K’ajtsyajir ojroner (expresión oral, diálogos)

De CNB
Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

Ch'orti' | Chuj | Popti' | Kaqchikel | Q'anjob'al | Q'eqchi' | Tz'utujiil
Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (13).png

Ub’ijnusyaj e kanwa’r ira ja’x[editar | editar código]

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png
  1. E maxtak uch’ami yi uch’ijse ub’ijnusyaj tama xe’ uyub’i. Una’ta tuk’a war akansenpa tama uyojroner.
  2. E maxtak uch’ami yi uch’jse uyojronerob’ tya’ ja’xirob’ ojronerob’. Una’ta tuk’a tuk’a twa’ uk’ajti tama uyojronerob’ tama inte inb’utzir.

Ojronerob’[editar | editar código]

Ne’t ajkanseyajet inb’utz twa’ awirse e ajkanwa’rob’ kochwa’ twa’ uk’anpesob’ uyojronerob’ tama en kanseyaj xe’ war ache takarob’. Tama e numerob’ yi e na’tanyaj xe ukanse e maxtak. Twa’ e ajkanwa’r ukay uk’ajyes ub’a, tama ukanwa’r e ojroner Ch’orti’, k’ani twa’ ak’anpes me’yra e ojroner takarob’. Ajk’in ajk’in, twa’ ak’ajti e numerob’, e k’ajtsaj takarob’, nakpat twa’ awa’re ab’ijnusyaj tama xe’ ak’ajti takarob’, uyub’i ak’ajti e bik’it numer taka e maxtak xe’ akay ak’ajna ti morwa’r.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png

Jay ne’t ajkanwa’ret k’ani twa’ ach’ami taka inte’ inb’utzir e ojroner Ch’orti’ twa’ maja’x intran atajwi. Uk’ani twa’ akay awejtz’u tuno’r xe’ ajkanseyaj war ukansye’t twa’ ma’chi anajpa ta jor, inb’utz twa’ apejka apya’rob’ tama e ojroner Ch’orti’. Ma’chi twa’ isub’ajra tama awojroner xe’ ana’ta, pejk pejk twa’ ache apya’rob’ ti’ktaka b’an kochwa’ yaja’ ne’t war acheksu ab’a tama upater ana’tanyaj. Tama e jun ira ayan ayan kora tz’ijb’ayaj xe’ a’xin utakrye’t tama apatna’r xe’ taka e ajkanwa’rob’, b’ijnub’ir twa’ e maxtak ak’otoy una’tob’ kochwa’ akay upejkob’ ub’ob’ tama uyojronerob’. Jay no’n k’ani katuran taka me’yra inb’utzir tama kab’ixirar inb’utz twa’ kakani me’yra na’tanyaj xe’ ukansyo’n kochwa’ twa’ katuran tama ujor e rum ira.

K’ani twa’ kak’ub’se yi kankanse tuno’r xe’ uyakta e onya’n pak’ab’ob’ takaron, b’an kochwa’ kawojroner, e tz’akoner, e wya’r, e niroj, yi tuno’r xe’ aka’y uyajk’o’n kab’ixirar. Tar ixto; jay no’n ma’chi ko’yb’i tuno’r e inb’utzir xe’ ka’rena ma’taka cheker tu’t e morj pak’ab’ob’. Yi twa’ ma’chi anumuy uk’ani twa’ kach’ami tuno’r e ojroner xe’ inb’utz twa’ kana’tanyaj ach’i’ yi ob’na kache tuno’rxix xe’ ka’rena, tama e otot, e kanwa’r, yi inmojrach turerob’ tama e patna’r xe’ ka’xin kache. E kanseyaj xe’ twa’ ache’npa erer uk’ani, twa’ kab’ijnu jay a’xin ak’anpa tama ub’ixirarob’e ajkanwa’ron’. Tuno’r kanseyaj xe’ ache’npa uk’ani b’ijnub’ir tama uch’yerir tuno’r e pak’ab’ob’.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png

Inpatna taka nipya’rob’

Kak’ajti’k taka inte’ erachir e me’yn ira:

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (16).png

Inpatna nib’ajner:

Nakpat xe’ inch’ujku e me’ynob’, inwaru’t e ub’syaj irob’.

