Cambios

Busca en cnbGuatemala con Google

sin resumen de edición
Línea 8: Línea 8:  
#E maxtak una’tob’ uk’anpesob’ ub’ijrar ojronerob’ tama uyojroner ob’. Una’ta utz’ijb’ob’ yi o’jronob’ tamar taka inte’ janb’yarir.
 
#E maxtak una’tob’ uk’anpesob’ ub’ijrar ojronerob’ tama uyojroner ob’. Una’ta utz’ijb’ob’ yi o’jronob’ tamar taka inte’ janb’yarir.
   −
== ==
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Una’tanwa’r uyokir utz’ijb’anar, uk’ani ukansena’r kochwa’ uk’ani tz’ijb’ab’ir e ojroner Ch’orti’.  
 
Una’tanwa’r uyokir utz’ijb’anar, uk’ani ukansena’r kochwa’ uk’ani tz’ijb’ab’ir e ojroner Ch’orti’.  
Línea 728: Línea 727:     
Ajk’un una’tob’ me’yra ojronerob’, tya’ ak’anpespa e ojronerob’ ira.  
 
Ajk’un una’tob’ me’yra ojronerob’, tya’ ak’anpespa e ojronerob’ ira.  
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
 
 
E ajkanwa’r ukani e intya’ch intya’ch uyokir e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira.
 
E ajkanwa’r ukani e intya’ch intya’ch uyokir e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira.
+
 
 
Una’ta uche e me’yn taka e ojronerob’ xe’ ma’chi kawira.  
 
Una’ta uche e me’yn taka e ojronerob’ xe’ ma’chi kawira.  
    
Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira.  
 
Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes e k’ab’ob’ xe’ ma’chi kawira.  
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (81).png|right|250px]]
 
Ukani upejku’t yi utz’ijb’a e k’ab’a’rirob’.  
 
Ukani upejku’t yi utz’ijb’a e k’ab’a’rirob’.  
    
Kach’ujki’k e me’yn ira:
 
Kach’ujki’k e me’yn ira:
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (81).png|center|250px]]
      
Kawari’k tuk’a war uchob’  
 
Kawari’k tuk’a war uchob’  
    
e pakab’ob’ xe’ turu tama e me’yn tichan.
 
e pakab’ob’ xe’ turu tama e me’yn tichan.
+
 
<div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto">
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 
<div style="width:50%; float:left;">
 
<div style="width:50%; float:left;">
 
<poem>
 
<poem>
Línea 756: Línea 753:  
</div>
 
</div>
 
<div style="width:50%; float:right;">
 
<div style="width:50%; float:right;">
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (82).png|right|150px]]
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (82).png|right|100px]]
 
</div>
 
</div>
 
</div>
 
</div>
Línea 814: Línea 811:     
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ turu uyokir e aras ojroner ira.''' </center>
 
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ turu uyokir e aras ojroner ira.''' </center>
<div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto">
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
<div style="width:50%; float:left;">
+
<div style="width:30%; float:left;">
 
<poem>
 
<poem>
 
inxana  
 
inxana  
Línea 825: Línea 822:  
</poem>
 
</poem>
 
</div>
 
</div>
<div style="width:50%; float:right;">
+
<div style="width:70%; float:right;">
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (84).png|right|175px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (84).png|right|175px]]
 
</div>
 
</div>
Línea 948: Línea 945:     
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ kak’anpes j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.'''</center>
 
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ kak’anpes j, k’, k, t, p, s, x, w, etc.'''</center>
<div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto; clear:both">
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:both">
<div style="width:50%; float:left;">
+
<div style="width:30%; float:left;">
 
<poem>
 
<poem>
 
Xana  
 
Xana  
Línea 962: Línea 959:  
</poem>
 
</poem>
 
</div>
 
</div>
<div style="width:50%: float:right; padding-top:3em">
+
<div style="width:70%: float:right; padding-top:3em">
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (88).png|right|250px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (88).png|right|250px]]
 
</div>
 
</div>
Línea 993: Línea 990:     
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ ak’anpes tara achekta kora tz’ijb’ayaj.'''</center>  
 
<center>'''Kach’ujki’k kochwa’ twa’ ak’anpes tara achekta kora tz’ijb’ayaj.'''</center>  
<div style="width:50%; margin:1em auto 1em auto">
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
<div style="width:50%; float:left;">
+
<div style="width:30%; float:left;">
 
<poem>
 
<poem>
 
'''in'''xuri Ø  
 
'''in'''xuri Ø  
Línea 1004: Línea 1001:  
</poem>
 
</poem>
 
</div>
 
</div>
<div style="width:50%; float:right;">
+
<div style="width:70%; float:right;">
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (90).png|right|175px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (90).png|right|175px]]
 
</div>
 
</div>
Línea 1060: Línea 1057:     
==E nijkesyaj Ojronerob’==
 
==E nijkesyaj Ojronerob’==
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
El movimiento y dirección
 
El movimiento y dirección
 
   
 
   
Línea 1069: Línea 1066:  
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanwa’ret akani atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uyajk’u inte’ b’ijnusyaj tama inte’ cheyaj.  
 
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanwa’ret akani atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uyajk’u inte’ b’ijnusyaj tama inte’ cheyaj.  
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (93).png|right|200px]]
+
<center>'''Tara achekta kora ojronerob’ tya’ </center>
'''Tara achekta kora ojronerob’ tya’  
+
<center>'''kak’anpes tuno’r uyokir e ojronerob’ ira:''' </center>
kak’anpes tuno’r uyokir e ojronerob’ ira:'''  
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 
+
<div style="width:30%; float:left;">
 +
<poem>
 
injaxru  
 
injaxru  
   
ajaxru  
 
ajaxru  
   
ujaxru  
 
ujaxru  
   
kajaxru  
 
kajaxru  
   
ix-jaxuru  
 
ix-jaxuru  
   
ujaxrwob’  
 
ujaxrwob’  
 +
</poem>
 +
</div>
 +
<div style="width:70%: float:right">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (93).png|right|150px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 +
Uyub’i akanse ub’an taka e ojroner, tob’er, jarma’r, twa’ ja’xirob’ akay uyejtz’ob’ a’xin utz’ijb’a’rir.
   −
Uyub’i akanse ub’an taka e ojroner, tob’er, jarma’r, twa’ ja’xirob’ akay uyejtz’ob’ a’xin utz’ijb’a’rir.
  −
  −
  −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna Nib’ajner:'''  
   Línea 1095: Línea 1091:     
Nakpat inwirse e ajkanseyaj jay inb’utz.
 
Nakpat inwirse e ajkanseyaj jay inb’utz.
 +
<div style="clear:left"></div>
   −
 
+
==Uwi’r e ojronerob’==
 
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Uwi’r e ojronerob’==
  −
   
La raiz verbal  
 
La raiz verbal  
   Línea 1113: Línea 1107:  
Uyub’i akanse ub’an taka e mojr ojroner xe’ achekta ejmar.  
 
Uyub’i akanse ub’an taka e mojr ojroner xe’ achekta ejmar.  
   −
*tz’ak-  
+
:-tz’ak-  
*b’ok-  
+
:-b’ok-  
*pak’-  
+
:-pak’-  
*chon-  
+
:-chon-  
*b’is-  
+
:-b’is-  
    
Tya’ awiri’x xe’ ajkanwa’r uchi’x tuno’r e’ra, aren twa’ ub’ijnu mojr ojroner yi u’tz’ijb’i’k tama e jun nakpta ne’t twa’ ach’ujku jay inb’utz uche.  
 
Tya’ awiri’x xe’ ajkanwa’r uchi’x tuno’r e’ra, aren twa’ ub’ijnu mojr ojroner yi u’tz’ijb’i’k tama e jun nakpta ne’t twa’ ach’ujku jay inb’utz uche.  
  −
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes uwi’r e ojronerob’ , tama inte’ b’ijnusyaj.  
 
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes uwi’r e ojronerob’ , tama inte’ b’ijnusyaj.  
Línea 1129: Línea 1121:  
Cha’te’rtyo’n kab’ijnu mojr uwi’rar ojroner yi ka’si takar, twa’ kawira nakpat ti’n uyokir a’xin.
 
Cha’te’rtyo’n kab’ijnu mojr uwi’rar ojroner yi ka’si takar, twa’ kawira nakpat ti’n uyokir a’xin.
   −
 
+
==Uk’aparir e Ojroner==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Uk’aparir e Ojroner==
  −
   
El Sufijo  
 
El Sufijo  
   Línea 1153: Línea 1143:  
'''Tara achekta utz’akarir e ojronerob’.'''
 
'''Tara achekta utz’akarir e ojronerob’.'''
 
   
 
   
'''e’t'''  
+
:'''e’t'''  
 
+
:'''b’ir'''
'''b’ir'''
+
:'''o’n'''  
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
'''o’n'''  
  −
 
   
Taka e mojr ojroner ira aren twa´ uchob´ ub´ ajnerob´ tama ujunob´, nakpat numikob´ utz´ijb´ob´ tama e tz´ijb’nib´te´.  
 
