Línea 8: |
Línea 8: |
| #E maxtak una’tob’ uk’anpesob’ ub’ijrar ojronerob’ tama uyojroner ob’. Una’ta utz’ijb’ob’ yi o’jronob’ tamar taka inte’ janb’yarir. | | #E maxtak una’tob’ uk’anpesob’ ub’ijrar ojronerob’ tama uyojroner ob’. Una’ta utz’ijb’ob’ yi o’jronob’ tamar taka inte’ janb’yarir. |
| | | |
− | == ==
| |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| Una’tanwa’r uyokir utz’ijb’anar, uk’ani ukansena’r kochwa’ uk’ani tz’ijb’ab’ir e ojroner Ch’orti’. | | Una’tanwa’r uyokir utz’ijb’anar, uk’ani ukansena’r kochwa’ uk’ani tz’ijb’ab’ir e ojroner Ch’orti’. |
Línea 728: |
Línea 727: |
| | | |
| Ajk’un una’tob’ me’yra ojronerob’, tya’ ak’anpespa e ojronerob’ ira. | | Ajk’un una’tob’ me’yra ojronerob’, tya’ ak’anpespa e ojronerob’ ira. |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| + | |
| E ajkanwa’r ukani e intya’ch intya’ch uyokir e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira. | | E ajkanwa’r ukani e intya’ch intya’ch uyokir e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira. |
− |
| + | |
| Una’ta uche e me’yn taka e ojronerob’ xe’ ma’chi kawira. | | Una’ta uche e me’yn taka e ojronerob’ xe’ ma’chi kawira. |
| | | |
| Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira. | | Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira. |
− | | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (81).png|right|250px]] |
| Ukani upejku’t yi utz’ijb’a e k’ab’a’rirob’. | | Ukani upejku’t yi utz’ijb’a e k’ab’a’rirob’. |
| | | |
| Kach’ujki’k e me’yn ira: | | Kach’ujki’k e me’yn ira: |
− |
| |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (81).png|center|250px]]
| |
| | | |
| Kawari’k tuk’a war uchob’ | | Kawari’k tuk’a war uchob’ |
| | | |
| e pakab’ob’ xe’ turu tama e me’yn tichan. | | e pakab’ob’ xe’ turu tama e me’yn tichan. |
− |
| + | |
− | <div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto"> | + | <div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto"> |
| <div style="width:50%; float:left;"> | | <div style="width:50%; float:left;"> |
| <poem> | | <poem> |
Línea 756: |
Línea 753: |
| </div> | | </div> |
| <div style="width:50%; float:right;"> | | <div style="width:50%; float:right;"> |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (82).png|right|150px]] | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (82).png|right|100px]] |
| </div> | | </div> |
| </div> | | </div> |
Línea 814: |
Línea 811: |
| | | |
| <center>'''Kach’ujki’k kochwa’ turu uyokir e aras ojroner ira.''' </center> | | <center>'''Kach’ujki’k kochwa’ turu uyokir e aras ojroner ira.''' </center> |
− | <div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto"> | + | <div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto"> |
− | <div style="width:50%; float:left;"> | + | <div style="width:30%; float:left;"> |
| <poem> | | <poem> |
| inxana | | inxana |
Línea 825: |
Línea 822: |
| </poem> | | </poem> |
| </div> | | </div> |
− | <div style="width:50%; float:right;"> | + | <div style="width:70%; float:right;"> |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (84).png|right|175px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (84).png|right|175px]] |
| </div> | | </div> |
Línea 948: |
Línea 945: |
| | | |
| <center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ kak’anpes j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.'''</center> | | <center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ kak’anpes j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.'''</center> |
− | <div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto; clear:both"> | + | <div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:both"> |
− | <div style="width:50%; float:left;"> | + | <div style="width:30%; float:left;"> |
| <poem> | | <poem> |
| Xana | | Xana |
Línea 962: |
Línea 959: |
| </poem> | | </poem> |
| </div> | | </div> |
− | <div style="width:50%: float:right; padding-top:3em"> | + | <div style="width:70%: float:right; padding-top:3em"> |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (88).png|right|250px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (88).png|right|250px]] |
| </div> | | </div> |
Línea 993: |
Línea 990: |
| | | |
| <center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ ak’anpes tara achekta kora tz’ijb’ayaj.'''</center> | | <center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ ak’anpes tara achekta kora tz’ijb’ayaj.'''</center> |
− | <div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto"> | + | <div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto"> |
− | <div style="width:50%; float:left;"> | + | <div style="width:30%; float:left;"> |
| <poem> | | <poem> |
| '''in'''xuri Ø | | '''in'''xuri Ø |
Línea 1004: |
Línea 1001: |
| </poem> | | </poem> |
| </div> | | </div> |
− | <div style="width:50%; float:right;"> | + | <div style="width:70%; float:right;"> |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (90).png|right|175px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (90).png|right|175px]] |
| </div> | | </div> |
Línea 1060: |
Línea 1057: |
| | | |
| ==E nijkesyaj Ojronerob’== | | ==E nijkesyaj Ojronerob’== |
− | | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| El movimiento y dirección | | El movimiento y dirección |
| | | |
Línea 1069: |
Línea 1066: |
| Ne’t kochwa’ inkojt ajkanwa’ret akani atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uyajk’u inte’ b’ijnusyaj tama inte’ cheyaj. | | Ne’t kochwa’ inkojt ajkanwa’ret akani atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uyajk’u inte’ b’ijnusyaj tama inte’ cheyaj. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (93).png|right|200px]]
| + | <center>'''Tara achekta kora ojronerob’ tya’ </center> |
− | '''Tara achekta kora ojronerob’ tya’ | + | <center>'''kak’anpes tuno’r uyokir e ojronerob’ ira:''' </center> |
− | kak’anpes tuno’r uyokir e ojronerob’ ira:''' | + | <div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto"> |
− | | + | <div style="width:30%; float:left;"> |
| + | <poem> |
| injaxru | | injaxru |
− |
| |
| ajaxru | | ajaxru |
− |
| |
| ujaxru | | ujaxru |
− |
| |
| kajaxru | | kajaxru |
− |
| |
| ix-jaxuru | | ix-jaxuru |
− |
| |
| ujaxrwob’ | | ujaxrwob’ |
| + | </poem> |
| + | </div> |
| + | <div style="width:70%: float:right"> |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (93).png|right|150px]] |
| + | </div> |
| + | </div> |
| + | <div style="clear:both"></div>[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] |
| + | Uyub’i akanse ub’an taka e ojroner, tob’er, jarma’r, twa’ ja’xirob’ akay uyejtz’ob’ a’xin utz’ijb’a’rir. |
| | | |
− | Uyub’i akanse ub’an taka e ojroner, tob’er, jarma’r, twa’ ja’xirob’ akay uyejtz’ob’ a’xin utz’ijb’a’rir.
| |
− |
| |
− |
| |
− |
| |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
| |
| '''Inpatna Nib’ajner:''' | | '''Inpatna Nib’ajner:''' |
| | | |
Línea 1095: |
Línea 1091: |
| | | |
| Nakpat inwirse e ajkanseyaj jay inb’utz. | | Nakpat inwirse e ajkanseyaj jay inb’utz. |
| + | <div style="clear:left"></div> |
| | | |
− | | + | ==Uwi’r e ojronerob’== |
− | | |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
− | ==Uwi’r e ojronerob’==
| |
− |
| |
| La raiz verbal | | La raiz verbal |
| | | |
Línea 1113: |
Línea 1107: |
| Uyub’i akanse ub’an taka e mojr ojroner xe’ achekta ejmar. | | Uyub’i akanse ub’an taka e mojr ojroner xe’ achekta ejmar. |
| | | |
− | *tz’ak-
| + | :-tz’ak- |
− | *b’ok-
| + | :-b’ok- |
− | *pak’-
| + | :-pak’- |
− | *chon-
| + | :-chon- |
− | *b’is-
| + | :-b’is- |
| | | |
| Tya’ awiri’x xe’ ajkanwa’r uchi’x tuno’r e’ra, aren twa’ ub’ijnu mojr ojroner yi u’tz’ijb’i’k tama e jun nakpta ne’t twa’ ach’ujku jay inb’utz uche. | | Tya’ awiri’x xe’ ajkanwa’r uchi’x tuno’r e’ra, aren twa’ ub’ijnu mojr ojroner yi u’tz’ijb’i’k tama e jun nakpta ne’t twa’ ach’ujku jay inb’utz uche. |
− |
| |
− |
| |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| E ajkanwa’r una’ta uk’anpes uwi’r e ojronerob’ , tama inte’ b’ijnusyaj. | | E ajkanwa’r una’ta uk’anpes uwi’r e ojronerob’ , tama inte’ b’ijnusyaj. |
Línea 1129: |
Línea 1121: |
| Cha’te’rtyo’n kab’ijnu mojr uwi’rar ojroner yi ka’si takar, twa’ kawira nakpat ti’n uyokir a’xin. | | Cha’te’rtyo’n kab’ijnu mojr uwi’rar ojroner yi ka’si takar, twa’ kawira nakpat ti’n uyokir a’xin. |
| | | |
− | | + | ==Uk’aparir e Ojroner== |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
− | ==Uk’aparir e Ojroner==
| |
− |
| |
| El Sufijo | | El Sufijo |
| | | |
Línea 1153: |
Línea 1143: |
| '''Tara achekta utz’akarir e ojronerob’.''' | | '''Tara achekta utz’akarir e ojronerob’.''' |
| | | |
− | '''e’t''' | + | :'''e’t''' |
− | | + | :'''b’ir''' |
− | '''b’ir''' | + | :'''o’n''' |
− |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
− | '''o’n''' | |
− | | |
| Taka e mojr ojroner ira aren twa´ uchob´ ub´ ajnerob´ tama ujunob´, nakpat numikob´ utz´ijb´ob´ tama e tz´ijb’nib´te´. | | Taka e mojr ojroner ira aren twa´ uchob´ ub´ ajnerob´ tama ujunob´, nakpat numikob´ utz´ijb´ob´ tama e tz´ijb’nib´te´. |
| | | |
− |
| |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
| Cha’te’rtyo’n : | | Cha’te’rtyo’n : |
| | | |
| Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ ak’anpes utz’akarir e ojroner, nakpat kawirse e ajkanseyaj. | | Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ ak’anpes utz’akarir e ojroner, nakpat kawirse e ajkanseyaj. |
| | | |
− | | + | ==UK’ajna’rir e Ojronerob’== |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
− | ==UK’ajna’rir e Ojronerob’==
| |
− |
| |
| '''Te k’ay, pejkna’r, Tajwinar, Kojkna’r, Kansenar''' | | '''Te k’ay, pejkna’r, Tajwinar, Kojkna’r, Kansenar''' |
| | | |
| B’anjxan k’ani twa’ awajk’u una’tob’ o’ ak’ajti, taka e ajkanwa’rob’ tuk’a uk’anpa’rir e ojronerob’ ira; | | B’anjxan k’ani twa’ awajk’u una’tob’ o’ ak’ajti, taka e ajkanwa’rob’ tuk’a uk’anpa’rir e ojronerob’ ira; |
| Kochwa’ uyub’i kawa’re o ka’si taka e ojronerob’ ira. Ajk’un uyokir inb’utz twa’ e ajkanwa’r ukani. | | Kochwa’ uyub’i kawa’re o ka’si taka e ojronerob’ ira. Ajk’un uyokir inb’utz twa’ e ajkanwa’r ukani. |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (96).png|right|200px]]
| |
− | '''Tara achekta uk’ajna’rir e ojroner te k’ay.'''
