Cambios

Busca en cnbGuatemala con Google

sin resumen de edición
Línea 9: Línea 9:       −
==2. Ojronerob’==
+
==Ojronerob’==
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
Línea 409: Línea 409:  
'''Cha’te’ryo’n kapatna'''
 
'''Cha’te’ryo’n kapatna'''
 
Cha’te’rtyo’n kasajka mojr ojronerob’, yi katz’ijb’a ti kajun, nakpat kawirse e ajkanseyaj.
 
Cha’te’rtyo’n kasajka mojr ojronerob’, yi katz’ijb’a ti kajun, nakpat kawirse e ajkanseyaj.
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===2.8 UKETE E OJRONEROB’ TAMA UYOKIR===
 +
 +
Comprensión de vocabulario por pautas o claves de contexto
 +
 +
Ukani e ojronerob’ tama e k’ajtsyaj xe’ akanse.
 +
 +
Uche’nar e kanseyaj xe’ inb’utz, uk’ani twa’ akay apejku’t e chuchu’ ojronerob’ tama e numerob’:
 +
 +
B’an kochwa’ te arak’ob’ twa’ ja’xirob’ akay ub’ijnwob’ tuk’a tuk’a b’ijnusyaj uyajk’u;
 +
 +
Una’ta uk’anpes e topop ojronerob’ tama e k’ajtsyaj.
 +
 +
Ub’in takarob’ tuk’ a tuk’a b’ijnusyaj uyakta e numerob’ ira; b’an kochwa’ e’ra e ajkanwa’r a’xin ukani wa’kchetaka xe’ akanse.
 +
 +
 +
'''E NOJ MIS YI E US'''
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (48).png|right|250px]]
 +
Ayan ta inyajr, inkojt nixi’ nojmis, ch’a’r awayan,
 +
b’ajk’at taka k’otoy inkojt yar us,
 +
war aji’kna uwich’,
 +
yi e nixi’ nojmis b’ixk’a war k’ijna’r a’yi:
 +
¿Tuk’a wate’t ache tara, taka e nixi’ ji’kna’r ya’x,
 +
tara war inxana inch’ujksan, cha’yi; e us,
 +
¿tuk’at ab’ixk’esen?
 +
 +
Ma’chi ana’ta ke’ ne’n e noj aj-joriren
 +
tama tuno’r e arak’ob’ xe’ ayan tara?.
 +
a’yj, ja, jaaaaaaaa’…., ne’t aj-jorire’t tara,
 +
a’yj sakun, ne’t mok akojko ta jor,
 +
ne’n chuwe’n, ne’n ma’chi inb’akrye’t.
 +
 +
A’.... ¿ma’chi ab’akrye’n?
 +
E’ra i’xin awira chye’n;
 +
a’chpa e nojmis japar uwej,
 +
yi e us ochoy ixin tama uni’,
 +
k’a’pa uk’uxi uni’ e nojmis
 +
¡a’yj!, ¡a’yj! ak’uxi nini’, cha’yi e nojmis
 +
k’a’pa jak’sijma e noj mis,
 +
lok’oy yar e us tu’ni’;
 +
 +
Inyajrix sutpa o’choy tama uchikin.
 +
Inyajrix o’choy tu’chikin ¡A’yj! ¡a’yj! Ak’uxun nichikin
 +
lok’en tare’x lab’ar cha’yi’ e noj mis
 +
k’a’pa k’ujxa, tichan tichan atob’oy
 +
uwarku ub’a tama tuno’r e k’opot;
 +
 +
Yixto yar e us i’xin wa’n tze’ne uwira najtir
 +
kochwa’ uche e nojmis
 +
che ke’; tya’ war a’jni a’xin
 +
ketpa ch’uwan tama inte’ uchijr am
 +
ya’yi k’a’pa k’ujxa umen e am ub’an;
 +
k’otoyto’ ani inkojt winik
 +
K’anto ani ukorpes e nojmis,
 +
Mixtuk’a uche, warix ak’o’y turu tya’ uwira chamay.
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|left|75px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
 +
Inpejk’ut inb’utz e ub’syaj, inb’ijnu yi intz’ijb’a uyarob’ir.
 +
 +
*¿ Chi uk’eche ub’a a’ni kochwa’ inkojt aj-jorir te arak’ob’?
 +
*¿Tuk’a k’ani che e noj mis?
 +
*¿Tuk’a b’ijnusyaj uyajk’o’n e numer ira?
 +
*¿Chito’ k’ani ani ukorpes e noj mis?
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===2.9 UYUSTANA’R E U’T TZ’IJB’===
 +
 +
Orden alfabético.
 +
 +
Ak’ajti kochwa’ kochwa’ a’xin uyokir e u’t tz’ijb’ te ojroner Ch’orti’.
 +
 +
Awajkes b’ajxan e u’t tz’ijb’ twa’ e maxtak ukanyob’ kochwa’ ajka e u’t tz’ijb’ob’.
 +
 +
Tya’ o’yb’i ke’ maxtak uyub’ix uyajkesob’ e u’t tz’ijb’ob’ erer twa’ anumob’ utz’ijb’ob’ tama e tz’ijnib’te’, erer twa’ awira jay inib’utz uchob’.
 +
 +
Nakpat Chen e me’ynob’ takar e u’t tz’ijb’ob’ xe’ war akanse.
 +
 +
K’ani twa’ awira twa’ e ajkanwa’r utz’ijb’a tu’jun xe’ war ukani.
 +
 +
Kansen e cha’te’rti u’t tz’ijb’ ( e b’ik’it yi e k’ob’irik u’t).
 +
 +
Ma’chi twa’ anajpes ke’ inyajrix twa’ akanse kochwa’ ajka e u’t tz’ijb’, taka e maxtak.