Taka e mojr ojroner ira aren twa´ uchob´ ub´ ajnerob´ tama ujunob´, nakpat numikob´ utz´ijb´ob´ tama e tz´ijb’nib´te´.  
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
   
Cha’te’rtyo’n :  
 
Cha’te’rtyo’n :  
    
Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ ak’anpes utz’akarir e ojroner, nakpat kawirse e ajkanseyaj.
 
Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ ak’anpes utz’akarir e ojroner, nakpat kawirse e ajkanseyaj.
   −
 
+
==UK’ajna’rir e Ojronerob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==UK’ajna’rir e Ojronerob’==
  −
   
'''Te k’ay, pejkna’r, Tajwinar, Kojkna’r, Kansenar'''  
 
'''Te k’ay, pejkna’r, Tajwinar, Kojkna’r, Kansenar'''  
    
B’anjxan k’ani twa’ awajk’u una’tob’ o’ ak’ajti, taka e ajkanwa’rob’ tuk’a uk’anpa’rir e ojronerob’ ira;  
 
B’anjxan k’ani twa’ awajk’u una’tob’ o’ ak’ajti, taka e ajkanwa’rob’ tuk’a uk’anpa’rir e ojronerob’ ira;  
 
Kochwa’ uyub’i kawa’re o ka’si taka e ojronerob’ ira. Ajk’un uyokir inb’utz twa’ e ajkanwa’r ukani.  
 
Kochwa’ uyub’i kawa’re o ka’si taka e ojronerob’ ira. Ajk’un uyokir inb’utz twa’ e ajkanwa’r ukani.  
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (96).png|right|200px]]
  −
'''Tara achekta uk’ajna’rir e ojroner te k’ay.'''
  −
      +
<center>'''Tara achekta uk’ajna’rir e ojroner te k’ay.''' </center>
 +
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:40%; float:left;">
 +
<poem>
 
'''K’aywa’r'''  
 
'''K’aywa’r'''  
      
ink’aywi,  
 
ink’aywi,  
   
ik’aywi  
 
ik’aywi  
   
ak’aywi  
 
ak’aywi  
   
kak’aywi
 
kak’aywi
   
I’xk’aywi  
 
I’xk’aywi  
   
Ak’aywob’  
 
Ak’aywob’  
 
+
</poem>
K’ani ink’aywi inte’ nik’ay.
+
</div>
 
+
<div style="width:60%; float:right;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (96).png|right|150px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<center style="clear:both;">K’ani ink’aywi inte’ nik’ay.</center>
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
B’an kochwa’ e’ra uyub’i ache taka e mojr ojronerob’ xe’ achekta ejma’r, '''pejkna’r, tajwina’r, tajwintz’ar, kojkna’r, kansena’r.'''  
 
B’an kochwa’ e’ra uyub’i ache taka e mojr ojronerob’ xe’ achekta ejma’r, '''pejkna’r, tajwina’r, tajwintz’ar, kojkna’r, kansena’r.'''  
    
Erer akanse ub’an e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira, ak’aywi e mut tama e sakojpa’r.
 
Erer akanse ub’an e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira, ak’aywi e mut tama e sakojpa’r.
   −
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
   
'''Kapatna cha’te’rtyo’n:'''  
 
'''Kapatna cha’te’rtyo’n:'''  
 
Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ kak’anpes e '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’''', tama uk’ajna’rir e '''wayner, jarma’r ,''' tz’ojyir Nakpat kawirse e ajkanseyaj yi kapya’rob’.
 
Katz’ijb’a ta inte’ noj jun jo’te’ b’ijnusyaj tya’ kak’anpes e '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’''', tama uk’ajna’rir e '''wayner, jarma’r ,''' tz’ojyir Nakpat kawirse e ajkanseyaj yi kapya’rob’.
   −
 
+
==K’ajna’rir e Ojronerob’ Ja’xach taka==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==K’ajna’rir e Ojronerob’ Ja’xach taka==
  −
   
Conjugación de Verbos Transitivos con direccional  
 
Conjugación de Verbos Transitivos con direccional  
   Línea 1216: Línea 1195:  
'''Xurma’r'''
 
'''Xurma’r'''
   −
+
:inxuri
inxuri
+
:axuri,
 +
:uxuri,
 +
:kaxuri [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 +
:ix-xuri
 +
:uxuryob’
   −
axuri,
+
'''Inpatna nib’ajner:'''
   −
uxuri,
+
Inpojro mojr ojronerob’ yi inche b’an kochwa’ achekta tichan.
   −
kaxuri
+
==Uk’ajna’rir e ojroner taka e tzajtzajir==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Transitivo Radical
   −
ix-xuri
+
Tara K’ani twa’ akanse e ajknwa’r tuk’ot a’ronpa kochwa’ yaja’
   −
uxuryob’
+
K’ani twa’ awa’ryob’ tama tuk’a tar kak’anpes uk’ajna’rir e ojroner ira.
    +
Inb’utz ucheksunar ub’an tama e kanwa’r ira uk’ab’ajse tuk’a war ache’npa taka inte’ ojroner b’an ub’ijnusyaj.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
'''Inpatna nib’ajner:'''
+
Ukani utz’ijb’a yi upejka e ojronerob’ xe’ achekta e tzajtzajir tamar.
   −
Inpojro mojr ojronerob’ yi inche b’an kochwa’ achekta tichan.
+
:intene’
 +
:a tene’
 +
:utene’,
 +
:katene’
 +
:ixtene’
 +
:utenyob’
    +
Taka e ojronerob’ ira uyub’i ache ub’an e b’ijnusyajob’; b’an kochwa’ e’ra.
    +
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:50%; float:left;">
 +
<poem>
 +
Intene’ e kajwe’
 +
Atene e Kajwe’
 +
Itene’ e kajwe’
 +
katene’ e kajwe’.
 +
Ixtene’ e kajwe’
 +
Utenyob’ e kajwe’
 +
</poem>
 +
</div>
 +
<div style="width:50%; float:right;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (98).png|right|150px]]
 +
</div>
 +
</div>
    +
B’an kochwa’ e’ra me’yra ojronerob’
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
xe’ achektes tuk’a war anumuy o’ uk’ab’ajse.  
   −
==Uk’ajna’rir e ojroner taka e tzajtzajir==
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner :'''
   −
Transitivo Radical
+
Inb’ijnu mojr ojroner b’an kochwa’ e kanseyaj xe’ kawira b’ajxan.
   −
Tara K’ani twa’ akanse e ajknwa’r tuk’ot a’ronpa kochwa’ yaja’
+
Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inche mixu’ ojroner takar.
   −
K’ani twa’ awa’ryob’ tama tuk’a tar kak’anpes uk’ajna’rir e ojroner ira.  
+
K’ani twa’ awira jay war ak’anpes e yokirob’ ira : '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’.'''
   −
Inb’utz ucheksunar ub’an tama e kanwa’r ira uk’ab’ajse tuk’a war ache’npa taka inte’ ojroner b’an ub’ijnusyaj.
+
==Uk’ajnarir e ojronerob’ taka utz’akarir==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Transitivos Derivados
    +
Tara k’ani twa’ ana’ta tuk’a twa’, a’ronpa kochwa’ e’ra e ojronerob’ ira, k’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r ke’ tama inte’ ojroner achekta mojrix, b’an kochwa’ e’ra.
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
Ukani utz’ijb’a yi upejka e ojronerob’ xe’ achekta e tzajtzajir tamar.
      +
E ajkanwa’r ukani usikb’a tama e mixu’ ojronerob’ uk’ajnarir e ojronerob’.
   −
intene’
+
<div style="width:40%; margin:1em auto 1em auto">
 +
<div style="width:50%; float:left; padding-top:3em;">
 +
<poem>
 +
inwaynes,
 +
uyates,
 +
uxantes
 +
uyajnes
 +
</poem>
 +
</div>
 +
<div style="width:50%; float:right;">
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (99).png|right|150px]]
 +
</div>
 +
</div>
 +
<div style="clear:both"></div>
 +
'''E Ch’aku’ mut'''
   −
a tene’
+
Ayan inte’ ojroner tama uyarwa’r e inkojt mut xe’ uk’ab’a’ ch’aku’, che a’yi tama uyarwa’r e mut ira anumuy a’yi me’yra manb’anir, twa’ inkojt pak’ab’ob’.
+
B’an e’yni chenob’ oni’x; jay inkojt alok’oy axana uk’ani twa’ ub’isi u’t b’ajxan, xe’ twa’ alok’oy. Kone’r tuno’r k’ub’seyaj kochwa’ e’ra ma’chi’x
utene’,
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
ak’ub’sena; e b’ijnusyaj ira k’ani arob’na’r e maxtakob’ twa’ uchojb’es ub’ob’.
   −
katene’
+
'''Patna’r Cha’te’rtyo’n:'''
  −
ixtene’
     −
utenyob’
+
Kapejku’t e tz’ijb’ayaj xe’ ch’a’r tichan
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (98).png|right|200px]]
+
Nakpat twa’ asikb’a awira jay achekta e ojronerob’ tya’ ak’anpespa '''u,a…''' b’an kochwa’ achekta tichan, yi atz´ijb´a ta jun.
Taka e ojronerob’ ira uyub’i ache ub’an e b’ijnusyajob’; b’an kochwa’ e’ra.
+
 
 +
==Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Conjugación Verbal del Transitivo Derivado
 +
 
 +
K’ani twa’ akanse kochwa’ tama e ojroner Ch’orti’ achekta ub’an e tz’akarir tama uk’a’pa’rir e ojroner.
    +
K’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r tuk’a twa’ ache’npa taka e kanwa’r ira.
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
Ukani uk’anpes e ojroner xe’ achekta mojrix, tama inte’ ojroner.
 
