Línea 1513: Línea 1505:  
Katz’ijb’a e ojroner xe’ katajwi tikajun.
 
Katz’ijb’a e ojroner xe’ katajwi tikajun.
   −
 
+
==Ub’orojsena’r e ojronerob’ taka uwi’rob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Ub’orojsena’r e ojronerob’ taka uwi’rob’==
  −
   
Plural de adjetivos con raíces posicionales  
 
Plural de adjetivos con raíces posicionales  
   Línea 1522: Línea 1512:     
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ ke’ tama e kanwa’r ira uyub’i ache’npa taka e ojronerob’ xe’ ayan tuk’a uk’ajna’rir.
 
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ ke’ tama e kanwa’r ira uyub’i ache’npa taka e ojronerob’ xe’ ayan tuk’a uk’ajna’rir.
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
Línea 1530: Línea 1519:     
K’ani twa’ akanse a ajkanwa’rob’ kochwa’ tama e ojroner, k’ani twa’ ache’npa xe’ ojronerob’ uk’ajti.  
 
K’ani twa’ akanse a ajkanwa’rob’ kochwa’ tama e ojroner, k’ani twa’ ache’npa xe’ ojronerob’ uk’ajti.  
      
'''Kawi’rik ira:'''  
 
'''Kawi’rik ira:'''  
 
+
:'''we’nix'''  
'''we’nix'''  
+
:'''Patna’r'''  
'''Patna’r'''  
+
:'''Wa’nob’'''  
'''Wa’nob’'''  
+
:'''nachb’unob’'''  
'''nachb’unob’'''  
+
:'''t’ijrob’'''  
'''t’ijrob’'''  
+
:'''kotwa’nob’-'''  
'''kotwa’nob’-'''  
  −
 
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|5px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|5px]]
Línea 1548: Línea 1534:  
Inwirse e ajkaseyaj twa’ uwira jay inb’utz.
 
Inwirse e ajkaseyaj twa’ uwira jay inb’utz.
   −
  −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|95px]]
   
==Ub’orojsena’r e cha’ k’ab’a’==
 
==Ub’orojsena’r e cha’ k’ab’a’==
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Plural de apellidos.
 
Plural de apellidos.
    
Ukansena’r e cha’k’ab’ob’ te Ch’orti’ inb’utz, twa’ e ajkanwa’r una’tob’ ub’an.  
 
Ukansena’r e cha’k’ab’ob’ te Ch’orti’ inb’utz, twa’ e ajkanwa’r una’tob’ ub’an.  
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani uyokir utz’ijb’ana’r e cha’ k’ab’ob’ xe’ achektato’ tama kowojroner Ch’orti’.  
 
Ukani uyokir utz’ijb’ana’r e cha’ k’ab’ob’ xe’ achektato’ tama kowojroner Ch’orti’.  
Línea 1563: Línea 1544:  
Kakanwi´k tuk´a k´ab´ob´ ayanto tama kawojroner.
 
Kakanwi´k tuk´a k´ab´ob´ ayanto tama kawojroner.
   −
 
+
:'''Sente’'''
 
+
:'''Suchité '''
tabla pagina 107
+
:Munex 
 
+
:'''Kanan'''
 
+
:'''Xarxente ''' 
 
+
:'''Chab’ak’'''   
 +
:'''Chewe’n'''   
 +
:'''Parachiko '''
 +
:'''sentyob’ '''
 +
:'''Suchitob’ '''
 +
:Numexob’
 +
:'''Kananob’ '''
 +
:'''Xarxentyob’ '''
 +
:'''Cha’b’akob’'''
 +
:'''Chewenob’ '''
 +
:'''Parachikob’'''
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
Línea 1576: Línea 1567:  
*Inche inte’ mixu’ tz’ijb’ayaj taka e ojroner ira.
 
*Inche inte’ mixu’ tz’ijb’ayaj taka e ojroner ira.
   −
 
+
==B’ijk Ojronerob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==B’ijk Ojronerob’==
  −
   
Las partículas  
 
Las partículas  
 
Partículas direccionales  
 
Partículas direccionales  
    
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanseyaje’t k’ani twa’ awajk’u una’tob’ tuk’a tuk’a ub’ijnusyajob’ e ojronerob’ tama kawojroner.
 