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|left|75px]]
 +
Ukani uyajk’na’r e ut’ tz’ijb’ob’.
 +
 +
Upejku’t yi utz’ijb’a e u’t tz’ijb’ob’.
 +
 +
Ukani e cha’te’rti u’t tz’ijb’ (b’ik’it yi e k’ob’irik u’t).
 +
 +
Ukani utz’ijb’a e ojronerob’ taka e u’t tz’ijb’ob’.
 +
 +
 +
'''Taka e ajkanseyaj:'''
 +
 +
Kak’ajti twa’ ja’xir ukansyo’n e u’t tz’ijb’ ti kawojroner Ch’orti’.
 +
 +
Nakpat no’n katz’ijb’a ti kajun yi kapejku’t uxyayr twa’ kakani inb’utz.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (51).png|center|250px]]
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|left|75px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
 +
Inxuri kora b’ik’it jun yi intz’ijb’a e u’t tz’ijb’ tamar, tama inte’ inte’, uyub’i inche b’ik’it yi e k’ob’ir u’t twa’ inkani wa’kchetaka.
 +
 +
Insajka ta e mojr junob’ e u’t tz’ijb’ war inkansena yi intak’b’u ta inte’ jun, nakpat inwirse nipya’rob’ yi wajkanseyaj.
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===2.10 UYUSTANA’R E OJRONEROB’===
 +
 +
Orden alfabético de las palabras
 +
 +
Tz’ijb’an jo’te’ ojronerob’ taka e u’t tz’ijb’ xe’ war akanse, twa’ e ajknwa’r ukani wa’kchetaka.
 +
Erer twa’ akansen utz’ijb’ob’ e k’ab’ob’ e ayanirob’ taka e u’t tz’ijb’ xe’ akanse.
 +
 +
Kansen tuk’a ojroner a’xin b’ajxan tama xe’ war akanse twa’ uyusta a’xin uyokir e ajkanwa’r.
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|left|75px]]
 +
Utz’ijb’a yi upejka e ojronerob’ xe’ war akansena
 +
Una’ta uyusta uyokir e ojronerob’ ub’ajnertaka.
 +
Jay ayan tuk’a ma’taka ketpa inb’utz ta jor sutpen o’yb’i taka awajkanseyaj.
 +
 +
'''Taka e ajkanseyaj:'''
 +
 +
Awejtz’u kochwa’ twa’ o’sta uyokir a’xin e ojronerob’ xe’ turu ejmar.
 +
 +
 +
tabla pagina 52,54
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===2.11 UK’ANPESNA’R E SAJKNIB’ OJRONER===
 +
 +
Uso de diccionarios: tres listas de seis palabras cada una, en orden alfabético, dar la instrucción en idioma maya para cómo encontrar una palabra dentro de un orden alfabético).
 +
 +
B’ajxan twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ twa’ uk’anpesob’ e sajknib’ ojroner, kochwa’ twa’ upojrob’ e ojronerob’ tamar yi twa’ utajwyob’ ub’ijnusyaj e ojronerob’ xe’ awajk’u twa’ upojrob’: e’ra ache’npa twa’ ja’xirob’ ma’chi utajwyob’ intran e kanwa’r ira.
 +
 +
Uk’anpesna’r e sajknib’ ojroner k’ani twa’ una’tob’ ke’ twa’ upojrob’ e ojronerob’, aka’y kochwa’ a’xin uyokir e u’t tz’ijb’ ti kawojroner, b’ajxan a’xin e a, b’, ch, ch’, e, i, j, k..........etc, b’an kochwa’ e’ra tya’ a’xin tya’ ak’otoy uk’a’pa’rir uk’anpesna’r e sajknib’ ojroner.
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|left|75px]]
 +
Una’ta tuk’a twa’ uk’anpesna’r e '''sajknib’ ojroner.'''
 +
 +
Una’ta kochwa’ a’xin uyokir twa’ upojro e ojronerob’ tamar.
 +
Utz’ijb’a tama ujun tuk’a b’ijnusyaj ukojko e ojronerob’ xe’ war upojro.
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|left|75px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
 +
Inpojro tama e sajknib’ ojroner twa’ ina’ta tuk’a k’ani che e ojronerob’ xe’ uyakta e ajkanseyaj takaren.
 +
 +
 +
tabla pagina 54
 +
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|left|75px]]
 +
'''Ta nyo’tot'''
 +
 +
Inche e patna’r xe’ uyakta e ajkanseyaj takaren, e’ra k’ani twa’ o’nsta uyokir a’xin b’an kochwa’ kansene’n, nakpta inpojro te sajknib’ ojroner tuk’a k’ani che, ejk’ar inwirse e ajkanseyaj nipatna’r.
 +
 +
Me’ynib’, ajin, rum, ch’ich’, nichir, lukum,
 +
 +
Lujpib’rum, korma’r, jarma’r, jinaj, k’in, waxik,
 +
 +
Chitam, ak’ach, sojsoj, mam, kar, xoyoyojrum.
30 170

ediciones