  • ¿Tuk’a war uchyob’ e tata’b’irob’ taka umaxtak?
  • ¿Tuk’a war uche e ajkanseyaj ixik?
  • ¿Jay kojt ijch’okta achekta tama e me’yn?
  • ¿Jay kojt tejromtak ayan tama e me’yn?
  • ¿Chi utareson te ototir kanseyaj e b’ajxan ajk’in


Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png

Taka e ajkanseyaj:

Kochwa’ twa’ kojron taka e pya’rob’

expresiones comunes

Inb’utz sakojpa’r
Inb’utz ajk’in pya’re’t.
Inb’utz ch’uyujk’in
Inb’utz akb’ar
Inb’utz orajk’in
Tuk’a uk’ajti ayuxinar
Kochwa’ ak’ab’a’
Tya’ ture’t
Jirye’n kora
Ak’ani ka inte’ ruch ja’
Tuk’a axanb’ar tara
War ka ikano
Kone’r ka’xin kaxana
K’ani ka ipatna
Chi takar ipatna
Inpatna taka nitata’
Wati’x e ajkanseyaj twa’ ukansyo’n.
Ayan me’yra ub’ijnusyaj e ajkanseyaj.
Nik’ojna’ uyajk’e’n inte’ ruch sa’.
War uk’aye’n e ixik yaja’.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png

Inpatna ta nyo’tot:

Kab’inwi’k yi katz’ijb’i’k mojr ojronerob’ xe’ tya’ ukansyo’n kochwa’ twa’ kojron inbutz taka e pak’ab’ tya’ turo’n.

Uyub’i o’yb’i taka atata’, atu’, anoyob’, amamob’, Ejk’ar awirse taka e ajkanseyaj.

Komon taka e ajkanseyaj:

Kak’ajti taka e ajkanseyaj twa’ upejka e k’ajtsaj ira.

E K’ECH’UJ Ayan a’yi tama inyajr inkojt winik che, ixin a’yi ta chinam, yo’pa a’yi tya’ wa’r inte’ murak. Cheke’; tya’ yo’pa a’yi, uwira kochwa’ uwilama ulok’se a’yi ub’a yi ma’ja’x a’yi; maynu’t k’ejch’a i’xin makwi’r e tun, tya’ b’ixk’u’t cha’yi e winik, maja’x ajchi nyo’tot tara cha’yi; k’ani twa’ inxin cha’ yi, tya’ uwira makwi’r e tun k’ejch’a o’choy. Lok’oy a’yi a’jni I’xin, tya’ lok’oy a’jni k’a’pa a’yi kukrema ta iwojr tun ja’xach taka.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (18).png
Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png

Inpatna nib’ajner:

Inturan inb’ijnu yi ink’ajti taka niwojroner tuk’a tuk’a numuy tama e numer ira:

Kapejka ub’an e k’ajtsaj ira:

E kanwa’r

Tarye’n ta kanwa’r Intza’y turen Tama xe’ ina’ta ke’ Inxin inkano inb’utzir ta nib’ixirar.

Ajk’in ajk’in twa’ wate’n, Intares yar nijun Twa’ intz’ijb’a tamar Tya’ inxin ta nyo’tot Inwirse nitata’ b’an yar nitu’

Tya’ ne’n wate’n ta kanwa’r nitu’ yi nitata’ atza’y aketpob’ tama e otot war ub’ijnwob’ xe’ ne’n inxin inkano twa’ inch’i’ inb’utz [1]

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (19).png

Ub’in taka inte’ jamb’ya’rir e k’ajtsaj xe’ akay ache’npa[editar | editar código]

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png

Escucha con atención. Normas básicas.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png

Tara e ajkanseyaj uk’ani twa’ uyajk’u jamb’ya’r e ojronerob’ twa’ e ajkanwa’rob’ una’tob’ tuk’a twa’ ache’npa tama uyototir e kanwa’r yi tama e b’ixirarob’.

Ch’ami’k e ojroner xe’ ajkanseyaj uyajk’o’x twa’ i’xna’ta tuk’a twa’ iche o ache’npa tama e kanwa’r yi tama ib’ixirar.

Jay ayan, tuk’a ma’chi ketpa inb’utz tijor, k’ani twa’ usutpa iyub’i taka e ajkanseyaj, twa’ erer alok’oy xe’ no’x k’ani iche ta inte’ apatna’r.