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanseyaje’t k’ani twa’ awajk’u una’tob’ tuk’a tuk’a ub’ijnusyajob’ e ojronerob’ tama kawojroner.
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
K’ani twa’ akanse ab’a’ asikb’a mojr kanwa’rob’, nakpat akanse awajkanseyaj.  
 
K’ani twa’ akanse ab’a’ asikb’a mojr kanwa’rob’, nakpat akanse awajkanseyaj.  
  −
      
'''Tara'''  
 
'''Tara'''  
Línea 1602: Línea 1588:     
'''Tartaka e yax'''  
 
'''Tartaka e yax'''  
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 
'''Tichan yax'''  
 
'''Tichan yax'''  
    
'''Ejmar yax'''  
 
'''Ejmar yax'''  
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna nib’ajner:'''  
   Línea 1614: Línea 1598:  
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
 
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
   −
 
+
==B’ijk ojronerob’ taka e (ib’)==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==B’ijk ojronerob’ taka e (ib’)==
  −
   
Partículas que indican un instrumento.
 
Partículas que indican un instrumento.
 
   
 
   
 
Twa akanse e ojronerob’ twa’ ak’ab’ajse e ayanirob’ b’an kochwa’ e -ib’ tama e’ra ja’x twa’ atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uk’eche e tz’ijb’ ira, uyub’i ache e;  
 
Twa akanse e ojronerob’ twa’ ak’ab’ajse e ayanirob’ b’an kochwa’ e -ib’ tama e’ra ja’x twa’ atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uk’eche e tz’ijb’ ira, uyub’i ache e;  
   −
tz’ijnib’.
+
:tz’ijn'''ib’'''
 
  −
Me’ynib’
     −
Lujpib’rum
+
:Me’yn'''ib’ '''
   −
Tajsib’
+
:Lujp'''ib’'''rum
   −
T’ijrib’
+
:Tajs'''ib’'''
   −
Xantib’-
+
:T’ijr'''ib’'''
    +
:Xant'''ib’- '''
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
Línea 1639: Línea 1620:  
*Inme’ynes e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.  
 
*Inme’ynes e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.  
 
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.  
 
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.  
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.  
+
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
 
      +
==Uk’anpesna’r e Chekerib’ B’ijk==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Uk’anpesna’r e Chekerib’ B’ijk==
  −
   
Uso de partículas demostrativas  
 
Uso de partículas demostrativas  
    
Tama uk’anpesna’r e ojoronerob’ ira erer twa’ akanse uchektesnib’ ub’ijnusyajob’, tama e’ra achekta me’yrob’.
 
Tama uk’anpesna’r e ojoronerob’ ira erer twa’ akanse uchektesnib’ ub’ijnusyajob’, tama e’ra achekta me’yrob’.
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e chekerib’ b’ijk.
 
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e chekerib’ b’ijk.
 
   
 
   
 
Utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e chekerib’ b’ijk.
 
Utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e chekerib’ b’ijk.
  −
<poem>
  −
'''Erin'''
  −
'''e yaja’'''
  −
'''tara'''
  −
'''tare’x-'''
  −
</poem>
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 +
:'''Erin'''
 +
:'''e yaja’'''
 +
:'''tara'''
 +
:'''tare’x-'''
    
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
'''Inpatna nib’ajner:'''
    
*Inb’ijnu kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.  
 
*Inb’ijnu kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.  
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.  
+
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
 
      +
==Uk’anpesna’r e b’ijk tama mukresna’r==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Uk’anpesna’r e b’ijk tama mukresna’r.==
  −
   
Uso de partículas negativas.
 
Uso de partículas negativas.
 
   
 
   
Línea 1678: Línea 1649:     
Uyub’i ache e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a ta tz’ijnib’te’.
 
Uyub’i ache e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a ta tz’ijnib’te’.
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e ojronerob’ xe’ umukres xe’ war anumuy.  
 
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e ojronerob’ xe’ umukres xe’ war anumuy.  
Línea 1687: Línea 1656:  
Tya’ ayan tuk’a k’ani kamukres uyub’i kak’anpes e ojronerob’ ira.  
 
