Cambios

Busca en cnbGuatemala con Google

sin resumen de edición
Línea 10: Línea 10:  
#Tuno’r e maxtak ukanwi’kob’ utz’ijb’ob’ xe’ ub’ijnwob’ yi xe’ uyusryob’ tama uyojronerob’.</div>
 
#Tuno’r e maxtak ukanwi’kob’ utz’ijb’ob’ xe’ ub’ijnwob’ yi xe’ uyusryob’ tama uyojronerob’.</div>
   −
==E TZ’IJB’AYAJ==  
+
==E tz’ijb’ayaj==  
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Escritura - expresión escrita  
 
Escritura - expresión escrita  
Línea 51: Línea 51:  
'''Kanwi’kon katz’ ijb’i’k yi kapejku’t tika wojroner.'''
 
'''Kanwi’kon katz’ ijb’i’k yi kapejku’t tika wojroner.'''
   −
==UNA’TA TUNO’R E U’T TZ’IJB’ TAMA UYOJRONER==
+
==Una’ta tuno’r e u’t tz’ijb’ tama uyojroner==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|95px]]
 
Conoce todas las letras del alfabeto de su idioma materno  
 
Conoce todas las letras del alfabeto de su idioma materno  
Línea 274: Línea 274:       −
==Uk’anpesna’r e K’ob’irik Tz’ijb’ Tama Utz’ijb’anar e Ka’b’ob’==
+
==Uk’anpesna’r e k’ob’irik tz’ijb’ tama utz’ijb’anar e ka’b’ob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Uso de la mayúsculas para nombres propios, toponimias, nombres de idiomas Mayas, en los gentilicios  
 
Uso de la mayúsculas para nombres propios, toponimias, nombres de idiomas Mayas, en los gentilicios  
Línea 295: Línea 295:  
'''L'''uch, '''M'''ari’, '''J'''wan, '''Ch'''iko, '''K'''arwitz, '''N'''onoja’ '''W'''a’reruch, '''C'''h’orti’, '''C'''huj, '''M'''am, '''K'''’iche’, '''T'''z’utujil, '''P'''oqomam, '''A'''kateko, '''Q’'''echi, '''P'''okomchi, '''K'''aqchiquel, '''k’'''anjob’al, '''A'''wakateko, '''S'''ipakapense, '''J'''akaklteko, '''U'''spanteko, '''S'''akapulteko, '''I'''xil, yi e mojr ojronerob’.  
 
'''L'''uch, '''M'''ari’, '''J'''wan, '''Ch'''iko, '''K'''arwitz, '''N'''onoja’ '''W'''a’reruch, '''C'''h’orti’, '''C'''huj, '''M'''am, '''K'''’iche’, '''T'''z’utujil, '''P'''oqomam, '''A'''kateko, '''Q’'''echi, '''P'''okomchi, '''K'''aqchiquel, '''k’'''anjob’al, '''A'''wakateko, '''S'''ipakapense, '''J'''akaklteko, '''U'''spanteko, '''S'''akapulteko, '''I'''xil, yi e mojr ojronerob’.  
   −
==Uk’anpesna’r e U’t tz’ijb’ xe’ k’ob’iri’k, nakpat e chik’ijn (¡!, ¿?)==
+
==Uk’anpesna’r e u’t tz’ijb’ xe’ k’ob’iri’k, nakpat e chik’ijn (¡!, ¿?)==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Uso de Mayúsculas Después de Punto, después de signos de interrogación y después de signos de admiración (¿ ? y ¡ !)
 
Uso de Mayúsculas Después de Punto, después de signos de interrogación y después de signos de admiración (¿ ? y ¡ !)
Línea 437: Línea 437:       −
==UTZ’IJB’AYAJ E TZ’IKMA’ROB’==
+
==Utz’ijb’ayaj e tz’ikma’rob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Tama ukansenar e u’t tzikma’rob’ tika Ch’orti’, erer ache’npa taka e me’ynob’.  
 
Tama ukansenar e u’t tzikma’rob’ tika Ch’orti’, erer ache’npa taka e me’ynob’.  
Línea 465: Línea 465:       −
==UTZ’IJBA’YAJ E CHUCHU’ OJRONEROB’, U’TIR E AYANIROB’, K’AJTMAYAJ YI E K’UB’SEYAJOB’==
+
==Utz’ijba’yaj e chuchu’ ojronerob’, u’tir e ayanirob’, k’ajtmayaj yi e k’ub’seyajob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
K’ani twa’ akanse kochwa’ utz’ijb’ob’ e mixu’ ojronerob’ tama tuno’r e ayanir xe’ achekta; b’an e kochwa’ taka e ayanirob’, e k’ub’seyaj xe’ utakre e pak’ab’ob’ tama xe’ uk’ajti.  
 