   
 
   
Intene’ e kajwe’
+
Tama e’ra achekta me’yra ojronerob’ kochwa’ e’ra.
 +
{|style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:both;"
 +
|-
 +
|style="width:60%;"|
 +
<poem>
 +
'''wi’r '''                               
 +
Mak
 +
Chon 
 +
Kach
 +
Xix
 +
B´ok 
 +
</poem>
 +
|style="width:40%;"|
 +
<poem>
 +
'''tz’akb’irix '''
 +
majka’r
 +
chonma’r 
 +
kajchar
 +
xixirna’r
 +
b’okb’ir
 +
</poem>
 +
|}
 +
'''Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir.'''
 
   
 
   
Atene e Kajwe’
+
Kawejtz’i’k inte’ ojroner taka e '''Mak = majka’r'''
   −
Itene’ e kajwe’
+
:inmaki
+
:amaki
katene’ e kajwe’.  
+
:umaki
 +
:kamaki [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 +
:ix-maki
 +
:umakyob’
   −
Ixtene’ e kajwe’
+
'''Inpatna nib’ajner:'''
   −
Utenyob’ e kajwe’
+
Nakpat xe’ awirix e kanwa’r xe’ turu tichan
 +
Kone’r pejku’t e tz’ijb’ayaj yi kab’ijnwi’k kochwa’ twa’ ache taka e mojr ojronerob’.
   −
B’an kochwa’ e’ra me’yra ojronerob’
+
==Ukanwa’r e Ojroner yi Uk’ajna’r==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Verbos Transitivos Causativos
   −
xe’ achektes tuk’a war anumuy o’ uk’ab’ajse.  
+
Kansen kochwa’ twa’ kak’anpes e ojroner taka uwi’r yi xe’ uk’ajti xe’ twa’ kache.  
    +
E’ra ja’x tya’ katz’aki inte’ ojroner taka -ES tama uk’a’pa’r e ojronerob’.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
+
Ajk’un me’yra b’ijnusyaj twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz.
'''Inpatna nib’ajner :'''
+
Erer acheksu kochwa’ e’ra.
 +
{|style="width:40%; margin:1em auto 1em auto; clear:right;"
 +
|-
 +
|style="width:60%;"|
 +
<poem>
 +
Wa’r
 +
Lok’sena’r
 +
Xanb’ar
 +
Takarna’r
 +
</poem>
 +
|style="width:40%;"|
 +
<poem>
 +
uwa’res
 +
inlok’se
 +
uxantes
 +
utakre.
 +
</poem>
 +
|}[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
   −
Inb’ijnu mojr ojroner b’an kochwa’ e kanseyaj xe’ kawira b’ajxan.
+
'''Kamorojse kab’a’:'''
   −
Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inche mixu’ ojroner takar.  
+
Kab’ijnu mojr ojronerob’ yi katz’ijb’a uk’ajna’rir tya’ uk’eche e -ES Nakpat kawira tuk’a me’yn uyub’i kache taka inte’ ojroner xe’ katz’ijb’a ti kajun.
 +
 +
Kawirse e ajkanseyaj.
   −
K’ani twa’ awira jay war ak’anpes e yokirob’ ira : '''in, a, u, ka, ix-, u-ob’.'''
+
==O’jroner xe’. Me’yrab’ uk’ab’ob’ e pak’ab’, arak’ yi taka e ayanirob’==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Formación de Plurales
 +
Plural de sustantivos relacionados con personas y animales.  
    +
B’ajxan twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kohcwa’ tama kawojroner uyub’i kab’orojse e k’ab’ob’.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
Uyub’i kak’anpes tama e kanwa’r ira e ob’, '''tak'''.  
==Uk’ajnarir e ojronerob’ taka utz’akarir==
+
 
 +
E ob’ ja’x xe’ me’yra kak’anpes tama e ojronerob’.
 
   
 
   
Transitivos Derivados
+
E’ra uyajk’o’n kana’ta jay kojt pak’ab’, arak’, yi e ayanirob’ war kak’anpes tama inte’ ojroner.
   −
Tara k’ani twa’ ana’ta tuk’a twa’, a’ronpa kochwa’ e’ra e ojronerob’ ira, k’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r ke’ tama inte’ ojroner achekta mojrix, b’an kochwa’ e’ra.
+
Aktan e patna’rob’ taka e ajkanwa’rob’ twa’ ja’xirob’ utz’ijb’ob’ mojrix yi akanwob’ inb’utz.
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
Ukani tama tuk’a ojroner ak’anpespa '''ob’, tak''', tama ojronerob’.
    +
Utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes inte’ o’ inkojt k’ab’a’ taka e '''ob’''',tak.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
k’ani twa’ akanse ab’a’ twa’ asikb’a mojrix ojronerob’ yi ab’orojse a’xin.
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (99).png|right|150px]]
+
<center><gallery widths=200px heights=200px>
E ajkanwa’r ukani usikb’a tama e mixu’ ojronerob’ uk’ajnarir e ojronerob’.
+
Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103).png
 +
Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103.1).png
 +
</gallery></center>
   −
   
+
'''Kakanwi’k e’rob’'''
inwaynes,
     −
uyates,
+
{|  width="50%" style="margin:1em auto 1em auto; clear:both"
+
|-valign="top"
uxantes
+
| style="width:33%"|'''inkojt '''
 +
| style="width:34%"|
 +
| style="width:33%"|'''me’yrob’ '''
   −
uyajnes
+
|-
 +
|tata’ - 
 +
|uyub’i kawa’re   
 +
|tatob’
    +
|-
 +
|winik -   
 +
|uyub’i kawa’re     
 +
|winikob’
   −
'''E Ch’aku’ mut'''
+
|-
 +
|o’rk’ab’       
 +
|uyub’i kawa’re 
 +
|o’rk’ab’ob’
    +
|-
 +
|Ak’ach       
 +
|uyub’i  kawa’re 
 +
|ak’achob’
   −
Ayan inte’ ojroner tama uyarwa’r e inkojt mut xe’ uk’ab’a’ ch’aku’, che a’yi tama uyarwa’r e mut ira anumuy a’yi me’yra manb’anir, twa’ inkojt pak’ab’ob’.
+
|-
B’an e’yni chenob’ oni’x; jay inkojt alok’oy axana uk’ani twa’ ub’isi u’t b’ajxan, xe’ twa’ alok’oy. Kone’r tuno’r k’ub’seyaj kochwa’ e’ra ma’chi’x ak’ub’sena; e b’ijnusyaj ira k’ani arob’na’r e maxtakob’ twa’ uchojb’es ub’ob’.
+
|Otot           
 +
|uyub’i kawa’re 
 +
|ototob’
    +
|-
 +
|Jun 
 +
|uyub’i kawa’re   
 +
|junob’
 +
|}
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
'''Uk’anpesna’r e “Tak”'''
'''Patna’r Cha’te’rtyo’n:'''
+
{|  width="50%" style="margin:1em auto 1em auto; clear:both"
 +
|-valign="top"
 +
|-
 +
| style="width:33%"|ixik - 
 +
| style="width:34%"|uyub’i kawa’re  e 
 +
| style="width:33%"|ixiktak
   −
Kapejku’t e tz’ijb’ayaj xe’ ch’a’r tichan
+
|-
Nakpat twa’ asikb’a awira jay achekta e ojronerob’ tya’ ak’anpespa '''u,a…''' b’an kochwa’ achekta tichan, yi atz´ijb´a ta jun.
+
|tejrom - 
 +
|uyub’i kawa’re  e  
 +
|tejormtak
    +
|-
 +
|ixch’ok 
 +
|uyub’i kawa’re 
 +
|ixch’oktak
 +
|}
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
===Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir===
+
'''Ta nyo’tot:'''
   −
Conjugación Verbal del Transitivo Derivado
+
Inche e patna’r xe’ ak’ajna takaren.
   −
K’ani twa’ akanse kochwa’ tama e ojroner Ch’orti’ achekta ub’an e tz’akarir tama uk’a’pa’rir e ojroner.
+
inb’ijnu mojr ojronerob’ yi inb’orojse a’xin tya’ ink’anpes e '''ob’ yi tak'''
 +
inche inte’ b’ijnusyaj taka inte’ inte’ ojroner xe’ intz’ijb’a.  
   −
K’ani twa’ awa’re e ajkanwa’r tuk’a twa’ ache’npa taka e kanwa’r ira.
+
Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj twa’ uwira jay inb’utz.
    +
==Ub’orojsena’r e Ojronerob’==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Plural de adjetivos simples
    +
Tama e kanseyaj ira achekta kochwa’ e ojronerob’ ab’orojsenpa taka e b’ojb’ir k’ab’ob’.
    +
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kanwa’r ira uyub’i ache’npa kochwa’ e’ra.
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
Ukani uk’anpes e ojroner xe’ achekta mojrix, tama inte’ ojroner.
+
E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner.  
  −
Tama e’ra achekta me’yra ojronerob’ kochwa’ e’ra.
      +
Usikb’ob’ e ojroner taka e pak’ab’ xe’ una’tob’ uyokir e ojroner.
   −
tabla paginan 101
+
'''Kawiri’k ira'''
    +
:'''Chakchak'''  - uyub’i kawa’re '''chakchakob’'''
 +
:'''k’ank’an'''  - uyub’i kawa’re '''k’ank’anob’'''
 +
:'''saksak'''    - uyub’i kawa’re '''saksakob’'''
    +
'''E Maxtak'''
    +
Uk’ajti e pak’ab’ob’ kochwa’ tama e maxtak xe’ alok’ob’ nojta’ u’t yi raxjor;
 +
Chenob’ ja’x a’yi tama utatob’ turu, tamar taka ke’ ja’xirob’ aturanob’ tama inwojr raxtun, tamar e yaja’ e maxtak raxjor a’yi alok’oy. Tar e’ra maja’x inb’utz twa’ aturanob’ tamar.
   −
'''Uk’ajna’rir e ojronerob’ lok’esb’ir.'''
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
 +
Intz’ijb’a ta nijun e numer ira.
 +
 