| |
− |
| |
| | | |
| + | <center>'''Tara achekta uk’ajna’rir e ojroner te k’ay.''' </center> |
| + | <div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto"> |
| + | <div style="width:40%; float:left;"> |
| + | <poem> |
| '''K’aywa’r''' | | '''K’aywa’r''' |
− |
| |
| | | |
| ink’aywi, | | ink’aywi, |
− |
| |
| ik’aywi | | ik’aywi |
− |
| |
| ak’aywi | | ak’aywi |
− |
| |
| kak’aywi | | kak’aywi |
− |
| |
| I’xk’aywi | | I’xk’aywi |
− |
| |
| Ak’aywob’ | | Ak’aywob’ |
− | | + | </poem> |
− | K’ani ink’aywi inte’ nik’ay. | + | </div> |
− | | + | <div style="width:60%; float:right;"> |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (96).png|right|150px]] |
| + | </div> |
| + | </div> |
| + | <center style="clear:both;">K’ani ink’aywi inte’ nik’ay.</center> |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| B’an kochwa’ e’ra uyub’i ache taka e mojr ojronerob’ xe’ achekta ejma’r, '''pejkna’r, tajwina’r, tajwintz’ar, kojkna’r, kansena’r.''' | | B’an kochwa’ e’ra uyub’i ache taka e mojr ojronerob’ xe’ achekta ejma’r, '''pejkna’r, tajwina’r, tajwintz’ar, kojkna’r, kansena’r.''' |
| | | |
| Erer akanse ub’an e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira, ak’aywi e mut tama e sakojpa’r. | | Erer akanse ub’an e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira, ak’aywi e mut tama e sakojpa’r. |
| | | |
− |
| |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
| '''Kapatna cha’te’rtyo’n:''' | | '''Kapatna cha’te’rtyo’n:''' |
| Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ kak’anpes e '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’''', tama uk’ajna’rir e '''wayner, jarma’r ,''' tz’ojyir Nakpat kawirse e ajkanseyaj yi kapya’rob’. | | Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ kak’anpes e '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’''', tama uk’ajna’rir e '''wayner, jarma’r ,''' tz’ojyir Nakpat kawirse e ajkanseyaj yi kapya’rob’. |
| | | |
− | | + | ==K’ajna’rir e Ojronerob’ Ja’xach taka== |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
− |
| |
− | ==K’ajna’rir e Ojronerob’ Ja’xach taka==
| |
− |
| |
| Conjugación de Verbos Transitivos con direccional | | Conjugación de Verbos Transitivos con direccional |
| | | |
Línea 1216: |
Línea 1195: |
| '''Xurma’r''' | | '''Xurma’r''' |
| | | |
− |
| + | :inxuri |
− | inxuri
| + | :axuri, |
| + | :uxuri, |
| + | :kaxuri [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] |
| + | :ix-xuri |
| + | :uxuryob’ |
| | | |
− | axuri,
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
| | | |
− | uxuri,
| + | Inpojro mojr ojronerob’ yi inche b’an kochwa’ achekta tichan. |
| | | |
− | kaxuri
| + | ==Uk’ajna’rir e ojroner taka e tzajtzajir== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Transitivo Radical |
| | | |
− | ix-xuri
| + | Tara K’ani twa’ akanse e ajknwa’r tuk’ot a’ronpa kochwa’ yaja’ |
| | | |
− | uxuryob’
| + | K’ani twa’ awa’ryob’ tama tuk’a tar kak’anpes uk’ajna’rir e ojroner ira. |
| | | |
| + | Inb’utz ucheksunar ub’an tama e kanwa’r ira uk’ab’ajse tuk’a war ache’npa taka inte’ ojroner b’an ub’ijnusyaj. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
− | '''Inpatna nib’ajner:'''
| + | Ukani utz’ijb’a yi upejka e ojronerob’ xe’ achekta e tzajtzajir tamar. |
| | | |
− | Inpojro mojr ojronerob’ yi inche b’an kochwa’ achekta tichan.
| + | :intene’ |
| + | :a tene’ |
| + | :utene’, |
| + | :katene’ |
| + | :ixtene’ |
| + | :utenyob’ |
| | | |
| + | Taka e ojronerob’ ira uyub’i ache ub’an e b’ijnusyajob’; b’an kochwa’ e’ra. |
| | | |
| + | <div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto"> |
| + | <div style="width:50%; float:left;"> |
| + | <poem> |
| + | Intene’ e kajwe’ |
| + | Atene e Kajwe’ |
| + | Itene’ e kajwe’ |
| + | katene’ e kajwe’. |
| + | Ixtene’ e kajwe’ |
| + | Utenyob’ e kajwe’ |
| + | </poem> |
| + | </div> |
| + | <div style="width:50%; float:right;"> |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (98).png|right|150px]] |
| + | </div> |
| + | </div> |
| | | |
| + | B’an kochwa’ e’ra me’yra ojronerob’ |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| + | xe’ achektes tuk’a war anumuy o’ uk’ab’ajse. |
| | | |
− | ==Uk’ajna’rir e ojroner taka e tzajtzajir==
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]] |
| + | '''Inpatna nib’ajner :''' |
| | | |
− | Transitivo Radical
| + | Inb’ijnu mojr ojroner b’an kochwa’ e kanseyaj xe’ kawira b’ajxan. |
| | | |
− | Tara K’ani twa’ akanse e ajknwa’r tuk’ot a’ronpa kochwa’ yaja’
| + | Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inche mixu’ ojroner takar. |
| | | |
− | K’ani twa’ awa’ryob’ tama tuk’a tar kak’anpes uk’ajna’rir e ojroner ira. | + | K’ani twa’ awira jay war ak’anpes e yokirob’ ira : '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’.''' |
| | | |
− | Inb’utz ucheksunar ub’an tama e kanwa’r ira uk’ab’ajse tuk’a war ache’npa taka inte’ ojroner b’an ub’ijnusyaj.
| + | ==Uk’ajnarir e ojronerob’ taka utz’akarir== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Transitivos Derivados |
| | | |
| + | Tara k’ani twa’ ana’ta tuk’a twa’, a’ronpa kochwa’ e’ra e ojronerob’ ira, k’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r ke’ tama inte’ ojroner achekta mojrix, b’an kochwa’ e’ra. |
| | | |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
− | Ukani utz’ijb’a yi upejka e ojronerob’ xe’ achekta e tzajtzajir tamar.
| |
| | | |
| + | E ajkanwa’r ukani usikb’a tama e mixu’ ojronerob’ uk’ajnarir e ojronerob’. |
| | | |
− | intene’
| + | <div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto"> |
| + | <div style="width:50%; float:left; padding-top:3em;"> |
| + | <poem> |
| + | inwaynes, |
| + | uyates, |
| + | uxantes |
| + | uyajnes |
| + | </poem> |
| + | </div> |
| + | <div style="width:50%; float:right;"> |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (99).png|right|150px]] |
| + | </div> |
| + | </div> |
| + | <div style="clear:both"></div> |
| + | '''E Ch’aku’ mut''' |
| | | |
− | a tene’
| + | Ayan inte’ ojroner tama uyarwa’r e inkojt mut xe’ uk’ab’a’ ch’aku’, che a’yi tama uyarwa’r e mut ira anumuy a’yi me’yra manb’anir, twa’ inkojt pak’ab’ob’. |
− |
| + | B’an e’yni chenob’ oni’x; jay inkojt alok’oy axana uk’ani twa’ ub’isi u’t b’ajxan, xe’ twa’ alok’oy. Kone’r tuno’r k’ub’seyaj kochwa’ e’ra ma’chi’x |
− | utene’,
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | ak’ub’sena; e b’ijnusyaj ira k’ani arob’na’r e maxtakob’ twa’ uchojb’es ub’ob’. |
| | | |
− | katene’
| + | '''Patna’r Cha’te’rtyo’n:''' |
− |
| |
− | ixtene’
| |
| | | |
− | utenyob’
| + | Kapejku’t e tz’ijb’ayaj xe’ ch’a’r tichan |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (98).png|right|200px]] | + | Nakpat twa’ asikb’a awira jay achekta e ojronerob’ tya’ ak’anpespa '''u,a…''' b’an kochwa’ achekta tichan, yi atz´ijb´a ta jun. |
− | Taka e ojronerob’ ira uyub’i ache ub’an e b’ijnusyajob’; b’an kochwa’ e’ra.