Tya’ ayan tuk’a k’ani kamukres uyub’i kak’anpes e ojronerob’ ira.  
   −
<poem>
+
:'''Ma’'''  
'''Ma’'''  
+
:'''Ma’chi,'''  
'''Ma’chi,'''  
+
:'''Me’ra'''  
'''Me’ra'''  
+
:'''Me’rer'''  
'''Me’rer'''  
+
:'''Maja’x'''  
'''Maja’x'''  
+
:'''Inma’'''  
'''Inma’'''  
+
:'''Matuk’a'''  
'''Matuk’a'''  
+
:'''Mab’anb’an'''  
'''Mab’anb’an'''  
+
:'''la’/ira, li’'''
'''la’/ira, li’'''
  −
</poem>
  −
   
<poem>  
 
<poem>  
 
'''Twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.'''  
 
'''Twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.'''  
Línea 1712: Línea 1678:  
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e mojr ojronerob’ xe’ ma’to kak’anpes.
 
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e mojr ojronerob’ xe’ ma’to kak’anpes.
    +
==Uk’anpesna’r e b’ijkob’ twa’ e ub’syaj==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
===Uk’anpesna’r e b’ijkob’ twa’ e ub’syaj===
  −
   
Uso de partículas interrogativas.  
 
Uso de partículas interrogativas.  
   Línea 1732: Línea 1697:  
Ojroner xe’ kak’anpes Twa’ kache e ub’syaj.  
 
Ojroner xe’ kak’anpes Twa’ kache e ub’syaj.  
   −
<poem>  </poem>
+
:'''¿chi tari?'''  
'''¿chi tari?'''  
+
:'''¿chi che?'''  
'''¿chi che?'''  
+
:'''¿jayte’ ?'''  
'''¿jayte’ ?'''  
+
:'''¿kochwa’?'''  
'''¿kochwa’?'''  
+
:'''¿ti’n?'''  
'''¿ti’n?'''  
+
:'''¿tuk’a?'''  
'''¿tuk’a?'''  
+
:'''¿tuk’ot?'''  
'''¿tuk’ot?'''  
+
:'''¿tya’?'''  
'''¿tya’?'''  
  −
</poem>
  −
 
      
'''Ko’sti’k e b’ijnusyaj taka e ub’syaj'''
 
'''Ko’sti’k e b’ijnusyaj taka e ub’syaj'''
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 +
:¿'''Tya’''' K’ote’t sajmi?.
 +
:¿'''Tuk’a''' o’sre ak’uxi?.
 +
:¿'''Jayte’''' pak’ab’ yo’pa?.
   −
<poem>
  −
¿'''Tya’''' K’ote’t sajmi?.
  −
¿'''Tuk’a''' o’sre ak’uxi?.
  −
¿'''Jayte’''' pak’ab’ yo’pa?.
  −
</poem>
  −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
   
 
   
 
*Inb’ijnu mojr ub’syaj yi u’nsta e b’ijnusyaj takar.  
 
*Inb’ijnu mojr ub’syaj yi u’nsta e b’ijnusyaj takar.  
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.  
+
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
    +
==E b’ijnusyaj==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==E b’ijnusyaj==
  −
   
La oración  
 
La oración  
   Línea 1774: Línea 1732:     
K’anpes me’yra tz’ijb’ayaj takarob’ b’an e jun xe’ uk’ab’a kayuxinar, ub’ijrar e ojronerob’, twa’tixe ajkanwarob’ uchob’ e sajkmayaj.
 
K’anpes me’yra tz’ijb’ayaj takarob’ b’an e jun xe’ uk’ab’a kayuxinar, ub’ijrar e ojronerob’, twa’tixe ajkanwarob’ uchob’ e sajkmayaj.
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ukani utz’ijb’a inb’utz b’ijnusyaj .  
 
Ukani utz’ijb’a inb’utz b’ijnusyaj .  
Línea 1783: Línea 1740:  
   
 
   
 
'''Kakanwi’k erob’:'''  
 
'''Kakanwi’k erob’:'''  
   
<poem>
 
<poem>
 
Tara war inpatna  
 
Tara war inpatna  
 
Ixe´n sajmi ta xanb’ar  
 
Ixe´n sajmi ta xanb’ar  
 
Kone’r ayntz’i’x  
 
Kone’r ayntz’i’x  
Ejk’ar katijres e uyotot e winik.  
+
Ejk’ar katijres e uyotot e winik. [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 
</poem>
 
</poem>
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna nib’ajner:'''  
   Línea 1797: Línea 1752:  
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
 
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
    +
==E b’ijnusyaj xe’ umukres==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==E b’ijnusyaj xe’ umukres==
  −
   
Oraciones negativas  
 
Oraciones negativas  
   Línea 1806: Línea 1759:     
Ch’ujkun jay tuno’r e ajkanwa’rob’ utz’ijb’ob’ tu’junob’ yi upejkob’ ub’an.
 