 +
inpojro e tz’ijb’ayaj tya’ kak’anpes e b’orojseyaj ti kawojroner, yi intz’ijb’a ejmarb’ir e tz’ijb’ayaj xe’ inche.
    +
'''Kapatna ta niwotot:'''
 
   
 
   
Kawejtz’i’k inte’ ojroner taka e '''Mak = majka’r'''  
+
Komon taka nipya’r insajka mojr ojronerob’ tya’ kak’anpes e  
 +
'''ob’,''' tama e b’ojb’ir ojroner.
   −
inmaki
+
Katz’ijb’a e ojroner xe’ katajwi tikajun.
   −
amaki
+
==Ub’orojsena’r e ojronerob’ taka uwi’rob’==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Plural de adjetivos con raíces posicionales
   −
umaki
+
Tama e kanseyaj ira achekta kochwa’ e ojronerob’ ab’orojsempa taka e b’ojb’ir k’ab’ob taka uwi’rob’.
   −
kamaki
+
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ ke’ tama e kanwa’r ira uyub’i ache’npa taka e ojronerob’ xe’ ayan tuk’a uk’ajna’rir.
   −
ix-maki
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner taka uwi’rob’.
   −
umakyob’
+
Usikb’ob’ e ojroner taka e pak’ab’ xe’ una’tob’ uyokir e ojroner.
    +
K’ani twa’ akanse a ajkanwa’rob’ kochwa’ tama e ojroner, k’ani twa’ ache’npa xe’ ojronerob’ uk’ajti.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
+
'''Kawi’rik ira:'''
'''Inpatna nib’ajner:'''  
+
:'''we’nix'''
 
+
:'''Patna’r'''  
Nakpat xe’ awirix e kanwa’r xe’ turu tichan
+
:'''Wa’nob’'''
Kone’r pejku’t e tz’ijb’ayaj yi kab’ijnwi’k kochwa’ twa’ ache taka e mojr ojronerob’.
+
:'''nachb’unob’'''
 +
:'''t’ijrob’'''
 +
:'''kotwa’nob’-'''
    +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|5px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
 +
Intz’ijb’a ta nijun mojr ojronerob’ tya’ ink’anpes e wi’rob’.
 +
Inwirse e ajkaseyaj twa’ uwira jay inb’utz.
    +
==Ub’orojsena’r e cha’ k’ab’a’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==Ukanwa’r e Ojroner yi Uk’ajna’r==
+
Plural de apellidos.
   −
Verbos Transitivos Causativos
+
Ukansena’r e cha’k’ab’ob’ te Ch’orti’ inb’utz, twa’ e ajkanwa’r una’tob’ ub’an.
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
Ukani uyokir utz’ijb’ana’r e cha’ k’ab’ob’ xe’ achektato’ tama kowojroner Ch’orti’.
   −
Kansen kochwa’ twa’ kak’anpes e ojroner taka uwi’r yi xe’ uk’ajti xe’ twa’ kache.  
+
Kakanwi´k tuk´a k´ab´ob´ ayanto tama kawojroner.
   −
E’ra ja’x tya’ katz’aki inte’ ojroner taka -ES tama uk’a’pa’r e ojronerob’.
+
:'''Sente’'''
 +
:'''Suchité '''
 +
:Munex 
 +
:'''Kanan'''
 +
:'''Xarxente ''' 
 +
:'''Chab’ak’'''   
 +
:'''Chewe’n'''   
 +
:'''Parachiko '''
 +
:'''sentyob’ '''
 +
:'''Suchitob’ '''
 +
:Numexob’
 +
:'''Kananob’ '''
 +
:'''Xarxentyob’ '''
 +
:'''Cha’b’akob’'''
 +
:'''Chewenob’ '''
 +
:'''Parachikob’'''
   −
Ajk’un me’yra b’ijnusyaj twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz.  
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
Erer acheksu kochwa’ e’ra.
+
'''Inpatna ta niwotot:'''
 +
 +
*Unb’i taka nitatob’ jay ayan e k’ab’ob’ kochwa’ e’ra.
 +
*Inche inte’ mixu’ tz’ijb’ayaj taka e ojroner ira.
    +
==B’ijk Ojronerob’==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Las partículas
 +
Partículas direccionales
   −
tabla pagina 102
+
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanseyaje’t k’ani twa’ awajk’u una’tob’ tuk’a tuk’a ub’ijnusyajob’ e ojronerob’ tama kawojroner.
    +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
K’ani twa’ akanse ab’a’ asikb’a mojr kanwa’rob’, nakpat akanse awajkanseyaj.
 +
 +
'''Tara'''
    +
'''Yaja’'''
    +
'''Tare’x'''
    +
'''Tare’'''
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
+
'''Tenxejr'''
'''Kamorojse kab’a’:'''  
+
 
 +
'''Tartaka e yax'''
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 +
'''Tichan yax'''
 +
 
 +
'''Ejmar yax'''  
   −
Kab’ijnu mojr ojronerob’ yi katz’ijb’a uk’ajna’rir tya’ uk’eche e -ES Nakpat kawira tuk’a me’yn uyub’i kache taka inte’ ojroner xe’ katz’ijb’a ti kajun.
+
'''Inpatna nib’ajner:'''
  −
Kawirse e ajkanseyaj.
      +
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.
 +
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
    +
==B’ijk ojronerob’ taka e (ib’)==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
===O’jroner xe’.
+
Partículas que indican un instrumento.
Me’yrab’ uk’ab’ob’ e pak’ab’, arak’ yi taka e ayanirob’===
   
   
 