| + | |
| + | ==Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Conjugación Verbal del Transitivo Derivado |
| + | |
| + | K’ani twa’ akanse kochwa’ tama e ojroner Ch’orti’ achekta ub’an e tz’akarir tama uk’a’pa’rir e ojroner. |
| | | |
| + | K’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r tuk’a twa’ ache’npa taka e kanwa’r ira. |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | Ukani uk’anpes e ojroner xe’ achekta mojrix, tama inte’ ojroner. |
| | | |
− | Intene’ e kajwe’
| + | Tama e’ra achekta me’yra ojronerob’ kochwa’ e’ra. |
| + | {|style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:both;" |
| + | |- |
| + | |style="width:60%;"| |
| + | <poem> |
| + | '''wi’r ''' |
| + | Mak |
| + | Chon |
| + | Kach |
| + | Xix |
| + | B´ok |
| + | </poem> |
| + | |style="width:40%;"| |
| + | <poem> |
| + | '''tz’akb’irix ''' |
| + | majka’r |
| + | chonma’r |
| + | kajchar |
| + | xixirna’r |
| + | b’okb’ir |
| + | </poem> |
| + | |} |
| + | '''Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir.''' |
| | | |
− | Atene e Kajwe’
| + | Kawejtz’i’k inte’ ojroner taka e '''Mak = majka’r''' |
| | | |
− | Itene’ e kajwe’
| + | :inmaki |
− |
| + | :amaki |
− | katene’ e kajwe’.
| + | :umaki |
| + | :kamaki [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]] |
| + | :ix-maki |
| + | :umakyob’ |
| | | |
− | Ixtene’ e kajwe’
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
| | | |
− | Utenyob’ e kajwe’
| + | Nakpat xe’ awirix e kanwa’r xe’ turu tichan |
| + | Kone’r pejku’t e tz’ijb’ayaj yi kab’ijnwi’k kochwa’ twa’ ache taka e mojr ojronerob’. |
| | | |
− | B’an kochwa’ e’ra me’yra ojronerob’
| + | ==Ukanwa’r e Ojroner yi Uk’ajna’r== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Verbos Transitivos Causativos |
| | | |
− | xe’ achektes tuk’a war anumuy o’ uk’ab’ajse. | + | Kansen kochwa’ twa’ kak’anpes e ojroner taka uwi’r yi xe’ uk’ajti xe’ twa’ kache. |
| | | |
| + | E’ra ja’x tya’ katz’aki inte’ ojroner taka -ES tama uk’a’pa’r e ojronerob’. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]] | + | Ajk’un me’yra b’ijnusyaj twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz. |
− | '''Inpatna nib’ajner :'''
| + | Erer acheksu kochwa’ e’ra. |
| + | {|style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:right;" |
| + | |- |
| + | |style="width:60%;"| |
| + | <poem> |
| + | Wa’r |
| + | Lok’sena’r |
| + | Xanb’ar |
| + | Takarna’r |
| + | </poem> |
| + | |style="width:40%;"| |
| + | <poem> |
| + | uwa’res |
| + | inlok’se |
| + | uxantes |
| + | utakre. |
| + | </poem> |
| + | |}[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]] |
| | | |
− | Inb’ijnu mojr ojroner b’an kochwa’ e kanseyaj xe’ kawira b’ajxan.
| + | '''Kamorojse kab’a’:''' |
| | | |
− | Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inche mixu’ ojroner takar.
| + | Kab’ijnu mojr ojronerob’ yi katz’ijb’a uk’ajna’rir tya’ uk’eche e -ES Nakpat kawira tuk’a me’yn uyub’i kache taka inte’ ojroner xe’ katz’ijb’a ti kajun. |
| + | |
| + | Kawirse e ajkanseyaj. |
| | | |
− | K’ani twa’ awira jay war ak’anpes e yokirob’ ira : '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’.'''
| + | ==O’jroner xe’. Me’yrab’ uk’ab’ob’ e pak’ab’, arak’ yi taka e ayanirob’== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Formación de Plurales |
| + | Plural de sustantivos relacionados con personas y animales. |
| | | |
| + | B’ajxan twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kohcwa’ tama kawojroner uyub’i kab’orojse e k’ab’ob’. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| + | Uyub’i kak’anpes tama e kanwa’r ira e ob’, '''tak'''. |
− | ==Uk’ajnarir e ojronerob’ taka utz’akarir==
| + | |
| + | E ob’ ja’x xe’ me’yra kak’anpes tama e ojronerob’. |
| | | |
− | Transitivos Derivados
| + | E’ra uyajk’o’n kana’ta jay kojt pak’ab’, arak’, yi e ayanirob’ war kak’anpes tama inte’ ojroner. |
| | | |
− | Tara k’ani twa’ ana’ta tuk’a twa’, a’ronpa kochwa’ e’ra e ojronerob’ ira, k’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r ke’ tama inte’ ojroner achekta mojrix, b’an kochwa’ e’ra.
| + | Aktan e patna’rob’ taka e ajkanwa’rob’ twa’ ja’xirob’ utz’ijb’ob’ mojrix yi akanwob’ inb’utz. |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | Ukani tama tuk’a ojroner ak’anpespa '''ob’, tak''', tama ojronerob’. |
| | | |
| + | Utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes inte’ o’ inkojt k’ab’a’ taka e '''ob’''',tak. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| + | k’ani twa’ akanse ab’a’ twa’ asikb’a mojrix ojronerob’ yi ab’orojse a’xin. |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (99).png|right|150px]]
| + | <center><gallery widths=200px heights=200px> |
− | E ajkanwa’r ukani usikb’a tama e mixu’ ojronerob’ uk’ajnarir e ojronerob’.
| + | Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103).png |
| + | Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103.1).png |
| + | </gallery></center> |
| | | |
− | | + | '''Kakanwi’k e’rob’''' |
− | inwaynes,
| |
| | | |
− | uyates,
| + | {| width="50%" style="margin:1em auto 1em auto; clear:both" |
− |
| + | |-valign="top" |
− | uxantes
| + | | style="width:33%"|'''inkojt ''' |
| + | | style="width:34%"| |
| + | | style="width:33%"|'''me’yrob’ ''' |
| | | |
− | uyajnes
| + | |- |
| + | |tata’ - |
| + | |uyub’i kawa’re |
| + | |tatob’ |
| | | |
| + | |- |
| + | |winik - |
| + | |uyub’i kawa’re |
| + | |winikob’ |
| | | |
− | '''E Ch’aku’ mut'''
| + | |- |
| + | |o’rk’ab’ |
| + | |uyub’i kawa’re |
| + | |o’rk’ab’ob’ |
| | | |
| + | |- |
| + | |Ak’ach |
| + | |uyub’i kawa’re |
| + | |ak’achob’ |
| | | |
− | Ayan inte’ ojroner tama uyarwa’r e inkojt mut xe’ uk’ab’a’ ch’aku’, che a’yi tama uyarwa’r e mut ira anumuy a’yi me’yra manb’anir, twa’ inkojt pak’ab’ob’.
| + | |- |
− | B’an e’yni chenob’ oni’x; jay inkojt alok’oy axana uk’ani twa’ ub’isi u’t b’ajxan, xe’ twa’ alok’oy. Kone’r tuno’r k’ub’seyaj kochwa’ e’ra ma’chi’x ak’ub’sena; e b’ijnusyaj ira k’ani arob’na’r e maxtakob’ twa’ uchojb’es ub’ob’.
| + | |Otot |
| + | |uyub’i kawa’re |
| + | |ototob’ |
| | | |
| + | |- |
| + | |Jun |
| + | |uyub’i kawa’re |
| + | |junob’ |
| + | |} |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| + | '''Uk’anpesna’r e “Tak”''' |
− | '''Patna’r Cha’te’rtyo’n:'''
| + | {| width="50%" style="margin:1em auto 1em auto; clear:both" |
| + | |-valign="top" |
| + | |- |
| + | | style="width:33%"|ixik - |
| + | | style="width:34%"|uyub’i kawa’re e |
| + | | style="width:33%"|ixiktak |
| | | |
− | Kapejku’t e tz’ijb’ayaj xe’ ch’a’r tichan
| + | |- |
− | Nakpat twa’ asikb’a awira jay achekta e ojronerob’ tya’ ak’anpespa '''u,a…''' b’an kochwa’ achekta tichan, yi atz´ijb´a ta jun.
| + | |tejrom - |
| + | |uyub’i kawa’re e |
| + | |tejormtak |
| | | |
| + | |- |
| + | |ixch’ok |
| + | |uyub’i kawa’re |
| + | |ixch’oktak |
| + | |} |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]] |
− | ===Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir===
| + | '''Ta nyo’tot:''' |
| | | |
− | Conjugación Verbal del Transitivo Derivado
| + | Inche e patna’r xe’ ak’ajna takaren. |
| | | |
− | K’ani twa’ akanse kochwa’ tama e ojroner Ch’orti’ achekta ub’an e tz’akarir tama uk’a’pa’rir e ojroner.
