Lección 10 - La tortuga

De CNB
Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

The printable version is no longer supported and may have rendering errors. Please update your browser bookmarks and please use the default browser print function instead.
Español | K'iche' | Mam

Q’ij 1 Ktzijob’ex ri k’ulmatajem pa le wachib’al (Tzijonem,tatb’enik, jub’iq’ tzijol)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Uwokik[editar | editar código]

  • Todavía no muestre el cartel. Tape con un pedazo de papel cada una de las ilustraciones.
  • Diga a sus estudiantes: Chna’taj chi wech che we tijonik ri’ xuquje’ pa nik’aj chik are ksuk’umax le usak’ajil tzijonem kuk’ nik’aj winaq chik...¡Pa ri qak’aslemal nim upatan tzijonem kqakojo are chi’ kujtzijonik!

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Pregunte: ¿K’o jun chi wech kkowinik krapanik? ¿K’o jun kraj krapanik? ¿Suche? ¿Jas chi awajib’ kekowin kerapanik? ¿Chke uch’aqapil uch’akul kuto’ rech krapanik? ¿Kichomaj chi k’o awajib’ kkaj kerapanik man k’o ta kixik’? ¿Jachin chi kech? (Para cada pregunta, deles un minuto en silencio, para que piensen).
  • Diga: Chanim kaqil jun tzijob’elil.
  • Muéstreles el primero de los dibujos del cartel y diga: Chiwila’ le jun 30 minutos wachib’al xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Jas kiwil pa le wachib’al?
  • Deles 1 minuto para pensar. Luego, diga: Are kimaj ruk’ le ch’aqap chomanik: Pa le wachib’al kinwilo... Deje que 6 o 7 estudiantes contesten.
  • Diga: Pa le perno’jwuj kiwil jun sutz’, chila’ kk’ut le uchomab’al le kok. Chi wila’ le wachib’al xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Jas tajin kuchomaj le kok?
  • Pida a sus estudiantes: Chiwoko keb’ q’e’t; le k’o pa iwikiq’ab’ kub’i’aj “A” le k’o chi imoxq’ab’ kub’i’aj “B”. Chi jujunal kixkanaj chi uwach jun iwachi’l. We man kixtz’aqat taj pa k’ulaj kink’ojik in iwuk’. Jachin e k’o pa le q’e’t “B” man kiwil ta le perno’jwuj. (Puede, por ejemplo, pedirles que se sienten de espaldas al cartel y frente a la clase).
  • Diga: Pa k’ulaj chich’ob’o’ ¿Jas kuk’ut ri jun wachib’al chik? Haga que algunos estudiantes se lo digan al resto de la clase.
  • Diga: Pa taq k’ulaj, xa jun chi wech kril le perno’jwuj; chatzijoj chi rech le awachi’l le kawil pa le wachib’al. Le man karil taj le perno’jwu: kub’an k’otow chi’aj. Jawi jas ne’, rech kuch’ob’ su k’olik pa le wachb’al.
  • Después de unos minutos, diga: Jachin man kkil taj le wachib’al kisolkopij iwib’ rech kiwilo, ¿Xich’ob’ su k’o chi uwach le wachib’al?

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe qué estudiantes participan y quiénes no lo hacen. Observe las interacciones en parejas para conocer sus habilidades en la formación de enunciados completos. Escuche si usan bien los tiempos verbales. Motive la participación de todos; cuide que hablen tanto los niños como las niñas.

Q’ij 2 Ri nab’e xuquje’ ri petinaq (Tatb’exik, tzijonem xuquje’ b’anik)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Pa ri tijonik[editar | editar código]