   
Formación de Plurales
+
Twa akanse e ojronerob’ twa’ ak’ab’ajse e ayanirob’ b’an kochwa’ e -ib’ tama e’ra ja’x twa’ atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uk’eche e tz’ijb’ ira, uyub’i ache e;
Plural de sustantivos relacionados con personas y animales.
     −
B’ajxan twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kohcwa’ tama kawojroner uyub’i kab’orojse e k’ab’ob’.
+
:tz’ijn'''ib’'''
   −
Uyub’i kak’anpes tama e kanwa’r ira e ob’, '''tak'''.
+
:Me’yn'''ib’ '''
   −
E ob’ ja’x xe’ me’yra kak’anpes tama e ojronerob’.
+
:Lujp'''ib’'''rum
  −
E’ra uyajk’o’n kana’ta jay kojt pak’ab’, arak’, yi e ayanirob’ war kak’anpes tama inte’ ojroner.
     −
Aktan e patna’rob’ taka e ajkanwa’rob’ twa’ ja’xirob’ utz’ijb’ob’ mojrix yi akanwob’ inb’utz.
+
:Tajs'''ib’'''
    +
:T’ijr'''ib’'''
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
:Xant'''ib’- '''
Ukani tama tuk’a ojroner ak’anpespa '''ob’, tak''', tama ojronerob’.
     −
Utz’ijb’a e ojronerob’ tya’ uk’anpes inte’ o’ inkojt k’ab’a’ taka e '''ob’''',tak.
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''  
 +
*Inme’ynes e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.
 +
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.
 +
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
   −
k’ani twa’ akanse ab’a’ twa’ asikb’a mojrix ojronerob’ yi ab’orojse a’xin.
+
==Uk’anpesna’r e Chekerib’ B’ijk==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Uso de partículas demostrativas
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103).png|center|250px]]
+
Tama uk’anpesna’r e ojoronerob’ ira erer twa’ akanse uchektesnib’ ub’ijnusyajob’, tama e’ra achekta me’yrob’.
mut
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e chekerib’ b’ijk.
 +
 +
Utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e chekerib’ b’ijk.
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 +
:'''Erin'''
 +
:'''e yaja’'''
 +
:'''tara'''
 +
:'''tare’x-'''
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (103.1).png|center|250px]]
+
'''Inpatna nib’ajner:'''
mutob’
     −
tabla pagina 103
+
*Inb’ijnu kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.
 +
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
    +
==Uk’anpesna’r e b’ijk tama mukresna’r==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Uso de partículas negativas.
 +
 +
Tya’ ne’t akanse e ojronerob’ ira taka e ajkanwa’rob’, k’ani twa’ awa’ryob’ tya’ ak’anpespa yi tuk’ot .
    +
Uyub’i ache e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a ta tz’ijnib’te’.
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e ojronerob’ xe’ umukres xe’ war anumuy.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
Uysuta me’yra b’ijusyaj taka e ojronerob’ ira.  
'''Uk’anpesna’r e “Tak”'''
  −
 
  −
 
     −
tabla pagina 104
+
Tya’ ayan tuk’a k’ani kamukres uyub’i kak’anpes e ojronerob’ ira.
    +
:'''Ma’'''
 +
:'''Ma’chi,'''
 +
:'''Me’ra'''
 +
:'''Me’rer'''
 +
:'''Maja’x'''
 +
:'''Inma’'''
 +
:'''Matuk’a'''
 +
:'''Mab’anb’an'''
 +
:'''la’/ira, li’'''
 +
<poem>
 +
'''Twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.'''
 +
Ne’n '''ma’chi''' inxin ta chinam.
 +
E b’ujk '''ira maja’x''' xe’ ne’n ink’ani.
 +
E jun '''ira maja’x''' ta nib’a.
 +
</poem>
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
'''Ta nyo’tot:'''  
+
'''Inpatna ta Nyo’tot:'''  
   −
Inche e patna’r xe’ ak’ajna takaren.  
+
*Intz’ijb’a ta nijun e kanseyaj xe’ ch’ar tichan
 +
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e mojr ojronerob’ xe’ ma’to kak’anpes.
   −
inb’ijnu mojr ojronerob’ yi inb’orojse a’xin tya’ ink’anpes e '''ob’ yi tak'''
+
==Uk’anpesna’r e b’ijkob’ twa’ e ub’syaj==
inche inte’ b’ijnusyaj taka inte’ inte’ ojroner xe’ intz’ijb’a.  
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Uso de partículas interrogativas.  
   −
Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj twa’ uwira jay inb’utz.  
+
B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, k’ani twa’ una’tob’ e ajkanwa’r kochwa’ atz’ijb’antz’a.  
    +
Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpestz’a yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
Pejkan tutob’ inte’ numer tya’ ucheksu e ub’syaj (?)
==Ub’orojsena’r e Ojronerob’==
  −
  −
Plural de adjetivos simples
  −
 
  −
Tama e kanseyaj ira achekta kochwa’ e ojronerob’ ab’orojsenpa taka e b’ojb’ir k’ab’ob’.
  −
 
  −
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kanwa’r ira uyub’i ache’npa kochwa’ e’ra.
  −
 
      
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner.  
+
E ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ uk’anpes e ub’syaj tya’ ayan tuk’a k’ani uyub’i o’ una’ta.
 
  −
Usikb’ob’ e ojroner taka e pak’ab’ xe’ una’tob’ uyokir e ojroner.
  −
 
  −
'''Kawiri’k ira'''
  −
 
   
   
 
   
'''Chakchak'''  - uyub’i kawa’re '''chakchakob’'''
+
Uche me’yra b’ijnusyaj tama uk’anpesna’r e ojronerob’ ira.
'''k’ank’an'''  - uyub’i kawa’re '''k’ank’anob’'''
  −
'''saksak'''    - uyub’i kawa’re '''saksakob’'''
      +
Kakanwi’k e’ra:
 
   
 
   
'''E Maxtak'''
+
Ojroner xe’ kak’anpes Twa’ kache e ub’syaj.
   −
Uk’ajti e pak’ab’ob’ kochwa’ tama e maxtak xe’ alok’ob’ nojta’ u’t yi raxjor;
+
:'''¿chi tari?'''
Chenob’ ja’x a’yi tama utatob’ turu, tamar taka ke’ ja’xirob’ aturanob’ tama inwojr raxtun, tamar e yaja’ e maxtak raxjor a’yi alok’oy. Tar e’ra maja’x inb’utz twa’ aturanob’ tamar.
+
:'''¿chi che?'''
 +
:'''¿jayte’ ?'''
 +
:'''¿kochwa’?'''
 +
:'''¿ti’n?'''
 +
:'''¿tuk’a?'''
 +
:'''¿tuk’ot?'''
 +
:'''¿tya’?'''
    +
'''Ko’sti’k e b’ijnusyaj taka e ub’syaj'''
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
 +
:¿'''Tya’''' K’ote’t sajmi?.
 +
:¿'''Tuk’a''' o’sre ak’uxi?.
 +
:¿'''Jayte’''' pak’ab’ yo’pa?.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
   
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
'''Inpatna nib’ajner:'''
 
   
 
   
Intz’ijb’a ta nijun e numer ira.  
+
*Inb’ijnu mojr ub’syaj yi u’nsta e b’ijnusyaj takar.
 +
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
   −
inpojro e tz’ijb’ayaj tya’ kak’anpes e b’orojseyaj ti kawojroner, yi intz’ijb’a ejmarb’ir e tz’ijb’ayaj xe’ inche.  
+
==E b’ijnusyaj==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
La oración
   −
 
+
'''E b’ijnusyaj xe’ Ucheksu e’rachir.'''
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
  −
'''Kapatna ta niwotot:'''
   
   
 
   
Komon taka nipya’r insajka mojr ojronerob’ tya’ kak’anpes e
+
Oraciones declarativas o afirmativas.  
'''ob’,''' tama e b’ojb’ir ojroner.  
     −
Katz’ijb’a e ojroner xe’ katajwi tikajun.
+
Ukansena’r e b’ijnusyajob’ ja’x twa’ kakay kawejtz’u tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’.  
    +
Tara ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu ke’ tama e b’ijnusyaj xe’ atz’ijb’antz’a ja’x xe’ ucheksu inte’ b’ijnusyaj taka inte’ janb’yarir.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
Chen me’yra patna’rob’ taka e maxtak twa’ ja’xirob’ ukanyob’ taka inte’ inb’utzir.  
==Ub’orojsena’r e ojronerob’ taka uwi’rob’==
  −
  −
Plural de adjetivos con raíces posicionales
  −
 
  −
Tama e kanseyaj ira achekta kochwa’ e ojronerob’ ab’orojsempa taka e b’ojb’ir k’ab’ob taka uwi’rob’.
  −
 
  −
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ ke’ tama e kanwa’r ira uyub’i ache’npa taka e ojronerob’ xe’ ayan tuk’a uk’ajna’rir.
  −
 