| + | inb’ijnu mojr ojronerob’ yi inb’orojse a’xin tya’ ink’anpes e '''ob’ yi tak''' |
| + | inche inte’ b’ijnusyaj taka inte’ inte’ ojroner xe’ intz’ijb’a. |
| | | |
− | K’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r tuk’a twa’ ache’npa taka e kanwa’r ira.
| + | Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj twa’ uwira jay inb’utz. |
| | | |
| + | ==Ub’orojsena’r e Ojronerob’== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Plural de adjetivos simples |
| | | |
| + | Tama e kanseyaj ira achekta kochwa’ e ojronerob’ ab’orojsenpa taka e b’ojb’ir k’ab’ob’. |
| | | |
| + | K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kanwa’r ira uyub’i ache’npa kochwa’ e’ra. |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
− | Ukani uk’anpes e ojroner xe’ achekta mojrix, tama inte’ ojroner.
| + | E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner. |
− |
| |
− | Tama e’ra achekta me’yra ojronerob’ kochwa’ e’ra.
| |
| | | |
| + | Usikb’ob’ e ojroner taka e pak’ab’ xe’ una’tob’ uyokir e ojroner. |
| | | |
− | tabla paginan 101
| + | '''Kawiri’k ira''' |
| | | |
| + | :'''Chakchak''' - uyub’i kawa’re '''chakchakob’''' |
| + | :'''k’ank’an''' - uyub’i kawa’re '''k’ank’anob’''' |
| + | :'''saksak''' - uyub’i kawa’re '''saksakob’''' |
| | | |
| + | '''E Maxtak''' |
| | | |
| + | Uk’ajti e pak’ab’ob’ kochwa’ tama e maxtak xe’ alok’ob’ nojta’ u’t yi raxjor; |
| + | Chenob’ ja’x a’yi tama utatob’ turu, tamar taka ke’ ja’xirob’ aturanob’ tama inwojr raxtun, tamar e yaja’ e maxtak raxjor a’yi alok’oy. Tar e’ra maja’x inb’utz twa’ aturanob’ tamar. |
| | | |
− | '''Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir.''' | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]] |
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
| + | |
| + | Intz’ijb’a ta nijun e numer ira. |
| + | |
| + | inpojro e tz’ijb’ayaj tya’ kak’anpes e b’orojseyaj ti kawojroner, yi intz’ijb’a ejmarb’ir e tz’ijb’ayaj xe’ inche. |
| | | |
| + | '''Kapatna ta niwotot:''' |
| | | |
− | Kawejtz’i’k inte’ ojroner taka e '''Mak = majka’r'''
| + | Komon taka nipya’r insajka mojr ojronerob’ tya’ kak’anpes e |
| + | '''ob’,''' tama e b’ojb’ir ojroner. |
| | | |
− | inmaki
| + | Katz’ijb’a e ojroner xe’ katajwi tikajun. |
| | | |
− | amaki
| + | ==Ub’orojsena’r e ojronerob’ taka uwi’rob’== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Plural de adjetivos con raíces posicionales |
| | | |
− | umaki
| + | Tama e kanseyaj ira achekta kochwa’ e ojronerob’ ab’orojsempa taka e b’ojb’ir k’ab’ob taka uwi’rob’. |
| | | |
− | kamaki
| + | K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ ke’ tama e kanwa’r ira uyub’i ache’npa taka e ojronerob’ xe’ ayan tuk’a uk’ajna’rir. |
| | | |
− | ix-maki
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner taka uwi’rob’. |
| | | |
− | umakyob’
| + | Usikb’ob’ e ojroner taka e pak’ab’ xe’ una’tob’ uyokir e ojroner. |
| | | |
| + | K’ani twa’ akanse a ajkanwa’rob’ kochwa’ tama e ojroner, k’ani twa’ ache’npa xe’ ojronerob’ uk’ajti. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
| + | '''Kawi’rik ira:''' |
− | '''Inpatna nib’ajner:''' | + | :'''we’nix''' |
− | | + | :'''Patna’r''' |
− | Nakpat xe’ awirix e kanwa’r xe’ turu tichan
| + | :'''Wa’nob’''' |
− | Kone’r pejku’t e tz’ijb’ayaj yi kab’ijnwi’k kochwa’ twa’ ache taka e mojr ojronerob’.
| + | :'''nachb’unob’''' |
| + | :'''t’ijrob’''' |
| + | :'''kotwa’nob’-''' |
| | | |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|5px]] |
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
| + | |
| + | Intz’ijb’a ta nijun mojr ojronerob’ tya’ ink’anpes e wi’rob’. |
| + | Inwirse e ajkaseyaj twa’ uwira jay inb’utz. |
| | | |
| + | ==Ub’orojsena’r e cha’ k’ab’a’== |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
− | ==Ukanwa’r e Ojroner yi Uk’ajna’r==
| + | Plural de apellidos. |
| | | |
− | Verbos Transitivos Causativos
| + | Ukansena’r e cha’k’ab’ob’ te Ch’orti’ inb’utz, twa’ e ajkanwa’r una’tob’ ub’an. |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | Ukani uyokir utz’ijb’ana’r e cha’ k’ab’ob’ xe’ achektato’ tama kowojroner Ch’orti’. |
| | | |
− | Kansen kochwa’ twa’ kak’anpes e ojroner taka uwi’r yi xe’ uk’ajti xe’ twa’ kache.
| + | Kakanwi´k tuk´a k´ab´ob´ ayanto tama kawojroner. |
| | | |
− | E’ra ja’x tya’ katz’aki inte’ ojroner taka -ES tama uk’a’pa’r e ojronerob’.
| + | :'''Sente’''' |
| + | :'''Suchité ''' |
| + | :Munex |
| + | :'''Kanan''' |
| + | :'''Xarxente ''' |
| + | :'''Chab’ak’''' |
| + | :'''Chewe’n''' |
| + | :'''Parachiko ''' |
| + | :'''sentyob’ ''' |
| + | :'''Suchitob’ ''' |
| + | :Numexob’ |
| + | :'''Kananob’ ''' |
| + | :'''Xarxentyob’ ''' |
| + | :'''Cha’b’akob’''' |
| + | :'''Chewenob’ ''' |
| + | :'''Parachikob’''' |
| | | |
− | Ajk’un me’yra b’ijnusyaj twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz.
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]] |
− | Erer acheksu kochwa’ e’ra.
| + | '''Inpatna ta niwotot:''' |
| + | |
| + | *Unb’i taka nitatob’ jay ayan e k’ab’ob’ kochwa’ e’ra. |
| + | *Inche inte’ mixu’ tz’ijb’ayaj taka e ojroner ira. |
| | | |
| + | ==B’ijk Ojronerob’== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Las partículas |
| + | Partículas direccionales |
| | | |
− | tabla pagina 102
| + | Ne’t kochwa’ inkojt ajkanseyaje’t k’ani twa’ awajk’u una’tob’ tuk’a tuk’a ub’ijnusyajob’ e ojronerob’ tama kawojroner. |
| | | |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | K’ani twa’ akanse ab’a’ asikb’a mojr kanwa’rob’, nakpat akanse awajkanseyaj. |
| + | |
| + | '''Tara''' |
| | | |
| + | '''Yaja’''' |
| | | |
| + | '''Tare’x''' |
| | | |
| + | '''Tare’''' |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]] | + | '''Tenxejr''' |
− | '''Kamorojse kab’a’:''' | + | |
| + | '''Tartaka e yax''' |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] |
| + | '''Tichan yax''' |
| + | |
| + | '''Ejmar yax''' |
| | | |
− | Kab’ijnu mojr ojronerob’ yi katz’ijb’a uk’ajna’rir tya’ uk’eche e -ES Nakpat kawira tuk’a me’yn uyub’i kache taka inte’ ojroner xe’ katz’ijb’a ti kajun.
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
− |
| |
− | Kawirse e ajkanseyaj.
| |
| | | |
| + | *U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan. |
| + | *Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj. |
| | | |
| + | ==B’ijk ojronerob’ taka e (ib’)== |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
− | ===O’jroner xe’.
| + | Partículas que indican un instrumento. |
− | Me’yrab’ uk’ab’ob’ e pak’ab’, arak’ yi taka e ayanirob’===
| |
| | | |
− | Formación de Plurales
| + | Twa akanse e ojronerob’ twa’ ak’ab’ajse e ayanirob’ b’an kochwa’ e -ib’ tama e’ra ja’x twa’ atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uk’eche e tz’ijb’ ira, uyub’i ache e; |
− | Plural de sustantivos relacionados con personas y animales.
| |
| | | |
− | B’ajxan twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kohcwa’ tama kawojroner uyub’i kab’orojse e k’ab’ob’.
| + | :tz’ijn'''ib’''' |
| | | |
− | Uyub’i kak’anpes tama e kanwa’r ira e ob’, '''tak'''.
| + | :Me’yn'''ib’ ''' |
| | | |
− | E ob’ ja’x xe’ me’yra kak’anpes tama e ojronerob’.
| + | :Lujp'''ib’'''rum |
− |
| |
− | E’ra uyajk’o’n kana’ta jay kojt pak’ab’, arak’, yi e ayanirob’ war kak’anpes tama inte’ ojroner.
| |
| | | |
− | Aktan e patna’rob’ taka e ajkanwa’rob’ twa’ ja’xirob’ utz’ijb’ob’ mojrix yi akanwob’ inb’utz.
| + | :Tajs'''ib’''' |
| | | |
| + | :T’ijr'''ib’''' |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| + | :Xant'''ib’- ''' |
− | Ukani tama tuk’a ojroner ak’anpespa '''ob’, tak''', tama ojronerob’.
| |
| | | |
− | Utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes inte’ o’ inkojt k’ab’a’ taka e '''ob’''',tak.