Tzijob'al
Letras k'iche'.png

Awajib’ Animales
Janik’pa’ Cuánto
Kok Tortuga
Krapanik Volar
Plow Mar
Ruk’ Más

  • Diga a sus estudiantes: Kintzijoj chi wech jas xk’ulmataj pa ri nab’e wachib’al rech le perno’jwuj: Ojer taq junab’ naqaj che waral xk’oji’ jun kok. Xk’oji’ pa jun je’l k’olib’al, kraj karil nik’aj taq k’olib’al chik, Ri are’ kril le chikop kerapap pa sutz’. Le chikop kekowinik kkil sib’alaj k’i k’olik chi uwachulew chi’ e k’o chikaj...
  • Diga: Chanim, pa k’ulaj, chi ch’ob’o jun tzijob’elil jas kk’ulmataj pa taq le wachib’al xuquje’ ri petinaq. Chimaja’ b’ik ruk’ le xintzijoj chi wech. K’ate k’uri’, chitzijoj le kiwil pa taq le wachib’al, k’isb’ej tzijoxik le tzijob’elil ruk’ le xk’ulmataj chirij le ukab’ wachib’al. Chikojo’ tzij kuya ino’jib’al rech kixq’ax pa jalajoj taq chomab’al chik; jacha’ ne’: nab’e, k’ate k’uri’, pa uk’isb’alil.
  • Observe a las parejas para evaluar y escuchar los diferentes cuentos.
  • Diga: Pa k’ulaj, chimulij iwib’ kuk’ juk’ulaj chik rech kiwok iwib’ pa kaj kaj. Chi jujunal ki tzijoj le tzijob’elil chi kech le iwachi’l.
  • Diga: Chanim, jujun taq k’ulaj kkitzijoj le itzijob’elil chi kech konojel ri wachi’l.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Observe las habilidades de sus estudiantes para volver a contar el relato que escucharon con vocabulario y enunciados nuevos. Observe sus habilidades de inventar las continuaciones del cuento y sus descripciones. Observe si usan las palabras de enlace pedidas (Nab’e, k’ate k’uri’...). Si tienen dificultades, tome unos minutos para modelar y explicar lo que deben hacer.

Q’ij 3[editar | editar código]

Chak 1. Ajchapal ch’awem (Ch’awonem)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
10 minutos

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Identifique los sonidos con que los estudiantes tienen problemas; por ejemplo, puede ser el sonido /t/, o /t’/ como en t’uq, t’uyul t’iso’m, t’o’y, t’u’y.
  • Diga a los estudiantes: Ix, ix ch’ob’ol uch’awib’al tz’ib’ pa taq wachib’al, pa le tijob’al xuquje’ chi uwachulew. Chqila le wachib’al, chib’ij uloq le tzij ruk’a’m le tz’ib’ /t/, /t’/ tat/ eta’manik / tapa’l/ tol, t’u’y, t’uyul t’iso’m. c. Pregunte: Chib’ij loq ¿Jachin chike le tzij kriqtaj wi le tz’ib’ /t/, /t’/ ?, tat eta’manik, tapa’l, tol, t’u’y, t’uyul, t’iso’m, t’u’y. Diganme: Ix, ix ch’ob’ol uch’awib’al tz’ib’ pa taq wachib’al, pa le tijob’al xuquje’ chi uwachulew. Chqila le wachib’al, chib’ij uloq le tzij ruk’a’m le tz’ib’ /t/ /t’/, tat, eta’manik, tapa’l, tol, t’u’y, t’uyul t’iso’m.
  • Forme parejas y dígales: Chi chomaj nik’aj taq tzij chik, kech le jastaq keriqtaj pa le k’utb’al ja wene pa le ik’aslemal ruk’ le tz’ib’ /t/ k’utb’al no’j: tat, tamb’al, tix, tijik.
  • Diga: Chitz’ib’aj jun cholaj tzij ruk’ le jastaq kriqtaj pa we tijob’al wene pa le ik’aslemal ruk’ le tz’ib’ /t/ k’utb’al no’j: tat, tamb’al, tix, tijik. Are chi we k’o jun iwachi’l kub’ij loq jun tzij, iwonojel kikamulij.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe si los estudiantes están participando y produciendo sonidos. Haga más comparaciones de sonidos, si es necesario.

Chak 2. Ukamulixik ri k’ulmatajem (Tatb’exik, tzijonem xuquje’ b’anik)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Uwokik[editar | editar código]

  • Muestre el cartel del mapa(b), nuevamente, revísenlo juntos y dígales: Le kok kraj kb’ek che usolixik wachulew. Uj kujtob’an chi rech. Rumal ri’ kqab’ij kib’i taq uch’aqapil uwachulew xuquje’ jawi keriqtaj wi.
  • Muestre el mapa, señale Guatemala y diga: Waral kriqtaj wi Paxil Kayala’. Kriqtaj pa Ab’ya Yala.
  • Luego, diga, mientras señala: Waral kriqtaj wi África, Oceanía, Europa, Ab’ya Yala xuquje’ Asia.
  • Explique mientras señala los océanos en el mapa: We kiwil chi uwach le uwachib’al ulew, le unimal are le ja’, usutim rib’ le plow chirij. Le ja’ uwokom le jalajoj taq plow. Pa le wachulew kriqtaj job’ plow: Saqplow, q’anplow, Índico, Ártico xuquje’ le Antártico.
  • Diga: Chanim, kqab’ixoj jun b’ix pa uwi’ we ri’. Nab’e, krapanik le kok, kakito’ le patux aj Paxil Kayala’, keb’ek pa relb’al kaq’iq’. K’ate k’uri’ krapan jumul chik xuquje’ ketob’an le patux. Le b’ix kutzijoj uwakatem le patux. In kimb’ij jun q’e’t ix kkamulij.