      +
K’anpes me’yra tz’ijb’ayaj takarob’ b’an e jun xe’ uk’ab’a kayuxinar, ub’ijrar e ojronerob’, twa’tixe ajkanwarob’ uchob’ e sajkmayaj.
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
E ajkanwa’r ukani inb’utz kochwa’ ab’orojsenpa e ojronerob’ ti kawojroner taka uwi’rob’.  
+
Ukani utz’ijb’a inb’utz b’ijnusyaj .  
   −
Usikb’ob’ e ojroner taka e pak’ab’ xe’ una’tob’ uyokir e ojroner.  
+
Uk’anpes tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’.  
   −
K’ani twa’ akanse a ajkanwa’rob’ kochwa’ tama e ojroner, k’ani twa’ ache’npa xe’ ojronerob’ uk’ajti.  
+
Akano usajka e ojronerob’ tama e mojr junob’.
 +
 +
'''Kakanwi’k erob’:'''
 +
<poem>
 +
Tara war inpatna
 +
Ixe´n sajmi ta xanb’ar
 +
Kone’r ayntz’i’x
 +
Ejk’ar katijres e uyotot e winik. [[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
 +
</poem>
    +
'''Inpatna nib’ajner:'''
   −
'''Kawi’rik ira:'''
+
*Inpojro ta inte’ jun jo’te’ b’ijnusyaj, yi intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
   −
'''we’nix'''
+
==E b’ijnusyaj xe’ umukres==
'''Patna’r'''
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
'''Wa’nob’'''
+
Oraciones negativas
'''nachb’unob’'''
  −
'''t’ijrob’'''
  −
'''kotwa’nob’-'''
      +
K’ani twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kawojroner uyub’i kamajres inte’ numer.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|5px]]
+
Ch’ujkun jay tuno’r e ajkanwa’rob’ utz’ijb’ob’ tu’junob’ yi upejkob’ ub’an.
'''Inpatna nib’ajner:'''
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
Una’ta utz’ijb’a e b’ijnusyaj xe’ umukres xe’ war amunuy o’ xe’ a’xin anumuy.
Intz’ijb’a ta nijun mojr ojronerob’ tya’ ink’anpes e wi’rob’.
  −
Inwirse e ajkaseyaj twa’ uwira jay inb’utz.
      +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Nakpat aren twa’ ja’xirob’ ub’inwikob’ mojrix b’ijnusyajob’ yi utz’ijb’ikob’ tu junob’.
 +
<poem>
 +
Matuk’a ak’ajna
 +
Ma’chi’x tari sajmi
 +
Ma’chi wate’n ejk’ar
 +
Ejk’ar ma’chi inxin ta chinam.
 +
Me’rato inb’ijnu inch’ab’u e pa’.
 +
</poem>
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
*Inpojro tama inte’ jun e b’ijnusyaj xe’ umukres e numerob’.
 +
*Nakpat intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
    +
==E b’ijnusyaj te ub’syaj==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Oraciones interrogativas
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|95px]]
+
B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, ka’ni twa’ awa’ryob’, ja’x twa’ ache’npa e ub’syaj tama tuk’i’k takix.  
==Ub’orojsena’r e cha’ k’ab’a’==
  −
 
  −
Plural de apellidos.
  −
 
  −
Ukansena’r e cha’k’ab’ob’ te Ch’orti’ inb’utz, twa’ e ajkanwa’r una’tob’ ub’an.  
  −
 
      +
Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpesta yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
Ukani uyokir utz’ijb’ana’r e cha’ k’ab’ob’ xe’ achektato’ tama kowojroner Ch’orti’.  
+
Ub’in taka awajkanseyaj jay achekta mojrix ub’syaj.
 +
Sikb’an a’xin taka e mojr pak’ab’ob e ub’syaj xe’ uchob’ tya’ ojronob’.
   −
Kakanwi´k tuk´a k´ab´ob´ ayanto tama kawojroner.
+
'''Kakanwi’k e’ra'''
 +
:¿Ti’n uyotot atata’?
 +
:¿Tuk’a twa’ akak’uxi kone’r ?
 +
:¿Tuk’ot intaka ixana?
 +
:¿Tya’ turu atu’ kone’r?
    +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
 +
'''Kapatna komon:'''
    +
*Kab’ijnu mojrix ojronerob’ twa’ kach’ijse uyokir kana’tanyaj tama e kanwa’r ira.
 +
*Nakpat katz’ijb’a tikajun.
 +
*Kawirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
   −
tabla pagina 107
+
==Kocha’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
‘El adjetivo. El adjetivo común
    +
Kansen e maxtak tuk’a tuk’a k’ab’a’rirob’ achekta yi xe’ uyajk’o’n kana’ta kochu’t e ayanirob’.
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
Una’ta uyokir e kochwa’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t.
 +
Akano utz’ijba’ e chuchu’ b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.
 +
Upojro mojr ojroner twa’ uch’ijse a’xin una’tanyaj.
 +
 +
'''Kakanwi’k e’ra:'''
 +
:Saksak
 +
:K’ank’an
 +
:Yaxax
 +
:Takin
 +
:K’ox
    +
Taka e ojronerob’ ira uyub’i akanse twa’ e maxtak utz’ijb’a e b’ijnusyaj ub’an:
 +
:'''K’anka’n''' upik e ixik.
 +
:'''Takin''' usi’ e winik.
 +
:'''Yaxax''' uyopor te’.
    +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
 +
'''Kapatna Komon:'''
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
+
*Kapejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
'''Inpatna ta niwotot:'''
+
*Katz’ijb’a ta nijun e b’inusyaj xe’ kakanwi’x.
  −
*Unb’i taka nitatob’ jay ayan e k’ab’ob’ kochwa’ e’ra.
  −
*Inche inte’ mixu’ tz’ijb’ayaj taka e ojroner ira.
  −
 
      +
==U’tirach e ojroner==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
==B’ijk Ojronerob’==
+
Posicionales
   −
Las partículas
+
Kansen kochwa’ turu uyokir e ojronerob’.
Partículas direccionales
+
 +
E’ra ojroner ira uyajk’o’n kana’ta kochwa’ k’ani twa’ turan o’ katurb’a e ayanirob’.
   −
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanseyaje’t k’ani twa’ awajk’u una’tob’ tuk’a tuk’a ub’ijnusyajob’ e ojronerob’ tama kawojroner.
+
Cheksun kora ojronerob’ ta tz’ijnib’te’
 +
 +
Chen kora b’ijnusyaj taka e ojroner xe atz’ijb’ix, twa’ e ajkanwa’r ukani yi una’ta
    +
kochwa’ ak’anpesna e b’ijnusyaj tamar.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]  
K’ani twa’ akanse ab’a’ asikb’a mojr kanwa’rob’, nakpat akanse awajkanseyaj.  
+
Utz’ijb’a uyutirach e ojronerob’ tama inte’ b’ijnusyaj.  
    +
'''Kakanwi’k e ojronerob’ ira.'''
    +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (118).png|right|400px]]
 +
:kotwa’n
 +
:nachar
 +
:tonor
 +
:kachar
 +
:kotor
 +
:turu
 +
:wa’r
 +
:pakwa’n
 +
:jawar
   −
'''Tara'''
+
<u>Kachik e b’ijnusyaj ub’an: </u>
   −
'''Yaja’'''  
+
:'''Kotor''' e winik tu’t e katata’.
 +
:'''Nachar''' e te’
 +
:'''Pakwa’n''' e ak’ach tu sijk.
 +
:'''Jawar''' war awayan e winik.
   −
'''Tare’x'''  
+
'''Kapatna Komon:'''  
   −
'''Tare’'''
+
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
 +
*Yi inb’ijnu mojr b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.
   −
'''Tenxejr'''
+
==Utz’aknib’ e ojronerob’==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Los clasificadores
   −
'''Tartaka e yax'''
+
Ucheksu e mormor k’ab’ob’ xe’ b’ojb’ir u’t.
   −
'''Tichan yax'''
+
Kansen ub’an ke’ utz’aknib’ e ojronerob’ ak’anpespa tama tuno’r e tz’ikma’r Ch’orti’.
 +
 +
Kochwa’ ak’anpespa taka e k’ab’ob’.
 +
 +
Kochwa’ ak’anpespa taka e ayanirob’.
   −
'''Ejmar yax'''
+
Kansen utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ atz’ijb’a ta tz’ijb’nib’te’.
    +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 +
Una’ta utz’ijb’a tama inte’ b’ijnusyaj utz’aknib’ e ojronerob’.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (120).png|right|150px]]
'''Inpatna nib’ajner:'''  
+
B’an kochwa’ e’ra:
 +
:'''Nixi’'''  
 +
:'''Ixkajr'''  
   −
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.
+
Nominales
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
+
:'''te’'''
 +
:'''pa’'''
    +
kochwa’ ak’anpespa taka e ayanir xe’:
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
:'''wojr'''
==B’ijk ojronerob’ taka e (ib’)==
+
:'''wororoj'''
 +
:'''pojk'''
   −
Partículas que indican un instrumento.
+
Ak’anpespa taka e ayanir xe’ kochwa’ erob’.
 