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]] |
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
| + | *Inme’ynes e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan. |
| + | *U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan. |
| + | *Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj. |
| | | |
− | k’ani twa’ akanse ab’a’ twa’ asikb’a mojrix ojronerob’ yi ab’orojse a’xin.
| + | ==Uk’anpesna’r e Chekerib’ B’ijk== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Uso de partículas demostrativas |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103).png|center|250px]] | + | Tama uk’anpesna’r e ojoronerob’ ira erer twa’ akanse uchektesnib’ ub’ijnusyajob’, tama e’ra achekta me’yrob’. |
− | mut
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e chekerib’ b’ijk. |
| + | |
| + | Utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e chekerib’ b’ijk. |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] |
| + | :'''Erin''' |
| + | :'''e yaja’''' |
| + | :'''tara''' |
| + | :'''tare’x-''' |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103.1).png|center|250px]]
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
− | mutob’
| |
| | | |
− | tabla pagina 103
| + | *Inb’ijnu kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan. |
| + | *Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj. |
| | | |
| + | ==Uk’anpesna’r e b’ijk tama mukresna’r== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Uso de partículas negativas. |
| + | |
| + | Tya’ ne’t akanse e ojronerob’ ira taka e ajkanwa’rob’, k’ani twa’ awa’ryob’ tya’ ak’anpespa yi tuk’ot . |
| | | |
| + | Uyub’i ache e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a ta tz’ijnib’te’. |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e ojronerob’ xe’ umukres xe’ war anumuy. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| + | Uysuta me’yra b’ijusyaj taka e ojronerob’ ira. |
− | '''Uk’anpesna’r e “Tak”'''
| |
− | | |
− | | |
| | | |
− | tabla pagina 104
| + | Tya’ ayan tuk’a k’ani kamukres uyub’i kak’anpes e ojronerob’ ira. |
| | | |
| + | :'''Ma’''' |
| + | :'''Ma’chi,''' |
| + | :'''Me’ra''' |
| + | :'''Me’rer''' |
| + | :'''Maja’x''' |
| + | :'''Inma’''' |
| + | :'''Matuk’a''' |
| + | :'''Mab’anb’an''' |
| + | :'''la’/ira, li’''' |
| + | <poem> |
| + | '''Twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.''' |
| + | Ne’n '''ma’chi''' inxin ta chinam. |
| + | E b’ujk '''ira maja’x''' xe’ ne’n ink’ani. |
| + | E jun '''ira maja’x''' ta nib’a. |
| + | </poem> |
| | | |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]] |
− | '''Ta nyo’tot:''' | + | '''Inpatna ta Nyo’tot:''' |
| | | |
− | Inche e patna’r xe’ ak’ajna takaren.
| + | *Intz’ijb’a ta nijun e kanseyaj xe’ ch’ar tichan |
| + | *U’nsta kora b’ijnusyaj taka e mojr ojronerob’ xe’ ma’to kak’anpes. |
| | | |
− | inb’ijnu mojr ojronerob’ yi inb’orojse a’xin tya’ ink’anpes e '''ob’ yi tak'''
| + | ==Uk’anpesna’r e b’ijkob’ twa’ e ub’syaj== |
− | inche inte’ b’ijnusyaj taka inte’ inte’ ojroner xe’ intz’ijb’a.
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Uso de partículas interrogativas. |
| | | |
− | Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj twa’ uwira jay inb’utz.
| + | B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, k’ani twa’ una’tob’ e ajkanwa’r kochwa’ atz’ijb’antz’a. |
| | | |
| + | Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpestz’a yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| + | Pejkan tutob’ inte’ numer tya’ ucheksu e ub’syaj (?) |
− | ==Ub’orojsena’r e Ojronerob’==
| |
− |
| |
− | Plural de adjetivos simples
| |
− | | |
− | Tama e kanseyaj ira achekta kochwa’ e ojronerob’ ab’orojsenpa taka e b’ojb’ir k’ab’ob’.
| |
− | | |
− | K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kanwa’r ira uyub’i ache’npa kochwa’ e’ra.
| |
− | | |
| | | |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
− | E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner. | + | E ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ uk’anpes e ub’syaj tya’ ayan tuk’a k’ani uyub’i o’ una’ta. |
− | | |
− | Usikb’ob’ e ojroner taka e pak’ab’ xe’ una’tob’ uyokir e ojroner.
| |
− | | |
− | '''Kawiri’k ira'''
| |
− | | |
| | | |
− | '''Chakchak''' - uyub’i kawa’re '''chakchakob’'''
| + | Uche me’yra b’ijnusyaj tama uk’anpesna’r e ojronerob’ ira. |
− | '''k’ank’an''' - uyub’i kawa’re '''k’ank’anob’'''
| |
− | '''saksak''' - uyub’i kawa’re '''saksakob’'''
| |
| | | |
| + | Kakanwi’k e’ra: |
| | | |
− | '''E Maxtak'''
| + | Ojroner xe’ kak’anpes Twa’ kache e ub’syaj. |
| | | |
− | Uk’ajti e pak’ab’ob’ kochwa’ tama e maxtak xe’ alok’ob’ nojta’ u’t yi raxjor;
| + | :'''¿chi tari?''' |
− | Chenob’ ja’x a’yi tama utatob’ turu, tamar taka ke’ ja’xirob’ aturanob’ tama inwojr raxtun, tamar e yaja’ e maxtak raxjor a’yi alok’oy. Tar e’ra maja’x inb’utz twa’ aturanob’ tamar.
| + | :'''¿chi che?''' |
| + | :'''¿jayte’ ?''' |
| + | :'''¿kochwa’?''' |
| + | :'''¿ti’n?''' |
| + | :'''¿tuk’a?''' |
| + | :'''¿tuk’ot?''' |
| + | :'''¿tya’?''' |
| | | |
| + | '''Ko’sti’k e b’ijnusyaj taka e ub’syaj''' |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] |
| + | :¿'''Tya’''' K’ote’t sajmi?. |
| + | :¿'''Tuk’a''' o’sre ak’uxi?. |
| + | :¿'''Jayte’''' pak’ab’ yo’pa?. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
| |
| '''Inpatna nib’ajner:''' | | '''Inpatna nib’ajner:''' |
| | | |
− | Intz’ijb’a ta nijun e numer ira.
| + | *Inb’ijnu mojr ub’syaj yi u’nsta e b’ijnusyaj takar. |
| + | *Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz. |
| | | |
− | inpojro e tz’ijb’ayaj tya’ kak’anpes e b’orojseyaj ti kawojroner, yi intz’ijb’a ejmarb’ir e tz’ijb’ayaj xe’ inche.
| + | ==E b’ijnusyaj== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | La oración |
| | | |
− | | + | '''E b’ijnusyaj xe’ Ucheksu e’rachir.''' |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
| |
− | '''Kapatna ta niwotot:'''
| |
| | | |
− | Komon taka nipya’r insajka mojr ojronerob’ tya’ kak’anpes e
| + | Oraciones declarativas o afirmativas. |
− | '''ob’,''' tama e b’ojb’ir ojroner.
| |
| | | |
− | Katz’ijb’a e ojroner xe’ katajwi tikajun.
| + | Ukansena’r e b’ijnusyajob’ ja’x twa’ kakay kawejtz’u tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’. |
| | | |
| + | Tara ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu ke’ tama e b’ijnusyaj xe’ atz’ijb’antz’a ja’x xe’ ucheksu inte’ b’ijnusyaj taka inte’ janb’yarir. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| + | Chen me’yra patna’rob’ taka e maxtak twa’ ja’xirob’ ukanyob’ taka inte’ inb’utzir. |
− | ==Ub’orojsena’r e ojronerob’ taka uwi’rob’==
| |
− |
| |
− | Plural de adjetivos con raíces posicionales
| |
− | | |
− | Tama e kanseyaj ira achekta kochwa’ e ojronerob’ ab’orojsempa taka e b’ojb’ir k’ab’ob taka uwi’rob’.
| |
− | | |
− | K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ ke’ tama e kanwa’r ira uyub’i ache’npa taka e ojronerob’ xe’ ayan tuk’a uk’ajna’rir.
| |
− | | |
| | | |
| + | K’anpes me’yra tz’ijb’ayaj takarob’ b’an e jun xe’ uk’ab’a kayuxinar, ub’ijrar e ojronerob’, twa’tixe ajkanwarob’ uchob’ e sajkmayaj. |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
− | E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner taka uwi’rob’.
| + | Ukani utz’ijb’a inb’utz b’ijnusyaj . |
| | | |
− | Usikb’ob’ e ojroner taka e pak’ab’ xe’ una’tob’ uyokir e ojroner.
| + | Uk’anpes tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’. |
| | | |
− | K’ani twa’ akanse a ajkanwa’rob’ kochwa’ tama e ojroner, k’ani twa’ ache’npa xe’ ojronerob’ uk’ajti.