Kinel b’ik pa Ab’ya Yala kinb’ek pa releb’al q’ij,
k’ate k’uri kinriqataj pa Africa.
Kinel loq pa Africa, kinb’ek pa releb’al kaq’iq’;
K’ate k’uri’ kinriqtaj pa Europa;
kinel loq Europa kinb’ek pa qajib’al q’ij.
k’ate k’uri’ kinriqtaj pa Asia.
Kinel loq pa Asia kib’ek pa qajib’al kaq’iq’.
K’ate k’uri’ Kinriqtaj pa Oceanía.

  • Dígales: Chanim xqetamaj jub’iq’ pa uwi’ le wachulew. Ruk’am job’ ch’aqap uwachulew xuquje’ job’ plow. Chqana’tisaj pa le b’ix le uwakatem le kok. Nab’e, xumaj b’ik pa Ab’ya Yala. ¿Pa ukab’, xb’e pa...?
  • Diga: Pa k’ulaj chitzalij ub’ixik kib’i’ le taq ch’aqapil uwachulew. Jujun chi wech kkib’ij kib’i’ are taq tajin kuk’ut le perno’jwuj.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando y motive la participación de niños y niñas. Si es necesario, introduzca y modele gestos para algunas partes del drama.

Q’ij 4 Chi jumul kqaya’ ri uchuq’ab’ xuquje’ utz ub’ixik (Tatb’exik xuquje’ tzijonem)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Papelógrafo o pizarrón, yeso o marcadores.

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga: Chiwila’ le perno’jwuj rech le kok, xuquje’ chitzalij uwach le k’otow chi’aj: ¿Kiwaj k’o ixik’ rech kinrapanik? ¿Jasche kiwaj, on man kiwaj taj? Chimaja’ jewa’. Kwaj/man kwaj taj k’o nuxik’ rech kinrapanik, xa rumal... Escriba y/o dibuje las ideas en el pizarrón.
  • Diga a los estudiantes: Chib’ana’ keb’ q’e’t; le k’o pa iwikiq’ab’ kub’i’aj “A” le k’o chi imoxq’ab’ kub’i’aj “B”. Chi jujunal kixkanaj chi uwach jun iwachi’l. We man kixtz’aqat taj pa k’ulaj kink’oji’ in iwuk’.
  • Cuando ya estén formadas las filas diga: Kinya’ oxmul rilik chi wech rech kitzalij uwach ri k’otow chi’aj. Ronojel mul k’extal le iwachi’l. Pa nab’e mul kiwil le chomanik tz’ib’atal pa le tz’alam tz’ib’ab’al, pa le nik’aj chik kuya taj kiwilo. Le ukab’ xuquje’ le urox mul kikoj le no’jib’al xuquje’ le tzij xkikoj le iwachi’l, chitz’aqatisaj ruk’ nik’aj taq tzij xuquje’ no’jib’al. (Cuando llegue a la tercera parte, cubra el pizarrón o papelógrafo).
  • Pregunte: ¿Kwaj kk’oji’ nuxik’ rech kinrapanik? ¿Suche kwaj on man kwaj taj? Le e k’o pa le q’e’t “A” chitatb’ej le tzalimtzij kkib’ij le iwachi’l.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Le tijoxelab’ rech le q’e’t “B” kixq’ax pa jun k’olib’al, rech kk’extaj le ik’ulaj. Le k’isb’al tijoxel rech le q’e’t kq’ax loq pa nab’e k’olib’al. Chanim, chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Kwaj kk’oji’ nuxik’ rech kinrapanik? ¿Suche kwaj on man kwaj taj? Chna’taj chi wech jumul chik kinimarisaj le no’jib’al are chi kixch’awik kikoj k’i taq tzij.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Chqab’ana’ oxmul uk’exik k’ulaj. Le tijoxelab’ rech le q’e’t “B” kixq’ax pa jun k’olib’al. Chanim chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Kwaj kk’oji’ nuxik’ rech kinrapanik? ¿Suche kwaj on man kwaj taj? Chna’taj chi wech le tzalim tzij nim chi uwach le xq’ax kanoq.
  • Seleccione a los niños o niñas que normalmente no participan y diga: Jujun chi wech kutzijoj loq ¿Jasche kiwaj k’o ixik’?
  • Diga: Chanim, jujun chi wech kitzijoj ¿Jasche kiwaj taj k’o ixik’?
  • Diga: Chanim jujun chi wech kutzijoj chi qech ¿suche maja’ kuchomaj we kraj on man kraj taj kkoji’ uxik’?

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, manténgase cerca de un estudiante para observar cómo cambia sus ideas con cada pareja. Conforme avanza, felicítelo por sus ideas y por su forma de expresarse. Si hay algo que deba mejorar de sus respuestas, bríndele retroalimentación y sugerencias específicas.