   
 
   
Twa akanse e ojronerob’ twa’ ak’ab’ajse e ayanirob’ b’an kochwa’ e -ib’ tama e’ra ja’x twa’ atz’ijb’a e ojronerob’ xe’ uk’eche e tz’ijb’ ira, uyub’i ache e;
+
:tzajk
 +
:pojk
 +
:poroj
 +
:xejr
 +
:tzejp
 +
:tzuy
   −
tz’ijnib’.
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 +
'''Inpatna ta nyo’tot:'''
 +
 +
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
 +
*Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
   −
Me’ynib’
+
==Mixu’ ojroner taka e k’ab’ob’==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Sintagma nominal
 +
 +
Kansen e maxtak tuk’a inb’utzir ukojko twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e k’ab’ob’.
 +
K’ani twa’ awajk’u e ojroner xe’ uyajk’u utz’akarir e b’ijnusyaj.
   −
Lujpib’rum
+
Kakanwi’k e’ra.
 +
:'''E ixik axana'''
 +
:'''E tzyob’ kormob’'''
 +
:'''E mis awayan'''
   −
Tajsib’
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 +
'''Inpatna tama e otot Kanseyaj:'''
 +
*Komon taka e ajkanseyaj, inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ kansene’n b’ajxan.
 +
*U’nb’i taka e ajkanseyaj yaj achekta mojr b’ijnusyaj.
   −
T’ijrib’
+
==Uyuxinar uk’ajna’rirob’ e ojronerob’==
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 +
Sintagma verbal.Tipos de Sintagma verbal
   −
Xantib’-
+
Kansen yar e maxtak twa’ utz’ijb’ob’ inb’utz e ojroner ch’orti’, tya’ uk’anpes uyuxinar e b’ijnusyaj.
 +
 +
Ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ utz’ijb’a uyuxinar e k’ajna’rirob’ tama e ojroner Ch’orti’.
    +
Tama e’ra acheksunpa jay war ojron taka inte’ erachir o’ maja’x.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
+
:'''Watar sajmi e sitz’'''  
'''Inpatna nib’ajner:'''  
+
:'''Xujra e te’'''
*Inme’ynes e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.
+
:'''Tejna e si’.''' Tajchna e si’.  
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.  
  −
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.  
      +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
 +
'''Inpatna ta nyo’tot:'''
 +
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan ta nijun.
 +
*Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
+
==Numuy==
==Uk’anpesna’r e Chekerib’ B’ijk==
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]  
 +
Voz pasiva
   −
Uso de partículas demostrativas
+
Tara k’ani kansena’r kochwa’ tama inte’ ojroner, ak’ajpespa xe’ numi’x.
   −
Tama uk’anpesna’r e ojoronerob’ ira erer twa’ akanse uchektesnib’ ub’ijnusyajob’, tama e’ra achekta me’yrob’.
+
E kanseyaj xe’ twa’ ache, ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu numuy.
    +
:'''K’ejcha tari e ak’ach'''
 +
:'''Sujta e Ijch’ok-'''[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
   −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
+
'''Inpatna nib’ajner:'''
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e chekerib’ b’ijk.
  −
  −
Utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e chekerib’ b’ijk.
  −
 
  −
<poem>
  −
'''Erin'''
  −
'''e yaja’'''
  −
'''tara'''
  −
'''tare’x-'''
  −
</poem>
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
  −
 
  −
'''Inpatna nib’ajner:'''
  −
 
  −
*Inb’ijnu kora b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ turob’ tichan.
  −
*Intz’ijb’a ta nijun, nakpat inwirse taka e ajkanseyaj.
  −
 
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
 
  −
==Uk’anpesna’r e b’ijk tama mukresna’r==
  −
 
  −
Uso de partículas negativas.
  −
  −
Tya’ ne’t akanse e ojronerob’ ira taka e ajkanwa’rob’, k’ani twa’ awa’ryob’ tya’ ak’anpespa yi tuk’ot .
  −
 
  −
Uyub’i ache e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a ta tz’ijnib’te’.
  −
 
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
E ajkanwa’r una’ta uk’anpes e ojronerob’ xe’ umukres xe’ war anumuy.
  −
 
  −
Uysuta me’yra b’ijusyaj taka e ojronerob’ ira.
  −
 
  −
Tya’ ayan tuk’a k’ani kamukres uyub’i kak’anpes e ojronerob’ ira.
  −
 
  −
<poem>
  −
'''Ma’'''
  −
'''Ma’chi,'''
  −
'''Me’ra'''
  −
'''Me’rer'''
  −
'''Maja’x'''
  −
'''Inma’'''
  −
'''Matuk’a'''
  −
'''Mab’anb’an'''
  −
'''la’/ira, li’'''
  −
</poem>
  −
  −
<poem>
  −
'''Twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.'''
  −
Ne’n '''ma’chi''' inxin ta chinam.
  −
E b’ujk '''ira maja’x''' xe’ ne’n ink’ani.
  −
E jun '''ira maja’x''' ta nib’a.
  −
</poem>
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna ta Nyo’tot:'''
  −
 
  −
*Intz’ijb’a ta nijun e kanseyaj xe’ ch’ar tichan
  −
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e mojr ojronerob’ xe’ ma’to kak’anpes.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
===Uk’anpesna’r e b’ijkob’ twa’ e ub’syaj===
  −
 
  −
Uso de partículas interrogativas.
  −
 
  −
B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, k’ani twa’ una’tob’ e ajkanwa’r kochwa’ atz’ijb’antz’a.
  −
 
  −
Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpestz’a yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
  −
 
  −
Pejkan tutob’ inte’ numer tya’ ucheksu e ub’syaj (?)
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
E ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ uk’anpes e ub’syaj tya’ ayan tuk’a k’ani uyub’i o’ una’ta.
  −
  −
Uche me’yra b’ijnusyaj tama uk’anpesna’r e ojronerob’ ira.
  −
 
  −
Kakanwi’k e’ra:
  −
  −
Ojroner xe’ kak’anpes Twa’ kache e ub’syaj.
  −
 
  −
<poem>  </poem>
  −
'''¿chi tari?'''
  −
'''¿chi che?'''
  −
'''¿jayte’ ?'''
  −
'''¿kochwa’?'''
  −
'''¿ti’n?'''
  −
'''¿tuk’a?'''
  −
'''¿tuk’ot?'''
  −
'''¿tya’?'''
  −
</poem>
  −
 
  −
 
  −
'''Ko’sti’k e b’ijnusyaj taka e ub’syaj'''
  −
 
  −
<poem>
  −
¿'''Tya’''' K’ote’t sajmi?.
  −
¿'''Tuk’a''' o’sre ak’uxi?.
  −
¿'''Jayte’''' pak’ab’ yo’pa?.
  −
</poem>
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna nib’ajner:'''
  −
  −
*Inb’ijnu mojr ub’syaj yi u’nsta e b’ijnusyaj takar.
  −
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==E b’ijnusyaj==
  −
  −
La oración
  −
 
  −
'''E b’ijnusyaj xe’ Ucheksu e’rachir.'''
  −
  −
Oraciones declarativas o afirmativas.
  −
 
  −
Ukansena’r e b’ijnusyajob’ ja’x twa’ kakay kawejtz’u tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’.
  −
 
  −
Tara ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu ke’ tama e b’ijnusyaj xe’ atz’ijb’antz’a ja’x xe’ ucheksu inte’ b’ijnusyaj taka inte’ janb’yarir.
  −
 
  −
Chen me’yra patna’rob’ taka e maxtak twa’ ja’xirob’ ukanyob’ taka inte’ inb’utzir.
  −
 
  −
K’anpes me’yra tz’ijb’ayaj takarob’ b’an e jun xe’ uk’ab’a kayuxinar, ub’ijrar e ojronerob’, twa’tixe ajkanwarob’ uchob’ e sajkmayaj.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
Ukani utz’ijb’a inb’utz b’ijnusyaj .
  −
 
  −
Uk’anpes tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’.
  −
 
  −
Akano usajka e ojronerob’ tama e mojr junob’.
  −
  −
'''Kakanwi’k erob’:'''
  −
 
  −
<poem>
  −
Tara war inpatna
  −
Ixe´n sajmi ta xanb’ar
  −
Kone’r ayntz’i’x
  −
Ejk’ar katijres e uyotot e winik.
  −
</poem>
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna nib’ajner:'''
  −
 
  −
*Inpojro ta inte’ jun jo’te’ b’ijnusyaj, yi intz’ijb’a ta nijun.
  −
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
 
  −
==E b’ijnusyaj xe’ umukres==
  −
 
  −
Oraciones negativas
  −
 
  −
K’ani twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kawojroner uyub’i kamajres inte’ numer.
  −
 
  −
Ch’ujkun jay tuno’r e ajkanwa’rob’ utz’ijb’ob’ tu’junob’ yi upejkob’ ub’an.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
Una’ta utz’ijb’a e b’ijnusyaj xe’ umukres xe’ war amunuy o’ xe’ a’xin anumuy.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
Nakpat aren twa’ ja’xirob’ ub’inwikob’ mojrix b’ijnusyajob’ yi utz’ijb’ikob’ tu junob’.
  −
 
  −
<poem>
  −
Matuk’a ak’ajna
  −
Ma’chi’x tari sajmi
  −
Ma’chi wate’n ejk’ar
  −
Ejk’ar ma’chi inxin ta chinam.
  −
Me’rato inb’ijnu inch’ab’u e pa’.
  −
</poem>
  −
 
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna nib’ajner:'''
  −
*Inpojro tama inte’ jun e b’ijnusyaj xe’ umukres e numerob’.
  −
*Nakpat intz’ijb’a ta nijun.
  −
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
 