Ub’in e’ra taka me’yra inb’utzir.

Jay ne’t ach’aki e tyob’, ataki e ja’ xe’ kak’anpes.
Ma’chi twa’ iwayan tama xe’ war ache.
Ma’chi twa’ itz’ojyi taka apya’rob’.
Ajk’un ak’otorir awojroner.
Ma’chi ab’oni e k’ajnob’.
Ma’chi twa’ ixojron manb’anir ojronerob’.
Jay k’a’pix ache apatna’r turanen tz’ustaka.
La’ b’oki uyopor ajun.
Ma’chi itob’oy tu’jor e k’ajnob’.
K’ub’sen e ajkanseyaj.
Poko ak’ab’ twa’ iwe’.
Nakpat tya’ ilok’oy ta we’nib’ poko ak’ab’.
E arak’ob’ ma’chi twa’ aturan komon taka e pak’ab’.
E meswa’r ta inwojr otot ma’chi utares e mok.
Chapa e ja’ xe’ twa’ o’ych’i.
Tuno’r e wya’rob’ xe’ twa’ ak’uxi k’ani twa’ achaptz’a inb’utz.
Pejkan ajun ajk’in ajk’in.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png

Inpatna nib’ajner:

B’ajxan k’ani twa’ inpejka e ojronerob’ xe’ turo tichan nakpat intz’ijb’a ta nijun, twa’ inna’ta tuno’r e inb’utzir xe’ twa’ ache, tama ab’ixirar.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png

Inpatna taka nipya’rob’:

Kojron tama tuno’r e ojroner xe’ kapejki’x, kab’ijnu jay e’rach o ma’, k’ani twa’ awira tama tuk’a tar atakarsan yi kak’ajti taka e pya’rob’ ajkanwa’rob’.

Nib’ajner: Ta nyo’tot u’nb’i mojr k’ub’seyajir inb’utz tu’pater kab’ixirar, intz’ijb’a ta nijun, uyub’i inche e me’ynob’ takar ub’an, ejk’ar ink’ajti taka nipya’rob yi e ajkanseyaj, e’ra uyub’i u’nb’i taka ninoyob’ yi tatob’.

E intya’ch intya’ch pejksyajir[editar | editar código]

Formas de saludo

Ne’t kochwa’ inkojt ajkanwa’r ik’ani twa’ ana’ta kochwa’ twa’ apejka apya’rob’ ti’ktaka, kochwa’ twa’ ak’ub’syob’ apya’r maxtakir, e ixiktak, e winikob’ yi e noyob’ e’ra uk’ani twa’ apejkob’ taka inte’ tza’yer. B’an kochwa’ e’ra.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png

Inb’utz sakojpa’r, inb’utz orajk’in, inb’utz ch’uyujk’in, inb’utz ajk’in, kochwa’ ture’t, itza’y ka, kojronto, k’ani inxin, k’oten yi inmojrix.

Twa’ e ajkanwa’rob’ uk’ub’setob’ xe’ war ak’ajti uk’ani twa’ ak’anpes ajk’in ajk’in tama e kanseyaj xe’ ache, b’an kochwa’ yaja’ maja’x intran a’xin ukanyob’ e maxtak.

Uk’ani twa’ awejtz’u ajk’in ajk’in tya’ iyojron takarob’ tama e kanseyaj.

Pejksyajir

Inb’utz ajk’in Inb’utz sakojpa´r
Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (22).png
Kochwa’ ture’t Inb’utz akb’ar
Itza’y ka ture’t Inb’utz ch’uyujk’in
Kojronto Inb’utz orajk’in
War ixana nb’utz ayo’pa’r
War iwara‘ Kochwa’ turo’x


Patna'r:

Taka nipya’rob’, kach’ujku yi kak’ajti e me’yn xe’ turob’ ejmar.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png

Nakpat xe’ ach’ujki’x e me’ynob’ ira; ixojron no’x taka ¿Tuk’a war uya’ryo’n?, katz’ijb’a ti’kajun xe’ kab’ijnu tu’pater e me’ynob’, yi kak’ajti taka e mojr kapya’rob’ tu’t kawajkanseyaj.

