Cambios

Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

Línea 222: Línea 222:     
==UK’ANPESNA’R UYOKIR E OJRONER TAMA E K’AB’OB’ XE’ AKA’Y TAKA INTE’ U’T TZ’IJB’==
 
==UK’ANPESNA’R UYOKIR E OJRONER TAMA E K’AB’OB’ XE’ AKA’Y TAKA INTE’ U’T TZ’IJB’==
 
+
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Uso de prefijos que indican posesión para sustantivos que empiezan con una consonante y una vocal  
 
Uso de prefijos que indican posesión para sustantivos que empiezan con una consonante y una vocal  
   Línea 229: Línea 229:  
k’ani twa’ awira jay inb’utz war uchob’ tama ujunob’, jay ma’ k’ani twa’ asutpa awa’re kochwa’ a’xin uyokir.  
 
k’ani twa’ awira jay inb’utz war uchob’ tama ujunob’, jay ma’ k’ani twa’ asutpa awa’re kochwa’ a’xin uyokir.  
   −
{|
+
ni-
|-
  −
| ni-
  −
|-
  −
| a-
  −
|-
  −
| u-
  −
|-
  −
| ka-
  −
|-
  −
| i-
  −
|-
  −
| u- ob’
  −
|}
   
   
 
   
 +
a-
 +
 +
u-
 +
 +
ka-
 +
 +
i-
 +
 +
u- ob’
 +
 
Kansen e ajkanwa’r kochwa’ twa’ uk’anpesob’ e wak tz’ijb’ nut’urer tama e tuno’r tz’ijb’ayaj xe’ ache’npa,  
 
Kansen e ajkanwa’r kochwa’ twa’ uk’anpesob’ e wak tz’ijb’ nut’urer tama e tuno’r tz’ijb’ayaj xe’ ache’npa,  
 
Cheksun b’ajxan takarob’, nakpat aren twa’ utz’ijb’ob’ jo’te’ ojroner tama ujunob’, tya’ uk’anpesob’ e wak tz’ijb’.  
 
Cheksun b’ajxan takarob’, nakpat aren twa’ utz’ijb’ob’ jo’te’ ojroner tama ujunob’, tya’ uk’anpesob’ e wak tz’ijb’.  
 
Aren chi k’ani anumuy utz’ijb’a tama e tz’ijnib’te’, twa’ tuno’rob’ e ajkanwa’r uwirob’ yaj inb’utz o’ ma’.  
 
Aren chi k’ani anumuy utz’ijb’a tama e tz’ijnib’te’, twa’ tuno’rob’ e ajkanwa’r uwirob’ yaj inb’utz o’ ma’.  
   −
Kansen twa’ e ajkanwa’r akano upojro tama e tzejp junob’ e ojroner xe’ atz’ijba’ntz’a taka e; niw, aw, uw, kaw, iw, iw-ob’, nakpat k’ani twa’ awira jay inb’utz war uchob’, jay awira ayan chi ma’taka utajwi uyokir k’ani twa’ asutpa awa’ryob’ , twa’ e ajkanwa’r ma’chi asatpa tama yar upatna’r.  
+
Kansen twa’ e ajkanwa’r akano upojro tama e tzejp junob’ e ojroner xe’ atz’ijba’ntz’a taka e; '''niw, aw, uw, kaw, iw, iw-ob’,''' nakpat k’ani twa’ awira jay inb’utz war uchob’, jay awira ayan chi ma’taka utajwi uyokir k’ani twa’ asutpa awa’ryob’ , twa’ e ajkanwa’r ma’chi asatpa tama yar upatna’r.  
 +
 
 +
'''niw-'''
 +
 
 +
'''aw-'''
 +
 
 +
'''uw-'''
 +
 
 +
'''kaw-'''
   −
{|
+
'''iw-'''
|-
  −
| niw-
  −
|-
  −
| aw-
  −
|-
  −
| uw-
  −
|-
  −
| kaw-
  −
|-
  −
| iw-
  −
|-
  −
| uw- ob’
  −
|}
      +
'''uw- ob’'''
    
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|95px]]
Línea 270: Línea 263:     
Una’ta upojro tama e junob’ e ojronerob’ xe’ uk’eche, '''ni- a-u-ka-i-u- ob’''' yi e '''niw-aw-uw-kaw-iw-uw- ob’.'''
 
Una’ta upojro tama e junob’ e ojronerob’ xe’ uk’eche, '''ni- a-u-ka-i-u- ob’''' yi e '''niw-aw-uw-kaw-iw-uw- ob’.'''
  −
      
'''Inpatna nib’ajner:'''  
 
'''Inpatna nib’ajner:'''  
Línea 277: Línea 268:  
U’nb’i e ojroner xe’ ache’na ta nyo’tot, yi intz’ijb’a e ojronerob’ tya’ ak’anpesna e '''ni- a-u-ka-i-u- ob’''' yi e '''niw-aw-uw-kaw-iw-uw- ob’.'''
 
U’nb’i e ojroner xe’ ache’na ta nyo’tot, yi intz’ijb’a e ojronerob’ tya’ ak’anpesna e '''ni- a-u-ka-i-u- ob’''' yi e '''niw-aw-uw-kaw-iw-uw- ob’.'''
 
   
 
   
Inwirse niwajkanseyaj.  
+
Inwirse niwajkanseyaj.
 
  −
 
  −
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
      
==E K’AB’OB’ XE’ UB’AJNER TAKA ATZ’IJB’ANTZ’A.==
 
==E K’AB’OB’ XE’ UB’AJNER TAKA ATZ’IJB’ANTZ’A.==
30 170

ediciones

Menú de navegación