  −
==E b’ijnusyaj te ub’syaj==
  −
  −
Oraciones interrogativas
  −
 
  −
B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, ka’ni twa’ awa’ryob’, ja’x twa’ ache’npa e ub’syaj tama tuk’i’k takix.
  −
 
  −
Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpesta yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
  −
 
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
Ub’in taka awajkanseyaj jay achekta mojrix ub’syaj.
  −
Sikb’an a’xin taka e mojr pak’ab’ob e ub’syaj xe’ uchob’ tya’ ojronob’.
  −
 
  −
  −
'''Kakanwi’k e’ra'''
  −
 
  −
<poem>
  −
¿Ti’n uyotot atata’?
  −
¿Tuk’a twa’ akak’uxi kone’r ?
  −
¿Tuk’ot intaka ixana?
  −
¿Tya’ turu atu’ kone’r?
  −
</poem>
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
  −
'''Kapatna komon:'''
  −
 
  −
*Kab’ijnu mojrix ojronerob’ twa’ kach’ijse uyokir kana’tanyaj tama e kanwa’r ira.
  −
*Nakpat katz’ijb’a tikajun.
  −
*Kawirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==Kocha’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t==
  −
  −
‘El adjetivo. El adjetivo común
  −
 
  −
Kansen e maxtak tuk’a tuk’a k’ab’a’rirob’ achekta yi xe’ uyajk’o’n kana’ta kochu’t e ayanirob’.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
Una’ta uyokir e kochwa’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t.
  −
Akano utz’ijba’ e chuchu’ b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.
  −
Upojro mojr ojroner twa’ uch’ijse a’xin una’tanyaj.
  −
  −
'''Kakanwi’k e’ra:'''
  −
 
  −
<poem>
  −
Saksak
  −
K’ank’an
  −
Yaxax
  −
Takin
  −
K’ox
  −
</poem>
  −
 
  −
 
  −
Taka e ojronerob’ ira uyub’i akanse twa’ e maxtak utz’ijb’a e b’ijnusyaj ub’an:
  −
 
  −
<poem>
  −
'''K’anka’n''' upik e ixik.
  −
'''Takin''' usi’ e winik.
  −
'''Yaxax''' uyopor te’.
  −
</poem>
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|95px]]
  −
'''Kapatna Komon:'''
  −
 
  −
*Kapejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
  −
*Katz’ijb’a ta nijun e b’inusyaj xe’ kakanwi’x.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==U’tirach e ojroner==
  −
  −
Posicionales
  −
 
  −
Kansen kochwa’ turu uyokir e ojronerob’.
  −
  −
E’ra ojroner ira uyajk’o’n kana’ta kochwa’ k’ani twa’ turan o’ katurb’a e ayanirob’.
  −
 
  −
Cheksun kora ojronerob’ ta tz’ijnib’te’
  −
  −
Chen kora b’ijnusyaj taka e ojroner xe atz’ijb’ix, twa’ e ajkanwa’r ukani yi una’ta
  −
 
  −
kochwa’ ak’anpesna e b’ijnusyaj tamar.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
  −
Utz’ijb’a uyutirach e ojronerob’ tama inte’ b’ijnusyaj.
  −
 
  −
'''Kakanwi’k e ojronerob’ ira.'''
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (118).png|right|400px]]
  −
<poem>
  −
kotwa’n
  −
nachar
  −
tonor
  −
kachar
  −
kotor
  −
turu
  −
wa’r
  −
pakwa’n
  −
jawar
  −
</poem>
  −
 
  −
 
  −
Kachik e b’ijnusyaj ub’an:
  −
 
  −
 
  −
<poem>
  −
'''Kotor''' e winik tu’t e katata’.
  −
'''Nachar''' e te’
  −
'''Pakwa’n''' e ak’ach tu sijk.
  −
'''Jawar''' war awayan e winik.
  −
</poem>
  −
  −
 
  −
'''Kapatna Komon:'''
  −
 
  −
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
  −
*Yi inb’ijnu mojr b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
 
  −
==Utz’aknib’ e ojronerob’==
  −
  −
Los clasificadores
  −
 
  −
Ucheksu e mormor k’ab’ob’ xe’ b’ojb’ir u’t.
  −
 
  −
Kansen ub’an ke’ utz’aknib’ e ojronerob’ ak’anpespa tama tuno’r e tz’ikma’r Ch’orti’.
  −
  −
Kochwa’ ak’anpespa taka e k’ab’ob’.
  −
  −
Kochwa’ ak’anpespa taka e ayanirob’.
  −
 
  −
Kansen utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ atz’ijb’a ta tz’ijb’nib’te’.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
  −
Una’ta utz’ijb’a tama inte’ b’ijnusyaj utz’aknib’ e ojronerob’.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (120).png|right|150px]]
  −
B’an kochwa’ e’ra:
  −
 
  −
<poem>
  −
'''Nixi’'''
  −
'''Ixkajr'''
  −
</poem>
  −
 
  −
 
  −
Nominales
  −
*'''te’'''
  −
*'''pa’'''
  −
 
  −
  −
kochwa’ ak’anpespa taka e ayanir xe’:
  −
 
  −
*'''wojr'''
  −
*'''wororoj'''
  −
*'''pojk'''
  −
 
  −
  −
Ak’anpespa taka e ayanir xe’ kochwa’ erob’.
  −
  −
*tzajk
  −
*pojk
  −
*poroj
  −
*xejr
  −
*tzejp
  −
*tzuy
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna ta nyo’tot:'''
  −
  −
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
  −
*Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.
  −
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
 
  −
==Mixu’ ojroner taka e k’ab’ob’==
  −
  −
Sintagma nominal
  −
  −
Kansen e maxtak tuk’a inb’utzir ukojko twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e k’ab’ob’.
  −
K’ani twa’ awajk’u e ojroner xe’ uyajk’u utz’akarir e b’ijnusyaj.
  −
 
  −
Kakanwi’k e’ra.
  −
  −
'''E ixik axana'''
  −
'''E tzyob’ kormob’'''
  −
'''E mis awayan'''
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna tama e otot Kanseyaj:'''
  −
- Komon taka e ajkanseyaj, inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ kansene’n b’ajxan.
  −
- U’nb’i taka e ajkanseyaj yaj achekta mojr b’ijnusyaj.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==Uyuxinar uk’ajna’rirob’ e ojronerob’==
  −
  −
Sintagma verbal.Tipos de Sintagma verbal
  −
 
  −
Kansen yar e maxtak twa’ utz’ijb’ob’ inb’utz e ojroner ch’orti’, tya’ uk’anpes uyuxinar e b’ijnusyaj.
  −
  −
Ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ utz’ijb’a uyuxinar e k’ajna’rirob’ tama e ojroner Ch’orti’.
  −
 
  −
Tama e’ra acheksunpa jay war ojron taka inte’ erachir o’ maja’x.
  −
 
  −
<poem>
  −
'''Watar sajmi e sitz’'''
  −
'''Xujra e te’'''
  −
'''Tejna e si’.''' Tajchna e si’.
  −
</poem>
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna ta nyo’tot:'''
  −
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan ta nijun.
  −
*Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.
  −
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
  −
==Numuy==
  −
 
  −
Voz pasiva
  −
 
  −
Tara k’ani kansena’r kochwa’ tama inte’ ojroner, ak’ajpespa xe’ numi’x.
  −
 
  −
E kanseyaj xe’ twa’ ache, ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu numuy.
  −
  −
'''K’ejcha tari e ak’ach'''
  −
'''Sujta e Ijch’ok-'''
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|95px]]
  −
'''Inpatna nib’ajner:'''
   
   
 
   
 
*Inturan inb’ijnu mojr ojroner tama xe’ numuy.  
 
*Inturan inb’ijnu mojr ojroner tama xe’ numuy.  
 
*Intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
      
==E ojroner tya’ kak’anpes e N y M tama e b’ijnusyaj==
 
==E ojroner tya’ kak’anpes e N y M tama e b’ijnusyaj==
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Voz antipasiva
 
Voz antipasiva
   Línea 2071: Línea 1982:  
   
 
   
 
Una’ta tuk’a ojronerob’ uk’eche e NyM tama utz’ijb’ayaj e ojroner.  
 
Una’ta tuk’a ojronerob’ uk’eche e NyM tama utz’ijb’ayaj e ojroner.  
 +
:'''E’ron e ixik.'''
 +
:'''war achonma e pak’ab’.-'''
 +
:'''E Chunpi’ war awe’.'''
   −
<poem>
  −
'''E’ron e ixik.'''
  −
'''war achonma e pak’ab’.-'''
  −
'''E Chunpi’ war awe’.'''
  −
</poem>
   
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (123).png|center|250px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (123).png|center|250px]]
   Línea 2084: Línea 1993:  
*Intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Intz’ijb’a ta nijun.  
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 +
 +
[[Categoría:Comunicación y Lenguaje]] [[Categoría:Educación Bilingüe]][[Category:Book:Nuestro_idioma_en_la_escuela_-_ch'orti']]