Ch’ujkun jay tuno’r e ajkanwa’rob’ utz’ijb’ob’ tu’junob’ yi upejkob’ ub’an.
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Una’ta utz’ijb’a e b’ijnusyaj xe’ umukres xe’ war amunuy o’ xe’ a’xin anumuy.
 
Una’ta utz’ijb’a e b’ijnusyaj xe’ umukres xe’ war amunuy o’ xe’ a’xin anumuy.
Línea 1812: Línea 1764:  
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]  
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]  
 
Nakpat aren twa’ ja’xirob’ ub’inwikob’ mojrix b’ijnusyajob’ yi utz’ijb’ikob’ tu junob’.
 
Nakpat aren twa’ ja’xirob’ ub’inwikob’ mojrix b’ijnusyajob’ yi utz’ijb’ikob’ tu junob’.
   
<poem>
 
<poem>
 
Matuk’a ak’ajna  
 
Matuk’a ak’ajna  
Línea 1820: Línea 1771:  
Me’rato inb’ijnu inch’ab’u e pa’.
 
Me’rato inb’ijnu inch’ab’u e pa’.
 
</poem>
 
</poem>
  −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna nib’ajner:'''  
 
*Inpojro tama inte’ jun e b’ijnusyaj xe’ umukres e numerob’.  
 
*Inpojro tama inte’ jun e b’ijnusyaj xe’ umukres e numerob’.  
 
*Nakpat intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Nakpat intz’ijb’a ta nijun.  
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.  
+
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
    +
==E b’ijnusyaj te ub’syaj==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==E b’ijnusyaj te ub’syaj==
  −
   
Oraciones interrogativas  
 
Oraciones interrogativas  
   Línea 1837: Línea 1783:     
Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpesta yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
 
Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpesta yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Ub’in taka awajkanseyaj jay achekta mojrix ub’syaj.  
 
Ub’in taka awajkanseyaj jay achekta mojrix ub’syaj.  
 
Sikb’an a’xin taka e mojr pak’ab’ob e ub’syaj xe’ uchob’ tya’ ojronob’.
 
Sikb’an a’xin taka e mojr pak’ab’ob e ub’syaj xe’ uchob’ tya’ ojronob’.
   −
   
'''Kakanwi’k e’ra'''  
 
'''Kakanwi’k e’ra'''  
 
+
:¿Ti’n uyotot atata’?  
<poem>
+
:¿Tuk’a twa’ akak’uxi kone’r ?  
¿Ti’n uyotot atata’?  
+
:¿Tuk’ot intaka ixana?  
¿Tuk’a twa’ akak’uxi kone’r ?  
+
:¿Tya’ turu atu’ kone’r?  
¿Tuk’ot intaka ixana?  
  −
¿Tya’ turu atu’ kone’r?  
  −
</poem>
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
Línea 1858: Línea 1798:  
*Kab’ijnu mojrix ojronerob’ twa’ kach’ijse uyokir kana’tanyaj tama e kanwa’r ira.  
 
*Kab’ijnu mojrix ojronerob’ twa’ kach’ijse uyokir kana’tanyaj tama e kanwa’r ira.  
 
*Nakpat katz’ijb’a tikajun.  
 
*Nakpat katz’ijb’a tikajun.  
*Kawirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.  
+
*Kawirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
    +
==Kocha’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Kocha’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t==
  −
   
‘El adjetivo. El adjetivo común  
 
‘El adjetivo. El adjetivo común  
    
Kansen e maxtak tuk’a tuk’a k’ab’a’rirob’ achekta yi xe’ uyajk’o’n kana’ta kochu’t e ayanirob’.
 
Kansen e maxtak tuk’a tuk’a k’ab’a’rirob’ achekta yi xe’ uyajk’o’n kana’ta kochu’t e ayanirob’.
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
Una’ta uyokir e kochwa’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t.  
 