| + | Akano usajka e ojronerob’ tama e mojr junob’. |
| + | |
| + | '''Kakanwi’k erob’:''' |
| + | <poem> |
| + | Tara war inpatna |
| + | Ixe´n sajmi ta xanb’ar |
| + | Kone’r ayntz’i’x |
| + | Ejk’ar katijres e uyotot e winik. [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]] |
| + | </poem> |
| | | |
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
| | | |
− | '''Kawi’rik ira:'''
| + | *Inpojro ta inte’ jun jo’te’ b’ijnusyaj, yi intz’ijb’a ta nijun. |
| + | *Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz. |
| | | |
− | '''we’nix'''
| + | ==E b’ijnusyaj xe’ umukres== |
− | '''Patna’r''' | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
− | '''Wa’nob’'''
| + | Oraciones negativas |
− | '''nachb’unob’'''
| |
− | '''t’ijrob’'''
| |
− | '''kotwa’nob’-'''
| |
| | | |
| + | K’ani twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kawojroner uyub’i kamajres inte’ numer. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|5px]] | + | Ch’ujkun jay tuno’r e ajkanwa’rob’ utz’ijb’ob’ tu’junob’ yi upejkob’ ub’an. |
− | '''Inpatna nib’ajner:'''
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
− |
| + | Una’ta utz’ijb’a e b’ijnusyaj xe’ umukres xe’ war amunuy o’ xe’ a’xin anumuy. |
− | Intz’ijb’a ta nijun mojr ojronerob’ tya’ ink’anpes e wi’rob’.
| |
− | Inwirse e ajkaseyaj twa’ uwira jay inb’utz.
| |
| | | |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Nakpat aren twa’ ja’xirob’ ub’inwikob’ mojrix b’ijnusyajob’ yi utz’ijb’ikob’ tu junob’. |
| + | <poem> |
| + | Matuk’a ak’ajna |
| + | Ma’chi’x tari sajmi |
| + | Ma’chi wate’n ejk’ar |
| + | Ejk’ar ma’chi inxin ta chinam. |
| + | Me’rato inb’ijnu inch’ab’u e pa’. |
| + | </poem> |
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
| + | *Inpojro tama inte’ jun e b’ijnusyaj xe’ umukres e numerob’. |
| + | *Nakpat intz’ijb’a ta nijun. |
| + | *Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz. |
| | | |
| + | ==E b’ijnusyaj te ub’syaj== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Oraciones interrogativas |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|95px]]
| + | B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, ka’ni twa’ awa’ryob’, ja’x twa’ ache’npa e ub’syaj tama tuk’i’k takix. |
− | ==Ub’orojsena’r e cha’ k’ab’a’==
| |
− | | |
− | Plural de apellidos.
| |
− | | |
− | Ukansena’r e cha’k’ab’ob’ te Ch’orti’ inb’utz, twa’ e ajkanwa’r una’tob’ ub’an.
| |
− | | |
| | | |
| + | Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpesta yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’. |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
− | Ukani uyokir utz’ijb’ana’r e cha’ k’ab’ob’ xe’ achektato’ tama kowojroner Ch’orti’.
| + | Ub’in taka awajkanseyaj jay achekta mojrix ub’syaj. |
| + | Sikb’an a’xin taka e mojr pak’ab’ob e ub’syaj xe’ uchob’ tya’ ojronob’. |
| | | |
− | Kakanwi´k tuk´a k´ab´ob´ ayanto tama kawojroner.
| + | '''Kakanwi’k e’ra''' |
| + | :¿Ti’n uyotot atata’? |
| + | :¿Tuk’a twa’ akak’uxi kone’r ? |
| + | :¿Tuk’ot intaka ixana? |
| + | :¿Tya’ turu atu’ kone’r? |
| | | |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]] |
| + | '''Kapatna komon:''' |
| | | |
| + | *Kab’ijnu mojrix ojronerob’ twa’ kach’ijse uyokir kana’tanyaj tama e kanwa’r ira. |
| + | *Nakpat katz’ijb’a tikajun. |
| + | *Kawirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz. |
| | | |
− | tabla pagina 107
| + | ==Kocha’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | ‘El adjetivo. El adjetivo común |
| | | |
| + | Kansen e maxtak tuk’a tuk’a k’ab’a’rirob’ achekta yi xe’ uyajk’o’n kana’ta kochu’t e ayanirob’. |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | Una’ta uyokir e kochwa’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t. |
| + | Akano utz’ijba’ e chuchu’ b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira. |
| + | Upojro mojr ojroner twa’ uch’ijse a’xin una’tanyaj. |
| + | |
| + | '''Kakanwi’k e’ra:''' |
| + | :Saksak |
| + | :K’ank’an |
| + | :Yaxax |
| + | :Takin |
| + | :K’ox |
| | | |
| + | Taka e ojronerob’ ira uyub’i akanse twa’ e maxtak utz’ijb’a e b’ijnusyaj ub’an: |
| + | :'''K’anka’n''' upik e ixik. |
| + | :'''Takin''' usi’ e winik. |
| + | :'''Yaxax''' uyopor te’. |
| | | |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]] |
| + | '''Kapatna Komon:''' |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
| + | *Kapejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan |
− | '''Inpatna ta niwotot:'''
| + | *Katz’ijb’a ta nijun e b’inusyaj xe’ kakanwi’x. |
− |
| |
− | *Unb’i taka nitatob’ jay ayan e k’ab’ob’ kochwa’ e’ra. | |
− | *Inche inte’ mixu’ tz’ijb’ayaj taka e ojroner ira. | |
− | | |
| | | |
| + | ==U’tirach e ojroner== |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
− | ==B’ijk Ojronerob’==
| + | Posicionales |
| | | |
− | Las partículas
| + | Kansen kochwa’ turu uyokir e ojronerob’. |
− | Partículas direccionales
| + | |
| + | E’ra ojroner ira uyajk’o’n kana’ta kochwa’ k’ani twa’ turan o’ katurb’a e ayanirob’. |
| | | |
− | Ne’t kochwa’ inkojt ajkanseyaje’t k’ani twa’ awajk’u una’tob’ tuk’a tuk’a ub’ijnusyajob’ e ojronerob’ tama kawojroner.
| + | Cheksun kora ojronerob’ ta tz’ijnib’te’ |
| + | |
| + | Chen kora b’ijnusyaj taka e ojroner xe atz’ijb’ix, twa’ e ajkanwa’r ukani yi una’ta |
| | | |
| + | kochwa’ ak’anpesna e b’ijnusyaj tamar. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] |
− | K’ani twa’ akanse ab’a’ asikb’a mojr kanwa’rob’, nakpat akanse awajkanseyaj.
| + | Utz’ijb’a uyutirach e ojronerob’ tama inte’ b’ijnusyaj. |
| | | |
| + | '''Kakanwi’k e ojronerob’ ira.''' |
| | | |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (118).png|right|400px]] |
| + | :kotwa’n |
| + | :nachar |
| + | :tonor |
| + | :kachar |
| + | :kotor |
| + | :turu |
| + | :wa’r |
| + | :pakwa’n |
| + | :jawar |
| | | |
− | '''Tara'''
| + | <u>Kachik e b’ijnusyaj ub’an: </u> |
| | | |
− | '''Yaja’''' | + | :'''Kotor''' e winik tu’t e katata’. |
| + | :'''Nachar''' e te’ |
| + | :'''Pakwa’n''' e ak’ach tu sijk. |
| + | :'''Jawar''' war awayan e winik. |
| | | |
− | '''Tare’x''' | + | '''Kapatna Komon:''' |
| | | |
− | '''Tare’'''
| + | *Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan |
| + | *Yi inb’ijnu mojr b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan. |
| | | |
− | '''Tenxejr''' | + | ==Utz’aknib’ e ojronerob’== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Los clasificadores |
| | | |
− | '''Tartaka e yax'''
| + | Ucheksu e mormor k’ab’ob’ xe’ b’ojb’ir u’t. |
| | | |
− | '''Tichan yax'''
| + | Kansen ub’an ke’ utz’aknib’ e ojronerob’ ak’anpespa tama tuno’r e tz’ikma’r Ch’orti’. |
| + | |
| + | Kochwa’ ak’anpespa taka e k’ab’ob’. |
| + | |
| + | Kochwa’ ak’anpespa taka e ayanirob’. |
| | | |
− | '''Ejmar yax'''
| + | Kansen utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ atz’ijb’a ta tz’ijb’nib’te’. |
| | | |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]] |
| + | Una’ta utz’ijb’a tama inte’ b’ijnusyaj utz’aknib’ e ojronerob’. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (120).png|right|150px]] |
− | '''Inpatna nib’ajner:''' | + | B’an kochwa’ e’ra: |
| + | :'''Nixi’''' |
| + | :'''Ixkajr''' |
| | | |
− | *U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.
| + | Nominales |
− | *Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
| + | :'''te’''' |
| + | :'''pa’''' |
| | | |
| + | kochwa’ ak’anpespa taka e ayanir xe’: |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| + | :'''wojr''' |
− | ==B’ijk ojronerob’ taka e (ib’)==
| + | :'''wororoj''' |
| + | :'''pojk''' |
| | | |
− | Partículas que indican un instrumento.
| + | Ak’anpespa taka e ayanir xe’ kochwa’ erob’. |
| | | |
− | Twa akanse e ojronerob’ twa’ ak’ab’ajse e ayanirob’ b’an kochwa’ e -ib’ tama e’ra ja’x twa’ atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uk’eche e tz’ijb’ ira, uyub’i ache e;
| + | :tzajk |
| + | :pojk |
| + | :poroj |
| + | :xejr |
| + | :tzejp |
| + | :tzuy |
| | | |
− | tz’ijnib’.