Q’ij 5 Qatzijob’ej le ajilab’al (Tijonem tzijob’al)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a los estudiantes: Le kok rech le wachib’al kraj kuchomaj kb’e pa wa’katem pa ronojel uwachulew. Kraj kretamaj janik’pa’ q’ij rajawxik rech kub’an jun tz’aqat uwa’katem. Jo’ chi uto’ik.
  • Diga mientras señala los continentes en el mapa: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj xuquje’ chi chomaj: We rajawaxik kajib’ q’ij chech ri kok rech kel b’i pa Ab’ya Yala kqaj pa Africa, xuquje’ oxib’ q’ij rech keqaj pa Europa. ¿Janik’pa’ q’ij rajawaxik chech ub’enam pa Europa?
  • Después de un minuto, pida: Jujun chi kech ri k’ulaj kkitzijoj chi kech le kachi’l le ajilanb’al xkib’ano, kkib’ij _________ kajib’ kqamulij ruk’ oxib’ janik’pa’ _______ q’ij.
  • Diga y escriba en el pizarrón: Pa ajilanb’al jewa’ utz’ib’axik: kajib’ kqamulij oxib’ ruk’ junam ruk’ wuqub’. Kub’ij waral chi kajib’ kaqamulij oxib’ ruk’ are wuqub’. Chitzalij ub’ixik wuk’: kajib’ kaqamulij oxib’ ruk’ are wuqub’.
  • Continúe diciendo: Le kok xukoj wuqub’ q’ij rech xapon pa Europa. We rajawaxik keb’ q’ij rech kapon Asia, ¿Janik’pa’ q’ij rajawxik rech kub’inib’ej kelb’i waral pa Ab’ya Yala rech kqaj pa Asia?
  • Después de un minuto, pida: Jujun k’ulaj kkitzijoj chi ki wach le kachi’l le ajilanb’al kkib’ano. Kkib’ij _________ q’ij chi ronojel, wuqub’ kqamulij keb’ q’ij ruk’ are __________ q’ij.
  • Diga y escriba en el pizarrón: Pa ajilanb’al jewa’ utz’ib’axik: wuqub’ kqamulij keb’ ruk’ junam ruk’ b’elejeb’. Kub’ij waral chi wuqub’ kaqamulij keb’ ruk’ are b’eleje’b’. Chitzalij ub’ixik wuk’: wuqub’ kaqamulij keb’ ruk’ are b’elejeb’.
  • Continúe diciendo: Le kok ub’inib’em chik b’elejeb’ q’ij rech xapon pa Asia We rajawxik chi rech kajib’ q’ij rech kopan pa Oceanía, ¿Janik’pa’ q’ij rajawaxik chech rech kel b’ik waral pa Ab’ya Yala rech kqaj pa Oceanía?
  • Después de un minuto, pida: Pa jujun k’ulaj kkitzijoj chi ki wach konojel kachi’l le ajilanb’al kkib’ij. Kkib’ij chi_________ q’ij chi ronojel, xa rumal b’elejeb’ kqamulij kajib’ q’ij ruk’ kuya’ __________ q’ij.
  • Diga y escriba en el pizarrón: Pa ajilanb’al jewa’ utz’ib’axik: b’elejeb’ kqamulij kajib’ ruk’ junam ruk’ oxlajuj. Kub’ij waral chi b’elejeb’ kaqamulij kajib’ ruk’ are oxlajuj. Chitzalij ub’ixik wuk’: b’elejeb’ kqamulij kajib’ ruk’ are oxlajuj.
  • Diga a sus estudiantes: Chanim, xqeta’maj chi le wa’katem xuk’an oxlajuj q’ij, we man kkanaj pa jun k’olib’aj chik.
  • Diga: Pa k’ulaj ka qa chomaj jun wa’katem chik kuk’ nik’aj awajib’ wene kuk’ winaqib’. Chichomaj jun wakatem pa keb’ oxib’ k’olib’al wene kqaya’ uwi’. K’utb’al no’j, we jun sanik kub’inb’ej oxib’ q’ij rech kopan pa le nim ja’, xuquje’ kb’in na’ job’ q’ij rech ktzalij loq pa rachoch. Janik’pa’ q’ij kb’inik?
  • Pida: Pa k’ulaj chib’ij loq janik’pa’ q’ij xuk’am le iwa’katem ruk’ tz’aqat chomanik. K’utb’al no’j: Waqxaqib’ q’ij xarumal, oxib’ q’ij kqamulij job’ ruk’ are waqxaqib’.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe si los estudiantes usan las expresiones matemáticas: más, menos, son (o igual a). Si no lo hacen, presente más ejemplos. También, observe si usan enunciados completos.

Narración de las acciones que les suceden a unos personajes en un espacio y un tiempo determinados.