Una’ta uyokir e kochwa’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t.  
Línea 1873: Línea 1811:  
   
 
   
 
'''Kakanwi’k e’ra:'''
 
'''Kakanwi’k e’ra:'''
 
+
:Saksak  
<poem>
+
:K’ank’an  
Saksak  
+
:Yaxax  
K’ank’an  
+
:Takin  
Yaxax  
+
:K’ox  
Takin  
  −
K’ox  
  −
</poem>
  −
 
      
Taka e ojronerob’ ira uyub’i akanse twa’ e maxtak utz’ijb’a e b’ijnusyaj ub’an:  
 
Taka e ojronerob’ ira uyub’i akanse twa’ e maxtak utz’ijb’a e b’ijnusyaj ub’an:  
 
+
:'''K’anka’n''' upik e ixik.  
<poem>
+
:'''Takin''' usi’ e winik.  
'''K’anka’n''' upik e ixik.  
+
:'''Yaxax''' uyopor te’.
'''Takin''' usi’ e winik.  
  −
'''Yaxax''' uyopor te’.
  −
</poem>
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]  
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]  
Línea 1897: Línea 1828:  
*Katz’ijb’a ta nijun e b’inusyaj xe’ kakanwi’x.
 
*Katz’ijb’a ta nijun e b’inusyaj xe’ kakanwi’x.
    +
==U’tirach e ojroner==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==U’tirach e ojroner==
  −
   
Posicionales  
 
Posicionales  
   Línea 1918: Línea 1848:     
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (118).png|right|400px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (118).png|right|400px]]
<poem>
+
:kotwa’n  
kotwa’n  
+
:nachar  
nachar  
+
:tonor  
tonor  
+
:kachar  
kachar  
+
:kotor  
kotor  
+
:turu  
turu  
+
:wa’r  
wa’r  
+
:pakwa’n  
pakwa’n  
+
:jawar
jawar
  −
</poem>
  −
 
  −
 
  −
Kachik e b’ijnusyaj ub’an:
      +
<u>Kachik e b’ijnusyaj ub’an: </u>
   −
<poem>
+
:'''Kotor''' e winik tu’t e katata’.  
'''Kotor''' e winik tu’t e katata’.  
+
:'''Nachar''' e te’  
'''Nachar''' e te’  
+
:'''Pakwa’n''' e ak’ach tu sijk.  
'''Pakwa’n''' e ak’ach tu sijk.  
+
:'''Jawar''' war awayan e winik.
'''Jawar''' war awayan e winik.
  −
</poem>
  −
      
'''Kapatna Komon:'''  
 
'''Kapatna Komon:'''  
    
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan  
 
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan  
*Yi inb’ijnu mojr b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.  
+
*Yi inb’ijnu mojr b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.
    +
==Utz’aknib’ e ojronerob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Los clasificadores
   −
==Utz’aknib’ e ojronerob’==
+
Ucheksu e mormor k’ab’ob’ xe’ b’ojb’ir u’t.  
  −
Los clasificadores
  −
 
  −
Ucheksu e mormor k’ab’ob’ xe’ b’ojb’ir u’t.  
      
Kansen ub’an ke’ utz’aknib’ e ojronerob’ ak’anpespa tama tuno’r e tz’ikma’r Ch’orti’.
 
Kansen ub’an ke’ utz’aknib’ e ojronerob’ ak’anpespa tama tuno’r e tz’ikma’r Ch’orti’.
Línea 1968: Línea 1889:  
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (120).png|right|150px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (120).png|right|150px]]
 
B’an kochwa’ e’ra:
 
B’an kochwa’ e’ra:
 
+
:'''Nixi’'''  
<poem>
+
:'''Ixkajr'''  
'''Nixi’'''  
  −
'''Ixkajr'''  
  −
</poem>
  −
 
      
Nominales  
 
Nominales  
*'''te’'''
+
:'''te’'''
*'''pa’'''
+
:'''pa’'''
   −
   
kochwa’ ak’anpespa taka e ayanir xe’:  
 
kochwa’ ak’anpespa taka e ayanir xe’:  
   −
*'''wojr'''  
+
:'''wojr'''  
*'''wororoj'''  
+
:'''wororoj'''  
*'''pojk'''
+
:'''pojk'''
   −
   
Ak’anpespa taka e ayanir xe’ kochwa’ erob’.
 