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]] |
| + | '''Inpatna ta nyo’tot:''' |
| + | |
| + | *Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan |
| + | *Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun. |
| + | *Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj. |
| | | |
− | Me’ynib’
| + | ==Mixu’ ojroner taka e k’ab’ob’== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Sintagma nominal |
| + | |
| + | Kansen e maxtak tuk’a inb’utzir ukojko twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e k’ab’ob’. |
| + | K’ani twa’ awajk’u e ojroner xe’ uyajk’u utz’akarir e b’ijnusyaj. |
| | | |
− | Lujpib’rum
| + | Kakanwi’k e’ra. |
| + | :'''E ixik axana''' |
| + | :'''E tzyob’ kormob’''' |
| + | :'''E mis awayan''' |
| | | |
− | Tajsib’
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]] |
| + | '''Inpatna tama e otot Kanseyaj:''' |
| + | *Komon taka e ajkanseyaj, inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ kansene’n b’ajxan. |
| + | *U’nb’i taka e ajkanseyaj yaj achekta mojr b’ijnusyaj. |
| | | |
− | T’ijrib’
| + | ==Uyuxinar uk’ajna’rirob’ e ojronerob’== |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Sintagma verbal.Tipos de Sintagma verbal |
| | | |
− | Xantib’-
| + | Kansen yar e maxtak twa’ utz’ijb’ob’ inb’utz e ojroner ch’orti’, tya’ uk’anpes uyuxinar e b’ijnusyaj. |
| + | |
| + | Ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ utz’ijb’a uyuxinar e k’ajna’rirob’ tama e ojroner Ch’orti’. |
| | | |
| + | Tama e’ra acheksunpa jay war ojron taka inte’ erachir o’ maja’x. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
| + | :'''Watar sajmi e sitz’''' |
− | '''Inpatna nib’ajner:''' | + | :'''Xujra e te’''' |
− | *Inme’ynes e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.
| + | :'''Tejna e si’.''' Tajchna e si’. |
− | *U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.
| |
− | *Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
| |
| | | |
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]] |
| + | '''Inpatna ta nyo’tot:''' |
| + | *Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan ta nijun. |
| + | *Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun. |
| + | *Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj. |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] | + | ==Numuy== |
− | ==Uk’anpesna’r e Chekerib’ B’ijk==
| + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| + | Voz pasiva |
| | | |
− | Uso de partículas demostrativas
| + | Tara k’ani kansena’r kochwa’ tama inte’ ojroner, ak’ajpespa xe’ numi’x. |
| | | |
− | Tama uk’anpesna’r e ojoronerob’ ira erer twa’ akanse uchektesnib’ ub’ijnusyajob’, tama e’ra achekta me’yrob’.
| + | E kanseyaj xe’ twa’ ache, ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu numuy. |
| | | |
| + | :'''K’ejcha tari e ak’ach''' |
| + | :'''Sujta e Ijch’ok-'''[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]] |
| | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| + | '''Inpatna nib’ajner:''' |
− | E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e chekerib’ b’ijk.
| |
− |
| |
− | Utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e chekerib’ b’ijk.
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | '''Erin'''
| |
− | '''e yaja’'''
| |
− | '''tara'''
| |
− | '''tare’x-'''
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
| |
− | | |
− | '''Inpatna nib’ajner:'''
| |
− | | |
− | *Inb’ijnu kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.
| |
− | *Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
| |
− | | |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | | |
− | ==Uk’anpesna’r e b’ijk tama mukresna’r==
| |
− | | |
− | Uso de partículas negativas.
| |
− |
| |
− | Tya’ ne’t akanse e ojronerob’ ira taka e ajkanwa’rob’, k’ani twa’ awa’ryob’ tya’ ak’anpespa yi tuk’ot .
| |
− | | |
− | Uyub’i ache e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a ta tz’ijnib’te’.
| |
− | | |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
− | E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e ojronerob’ xe’ umukres xe’ war anumuy.
| |
− | | |
− | Uysuta me’yra b’ijusyaj taka e ojronerob’ ira.
| |
− | | |
− | Tya’ ayan tuk’a k’ani kamukres uyub’i kak’anpes e ojronerob’ ira.
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | '''Ma’'''
| |
− | '''Ma’chi,'''
| |
− | '''Me’ra'''
| |
− | '''Me’rer'''
| |
− | '''Maja’x'''
| |
− | '''Inma’'''
| |
− | '''Matuk’a'''
| |
− | '''Mab’anb’an'''
| |
− | '''la’/ira, li’'''
| |
− | </poem>
| |
− |
| |
− | <poem>
| |
− | '''Twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.'''
| |
− | Ne’n '''ma’chi''' inxin ta chinam.
| |
− | E b’ujk '''ira maja’x''' xe’ ne’n ink’ani.
| |
− | E jun '''ira maja’x''' ta nib’a.
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
| |
− | '''Inpatna ta Nyo’tot:'''
| |
− | | |
− | *Intz’ijb’a ta nijun e kanseyaj xe’ ch’ar tichan
| |
− | *U’nsta kora b’ijnusyaj taka e mojr ojronerob’ xe’ ma’to kak’anpes.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | ===Uk’anpesna’r e b’ijkob’ twa’ e ub’syaj===
| |
− | | |
− | Uso de partículas interrogativas.
| |
− | | |
− | B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, k’ani twa’ una’tob’ e ajkanwa’r kochwa’ atz’ijb’antz’a.
| |
− | | |
− | Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpestz’a yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
| |
− | | |
− | Pejkan tutob’ inte’ numer tya’ ucheksu e ub’syaj (?)
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
− | E ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ uk’anpes e ub’syaj tya’ ayan tuk’a k’ani uyub’i o’ una’ta.
| |
− |
| |
− | Uche me’yra b’ijnusyaj tama uk’anpesna’r e ojronerob’ ira.
| |
− | | |
− | Kakanwi’k e’ra:
| |
− |
| |
− | Ojroner xe’ kak’anpes Twa’ kache e ub’syaj.
| |
− | | |
− | <poem> </poem>
| |
− | '''¿chi tari?'''
| |
− | '''¿chi che?'''
| |
− | '''¿jayte’ ?'''
| |
− | '''¿kochwa’?'''
| |
− | '''¿ti’n?'''
| |
− | '''¿tuk’a?'''
| |
− | '''¿tuk’ot?'''
| |
− | '''¿tya’?'''
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | | |
− | '''Ko’sti’k e b’ijnusyaj taka e ub’syaj'''
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | ¿'''Tya’''' K’ote’t sajmi?.
| |
− | ¿'''Tuk’a''' o’sre ak’uxi?.
| |
− | ¿'''Jayte’''' pak’ab’ yo’pa?.
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
| |
− | '''Inpatna nib’ajner:'''
| |
− |
| |
− | *Inb’ijnu mojr ub’syaj yi u’nsta e b’ijnusyaj takar.
| |
− | *Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | ==E b’ijnusyaj==
| |
− |
| |
− | La oración
| |
− | | |
− | '''E b’ijnusyaj xe’ Ucheksu e’rachir.'''
| |
− |
| |
− | Oraciones declarativas o afirmativas.
| |
− | | |
− | Ukansena’r e b’ijnusyajob’ ja’x twa’ kakay kawejtz’u tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’.
| |
− | | |
− | Tara ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu ke’ tama e b’ijnusyaj xe’ atz’ijb’antz’a ja’x xe’ ucheksu inte’ b’ijnusyaj taka inte’ janb’yarir.
| |
− | | |
− | Chen me’yra patna’rob’ taka e maxtak twa’ ja’xirob’ ukanyob’ taka inte’ inb’utzir.
| |
− | | |
− | K’anpes me’yra tz’ijb’ayaj takarob’ b’an e jun xe’ uk’ab’a kayuxinar, ub’ijrar e ojronerob’, twa’tixe ajkanwarob’ uchob’ e sajkmayaj.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
− | Ukani utz’ijb’a inb’utz b’ijnusyaj .
| |
− | | |
− | Uk’anpes tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’.
| |
− | | |
− | Akano usajka e ojronerob’ tama e mojr junob’.
| |
− |
| |
− | '''Kakanwi’k erob’:'''
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | Tara war inpatna
| |
− | Ixe´n sajmi ta xanb’ar
| |
− | Kone’r ayntz’i’x
| |
− | Ejk’ar katijres e uyotot e winik.
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
| |
− | '''Inpatna nib’ajner:'''
| |
− | | |
− | *Inpojro ta inte’ jun jo’te’ b’ijnusyaj, yi intz’ijb’a ta nijun.
| |
− | *Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | | |
− | ==E b’ijnusyaj xe’ umukres==
| |
− | | |
− | Oraciones negativas
| |
− | | |
− | K’ani twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kawojroner uyub’i kamajres inte’ numer.
| |
− | | |
− | Ch’ujkun jay tuno’r e ajkanwa’rob’ utz’ijb’ob’ tu’junob’ yi upejkob’ ub’an.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
− | Una’ta utz’ijb’a e b’ijnusyaj xe’ umukres xe’ war amunuy o’ xe’ a’xin anumuy.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | Nakpat aren twa’ ja’xirob’ ub’inwikob’ mojrix b’ijnusyajob’ yi utz’ijb’ikob’ tu junob’.
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | Matuk’a ak’ajna
| |
− | Ma’chi’x tari sajmi
| |
− | Ma’chi wate’n ejk’ar
| |
− | Ejk’ar ma’chi inxin ta chinam.
| |
− | Me’rato inb’ijnu inch’ab’u e pa’.