K’ani twa’ akanse kochwa’ utz’ijb’ob’ e mixu’ ojronerob’ tama tuno’r e ayanir xe’ achekta; b’an e kochwa’ taka e ayanirob’, e k’ub’seyaj xe’ utakre e pak’ab’ob’ tama xe’ uk’ajti.  
Línea 502: Línea 502:  
</poem>  
 
</poem>  
   −
==UK’AJTI UJORIR E K’AB’A’ TAMA INTE’ TZ’IJB’AYAJ O’ TAMA XE’ UB’IJNU==
+
==Uk’ajti ujorir e k’ab’a’ tama inte’ tz’ijb’ayaj o’ tama xe’ ub’ijnu==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
K’ani ukansena’r tuno’r uyokir e kanwa’r ira.
 
K’ani ukansena’r tuno’r uyokir e kanwa’r ira.
Línea 529: Línea 529:  
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (190).png|center|200px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (190).png|center|200px]]
   −
==UNA’TA E K’AB’OB’ XE’ ATAKARSAN KOCHWA’ U’T PAK’AB’ YI XE’ UCHE==
+
==Una’ta e k’ab’ob’ xe’ atakarsan kochwa’ u’t pak’ab’ yi xe’ uche==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ tuk’a twa’ uchob’, twa’ una’tob’ kochwa’ e k’ab’ob’ xe’ achekta tama inte’ tz’ijb’ayaj xe’ war utz’ijb’ob’ o’ upejkob’.  
 
K’ajtin taka e ajkanwa’rob’ tuk’a twa’ uchob’, twa’ una’tob’ kochwa’ e k’ab’ob’ xe’ achekta tama inte’ tz’ijb’ayaj xe’ war utz’ijb’ob’ o’ upejkob’.  
Línea 621: Línea 621:  
Nakpat irsen e ajkanseyaj.  
 
Nakpat irsen e ajkanseyaj.  
   −
==UTZ’IJB’ANA’R UYOKIR E NUMEROB’ XE’ UCHEKSU KAB’IXIRAR==
+
==Utz’ijb’ana’r uyokir e numerob’ xe’ ucheksu kab’ixirar==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Redacción y escritura de: Resúmenes, leyenda, biografías  
 
Redacción y escritura de: Resúmenes, leyenda, biografías  
Línea 656: Línea 656:       −
==UTZ’IJB’AYAJ E TZA’YER OJRONEROB’==
+
==Utz’ijb’ayaj e tza’yer ojronerob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
B’ajxan k’ani twa’ awajk’u una’ta e ajkanwa’r kochwa’ twa’ utz’ijb’a inte’ k’ajtsyaj.  
 
B’ajxan k’ani twa’ awajk’u una’ta e ajkanwa’r kochwa’ twa’ utz’ijb’a inte’ k’ajtsyaj.  
Línea 746: Línea 746:       −
==UTZ’IJB’A E CHUCHU’ OJRONEROB’ TWA’ ACHEKSUNPA TE JUNOB’==
+
==Utz’ijb’a e chuchu’ ojronerob’ twa’ acheksunpa te junob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
B’ajxan ajk’un uyokir tama uyustana’r e junob’ kochwa’ e’ra.
 
B’ajxan ajk’un uyokir tama uyustana’r e junob’ kochwa’ e’ra.
Línea 793: Línea 793:  
Kach’ami inte’ jun yi kapojro inte’ tz’ijb’ayaj xe’ k’ani kapejku’t, nakpat katz’ijb’a ti kajun xe’ kab’ijnu, uyub’i kache e me’yn twa’ inb’utz uyajk’u e b’ijnusyaj xe’ war kache.
 
Kach’ami inte’ jun yi kapojro inte’ tz’ijb’ayaj xe’ k’ani kapejku’t, nakpat katz’ijb’a ti kajun xe’ kab’ijnu, uyub’i kache e me’yn twa’ inb’utz uyajk’u e b’ijnusyaj xe’ war kache.
   −
==UTZ’IJB’A XE’ UB’IJNU TAMA INTE’ JUN XE’ PEJKNA TU’T O’ XE’ UPEJKU’T JA’XIR==
+
==Utz’ijb’a xe’ ub’ijnu tama inte’ jun xe’ pejkna tu’t o’ xe’ upejku’t ja’xir==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanseyaje’t uyub’i akanse e maxtak twa’ uyajk’u ub’ijnusyaj tama xe’ war akanse.  
 
Ne’t kochwa’ inkojt ajkanseyaje’t uyub’i akanse e maxtak twa’ uyajk’u ub’ijnusyaj tama xe’ war akanse.  
30 170

ediciones