Ak’anpespa taka e ayanir xe’ kochwa’ erob’.
 
   
 
   
*tzajk  
+
:tzajk  
*pojk  
+
:pojk  
*poroj  
+
:poroj  
*xejr  
+
:xejr  
*tzejp  
+
:tzejp  
*tzuy
+
:tzuy
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
Línea 2001: Línea 1916:  
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan  
 
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan  
 
*Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.  
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.  
+
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
==Mixu’ ojroner taka e k’ab’ob’==
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]  
==Mixu’ ojroner taka e k’ab’ob’.==
  −
   
Sintagma nominal
 
Sintagma nominal
 
   
 
   
Línea 2013: Línea 1926:     
Kakanwi’k e’ra.
 
Kakanwi’k e’ra.
+
:'''E ixik axana'''  
'''E ixik axana'''  
+
:'''E tzyob’ kormob’'''  
'''E tzyob’ kormob’'''  
+
:'''E mis awayan'''
'''E mis awayan'''
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 
'''Inpatna tama e otot Kanseyaj:'''  
 
'''Inpatna tama e otot Kanseyaj:'''  
- Komon taka e ajkanseyaj, inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ kansene’n b’ajxan.  
+
*Komon taka e ajkanseyaj, inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ kansene’n b’ajxan.  
- U’nb’i taka e ajkanseyaj yaj achekta mojr b’ijnusyaj.
+
*U’nb’i taka e ajkanseyaj yaj achekta mojr b’ijnusyaj.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
   
==Uyuxinar uk’ajna’rirob’ e ojronerob’==
 
==Uyuxinar uk’ajna’rirob’ e ojronerob’==
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Sintagma verbal.Tipos de Sintagma verbal  
 
Sintagma verbal.Tipos de Sintagma verbal  
   Línea 2034: Línea 1945:  
Tama e’ra acheksunpa jay war ojron taka inte’ erachir o’ maja’x.
 
Tama e’ra acheksunpa jay war ojron taka inte’ erachir o’ maja’x.
   −
<poem>
+
:'''Watar sajmi e sitz’'''  
'''Watar sajmi e sitz’'''  
+
:'''Xujra e te’'''  
'''Xujra e te’'''  
+
:'''Tejna e si’.''' Tajchna e si’.  
'''Tejna e si’.''' Tajchna e si’.  
  −
</poem>
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
Línea 2046: Línea 1955:  
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
   
==Numuy==
 
==Numuy==
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Voz pasiva  
 
Voz pasiva  
   Línea 2054: Línea 1962:     
E kanseyaj xe’ twa’ ache, ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu numuy.
 
E kanseyaj xe’ twa’ ache, ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu numuy.
  −
'''K’ejcha tari e ak’ach'''
  −
'''Sujta e Ijch’ok-'''
     −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
+
:'''K’ejcha tari e ak’ach'''
 +
:'''Sujta e Ijch’ok-'''[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 +
 
 
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
   
 
   
Línea 2064: Línea 1971:  
*Intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
      
==E ojroner tya’ kak’anpes e N y M tama e b’ijnusyaj==
 
==E ojroner tya’ kak’anpes e N y M tama e b’ijnusyaj==
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Voz antipasiva
 
Voz antipasiva
   Línea 2077: Línea 1982:  
   
 
   
 
Una’ta tuk’a ojronerob’ uk’eche e NyM tama utz’ijb’ayaj e ojroner.  
 
Una’ta tuk’a ojronerob’ uk’eche e NyM tama utz’ijb’ayaj e ojroner.  
 +
:'''E’ron e ixik.'''
 +
:'''war achonma e pak’ab’.-'''
 +
:'''E Chunpi’ war awe’.'''
   −
<poem>
  −
'''E’ron e ixik.'''
  −
'''war achonma e pak’ab’.-'''
  −
'''E Chunpi’ war awe’.'''
  −
</poem>
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (123).png|center|250px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (123).png|center|250px]]
   Línea 2090: Línea 1993:  
*Intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 +
 +
[[Categoría:Comunicación y Lenguaje]] [[Categoría:Educación Bilingüe]][[Category:Book:Nuestro_idioma_en_la_escuela_-_ch'orti']]