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
| |
− | '''Inpatna nib’ajner:'''
| |
− | *Inpojro tama inte’ jun e b’ijnusyaj xe’ umukres e numerob’.
| |
− | *Nakpat intz’ijb’a ta nijun.
| |
− | *Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | | |
− | ==E b’ijnusyaj te ub’syaj==
| |
− |
| |
− | Oraciones interrogativas
| |
− | | |
− | B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, ka’ni twa’ awa’ryob’, ja’x twa’ ache’npa e ub’syaj tama tuk’i’k takix.
| |
− | | |
− | Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpesta yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
| |
− | | |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
− | Ub’in taka awajkanseyaj jay achekta mojrix ub’syaj.
| |
− | Sikb’an a’xin taka e mojr pak’ab’ob e ub’syaj xe’ uchob’ tya’ ojronob’.
| |
− | | |
− |
| |
− | '''Kakanwi’k e’ra'''
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | ¿Ti’n uyotot atata’?
| |
− | ¿Tuk’a twa’ akak’uxi kone’r ?
| |
− | ¿Tuk’ot intaka ixana?
| |
− | ¿Tya’ turu atu’ kone’r?
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
| |
− | '''Kapatna komon:'''
| |
− | | |
− | *Kab’ijnu mojrix ojronerob’ twa’ kach’ijse uyokir kana’tanyaj tama e kanwa’r ira.
| |
− | *Nakpat katz’ijb’a tikajun.
| |
− | *Kawirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | ==Kocha’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t==
| |
− |
| |
− | ‘El adjetivo. El adjetivo común
| |
− | | |
− | Kansen e maxtak tuk’a tuk’a k’ab’a’rirob’ achekta yi xe’ uyajk’o’n kana’ta kochu’t e ayanirob’.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
− | Una’ta uyokir e kochwa’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t.
| |
− | Akano utz’ijba’ e chuchu’ b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.
| |
− | Upojro mojr ojroner twa’ uch’ijse a’xin una’tanyaj.
| |
− |
| |
− | '''Kakanwi’k e’ra:'''
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | Saksak
| |
− | K’ank’an
| |
− | Yaxax
| |
− | Takin
| |
− | K’ox
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | | |
− | Taka e ojronerob’ ira uyub’i akanse twa’ e maxtak utz’ijb’a e b’ijnusyaj ub’an:
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | '''K’anka’n''' upik e ixik.
| |
− | '''Takin''' usi’ e winik.
| |
− | '''Yaxax''' uyopor te’.
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
| |
− | '''Kapatna Komon:'''
| |
− | | |
− | *Kapejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
| |
− | *Katz’ijb’a ta nijun e b’inusyaj xe’ kakanwi’x.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | ==U’tirach e ojroner==
| |
− |
| |
− | Posicionales
| |
− | | |
− | Kansen kochwa’ turu uyokir e ojronerob’.
| |
− |
| |
− | E’ra ojroner ira uyajk’o’n kana’ta kochwa’ k’ani twa’ turan o’ katurb’a e ayanirob’.
| |
− | | |
− | Cheksun kora ojronerob’ ta tz’ijnib’te’
| |
− |
| |
− | Chen kora b’ijnusyaj taka e ojroner xe atz’ijb’ix, twa’ e ajkanwa’r ukani yi una’ta
| |
− | | |
− | kochwa’ ak’anpesna e b’ijnusyaj tamar.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
| |
− | Utz’ijb’a uyutirach e ojronerob’ tama inte’ b’ijnusyaj.
| |
− | | |
− | '''Kakanwi’k e ojronerob’ ira.'''
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (118).png|right|400px]]
| |
− | <poem>
| |
− | kotwa’n
| |
− | nachar
| |
− | tonor
| |
− | kachar
| |
− | kotor
| |
− | turu
| |
− | wa’r
| |
− | pakwa’n
| |
− | jawar
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | | |
− | Kachik e b’ijnusyaj ub’an:
| |
− | | |
− | | |
− | <poem>
| |
− | '''Kotor''' e winik tu’t e katata’.
| |
− | '''Nachar''' e te’
| |
− | '''Pakwa’n''' e ak’ach tu sijk.
| |
− | '''Jawar''' war awayan e winik.
| |
− | </poem>
| |
− |
| |
− | | |
− | '''Kapatna Komon:'''
| |
− | | |
− | *Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
| |
− | *Yi inb’ijnu mojr b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | | |
− | ==Utz’aknib’ e ojronerob’==
| |
− |
| |
− | Los clasificadores
| |
− | | |
− | Ucheksu e mormor k’ab’ob’ xe’ b’ojb’ir u’t.
| |
− | | |
− | Kansen ub’an ke’ utz’aknib’ e ojronerob’ ak’anpespa tama tuno’r e tz’ikma’r Ch’orti’.
| |
− |
| |
− | Kochwa’ ak’anpespa taka e k’ab’ob’.
| |
− |
| |
− | Kochwa’ ak’anpespa taka e ayanirob’.
| |
− | | |
− | Kansen utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ atz’ijb’a ta tz’ijb’nib’te’.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
| |
− | Una’ta utz’ijb’a tama inte’ b’ijnusyaj utz’aknib’ e ojronerob’.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (120).png|right|150px]]
| |
− | B’an kochwa’ e’ra:
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | '''Nixi’'''
| |
− | '''Ixkajr'''
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | | |
− | Nominales
| |
− | *'''te’'''
| |
− | *'''pa’'''
| |
− | | |
− |
| |
− | kochwa’ ak’anpespa taka e ayanir xe’:
| |
− | | |
− | *'''wojr'''
| |
− | *'''wororoj'''
| |
− | *'''pojk'''
| |
− | | |
− |
| |
− | Ak’anpespa taka e ayanir xe’ kochwa’ erob’.
| |
− |
| |
− | *tzajk
| |
− | *pojk
| |
− | *poroj
| |
− | *xejr
| |
− | *tzejp
| |
− | *tzuy
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
| |
− | '''Inpatna ta nyo’tot:'''
| |
− |
| |
− | *Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
| |
− | *Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.
| |
− | *Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | | |
− | ==Mixu’ ojroner taka e k’ab’ob’==
| |
− |
| |
− | Sintagma nominal
| |
− |
| |
− | Kansen e maxtak tuk’a inb’utzir ukojko twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e k’ab’ob’.
| |
− | K’ani twa’ awajk’u e ojroner xe’ uyajk’u utz’akarir e b’ijnusyaj.
| |
− | | |
− | Kakanwi’k e’ra.
| |
− |
| |
− | '''E ixik axana'''
| |
− | '''E tzyob’ kormob’'''
| |
− | '''E mis awayan'''
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
| |
− | '''Inpatna tama e otot Kanseyaj:'''
| |
− | - Komon taka e ajkanseyaj, inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ kansene’n b’ajxan.
| |
− | - U’nb’i taka e ajkanseyaj yaj achekta mojr b’ijnusyaj.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | ==Uyuxinar uk’ajna’rirob’ e ojronerob’==
| |
− |
| |
− | Sintagma verbal.Tipos de Sintagma verbal
| |
− | | |
− | Kansen yar e maxtak twa’ utz’ijb’ob’ inb’utz e ojroner ch’orti’, tya’ uk’anpes uyuxinar e b’ijnusyaj.
| |
− |
| |
− | Ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ utz’ijb’a uyuxinar e k’ajna’rirob’ tama e ojroner Ch’orti’.
| |
− | | |
− | Tama e’ra acheksunpa jay war ojron taka inte’ erachir o’ maja’x.
| |
− | | |
− | <poem>
| |
− | '''Watar sajmi e sitz’'''
| |
− | '''Xujra e te’'''
| |
− | '''Tejna e si’.''' Tajchna e si’.
| |
− | </poem>
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
| |
− | '''Inpatna ta nyo’tot:'''
| |
− | *Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan ta nijun.
| |
− | *Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.
| |
− | *Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
− | ==Numuy==
| |
− | | |
− | Voz pasiva
| |
− | | |
− | Tara k’ani kansena’r kochwa’ tama inte’ ojroner, ak’ajpespa xe’ numi’x.
| |
− | | |
− | E kanseyaj xe’ twa’ ache, ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu numuy.
| |
− |
| |
− | '''K’ejcha tari e ak’ach'''
| |
− | '''Sujta e Ijch’ok-'''
| |
− | | |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
| |
− | '''Inpatna nib’ajner:''' | |
| | | |
| *Inturan inb’ijnu mojr ojroner tama xe’ numuy. | | *Inturan inb’ijnu mojr ojroner tama xe’ numuy. |
| *Intz’ijb’a ta nijun. | | *Intz’ijb’a ta nijun. |
| *Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj. | | *Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj. |
− |
| |
− | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
| |
| | | |
| ==E ojroner tya’ kak’anpes e N y M tama e b’ijnusyaj== | | ==E ojroner tya’ kak’anpes e N y M tama e b’ijnusyaj== |
− | | + | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]] |
| Voz antipasiva | | Voz antipasiva |
| | | |
Línea 2071: |
Línea 1982: |
| | | |
| Una’ta tuk’a ojronerob’ uk’eche e NyM tama utz’ijb’ayaj e ojroner. | | Una’ta tuk’a ojronerob’ uk’eche e NyM tama utz’ijb’ayaj e ojroner. |
| + | :'''E’ron e ixik.''' |
| + | :'''war achonma e pak’ab’.-''' |
| + | :'''E Chunpi’ war awe’.''' |
| | | |
− | <poem>
| |
− | '''E’ron e ixik.'''
| |
− | '''war achonma e pak’ab’.-'''
| |
− | '''E Chunpi’ war awe’.'''
| |
− | </poem>
| |
| [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (123).png|center|250px]] | | [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (123).png|center|250px]] |
| | | |
Línea 2084: |
Línea 1993: |
| *Intz’ijb’a ta nijun. | | *Intz’ijb’a ta nijun. |
| *Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj. | | *Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj. |
| + | |
| + | [[Categoría:Comunicación y Lenguaje]] [[Categoría:Educación Bilingüe]][[Category:Book:Nuestro_idioma_en_la_escuela_-_ch'orti']] |