  • ¿Chi Chi turob’ tama e b’ajxan me’yn?
  • ¿Tuk’a b’ijnusya uyajk’o’n e me’yn xe’ a’xin nakpat?.
  • ¿Tuk’a war uche e ch’om sitz’ taka utatob’?.
Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png

Ta nyo’tot:

U’nb’i taka ninoyob’ yi tatob’ tuk’a tuk’a pejksyajir una’tob’. Intz’ijb’a ta nijun yi inwirse e ajkanseyaj.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png

Taka e ajkanseyaj:

Kak’ajti takar inte’ k’ajtsyaj tya’ ak’anpespa e pejksyajir xe’ inb’utz

E Tin

Ja’xir tya’ asakojpa atz’ay a’chpa. Pejk pejk uche upya’rob’ tu’yotot: tu’, kochwa’ sakojpe’t, wayane’t ka inb’utz, itza’y sakojpe’t; yi utu’ che; inb’utz Tin yi ne’t tata’, a’....... ne’n inb’utz, ch’ajb’eyx e katata’, xe’ uyajk’e’n inte’xy ajk’in twa’ nib’ixirar b’an twa’ e rum xe’ uyakten inxana tu’jor, b’an twa’ e k’in, e ik’ar, e ja’ xe’ uyjak’enob’ nib’ixirar inb’utz.

Yi nitata’ che e Tin, uya’re unana, a’.... atata’ ixix ta patna’r taka asakun, yi e sitz’ ma’taka ixto ketpa tamar xe’ ma’chi’x upejka, ja’x taka yar utu’ turu war akojkna ja’xir.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (25).png
Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png

Kapatna cha’te’rtyo’n:

Kawaru’t e ub’syaj xe’ achekta ejmar, nakpat kawajk’u uyokir tama e k’ajtsaj xe’ kache tichan.

  • ¿ Tuk’a ojroner uche e Tin tya’ a’chpa?
  • ¿Kochwa’ uk’ab’a’ e sitz’ xe’ atza’y?
  • ¿Chi uyajk’u e ch’ajb’eyx e Tin?
  • ¿Atza’y ka ketpa e Tin tya’ una’ta ke’ utata’ yi usakun ma’chi’x upejka?.

Ob’ya’n yi uche xe’ a’rena[editar | editar código]

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png

Twa’ e patna’r xe’ ak’ajna takare’t, alok’oy inb’utz, uk’ani twa’ o’yb’i taka inte’ janb’ya’rir twa’ ma’chi isatpa.

Jay ne’t, kochwa’ inkojt ajkanwa’ret ma’taka ketpa inb’utz ta jor o’ ma’chi o’yb’i xe’ k’ajna, ub’in inyajrix taka awajkanseyaj tuk’a tuk’a twa’ ache’npa.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png

Tya’ war awajk’u uyokir e kanwa’r, uk’ani twa’ awa’re inb’utz taka inte’ janb’ya’rir, twa’ e ajkanwa’r uche upatna’r b’an kochwa’ ne’t ak’ani twa’ ache’npa.

Yaj ayan chi; awira xe’ ma’taka ketpa tu’jor xe’ ne’t awa’re, sutpe’n ak’ajti twa’ e maxtak una’tob’ inb’utz xe’ twa’ uchob’.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (26).png
Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png

Aren yi chen e’ra:

B’ajxan xe’ twa’ ache tama uyototir e kanseyaj.
Ub’in tuno’r e ojroner xe’ uche e ajkanseyaj.
Ma’chi twa’ yojron tya’ e ajkanseyaj war akanseyan.
Chen tuno’r apatna’r xe’ uyakta e ajkanseyaj takare’t.
M’achi twa’ ab’oni ajun b’antaka.
Ub’in taka awajkaseyaj, e kanwa’r xe’ ma’chi ketpa ta ajor.
Tya’ k’ani lok’oy patir, aren awajkanseyaj.
La’ ache e manb’anir taka apya’r maxtakir.
Ma’chi twa’ iche e manb’an ixojron, tama uyototir e kanseyaj.

Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png

Patna’r :

Ink’ajpes yi insutpa inwaru’t e ojroner xe’ uya’ryo’n e ajkanseyaj b’ajxan.

Nakpat intz’ijb’a tuno’r uyokir e kanwa’r xe’ uyajk’u e ajkanseyaj tama uyinb’utzir e kanwa’r.

Referencias[editar | editar código]

  1. M. Alicia Ramírez