Cambios

Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

sin resumen de edición
Línea 57: Línea 57:  
<div style="clear:both"></div>
 
<div style="clear:both"></div>
   −
==UK’ANPESNA’R E K’AB’OB’ XE’ INTE’TAKA YI XE’ ME’YROB’.==
+
==Uk’anpesna’r e k’ab’ob’ xe’ inte’taka yi xe’ me’yrob’.==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Ukansena’r e k’ab’ob’ tama e ojroner, k’ani twa’ awira jay la’r utz’ijb’anar.  
 
Ukansena’r e k’ab’ob’ tama e ojroner, k’ani twa’ awira jay la’r utz’ijb’anar.  
Línea 101: Línea 101:  
Taka e k’ab’ob’ ira, inwejtz’u kocha’ twa’ intz’ijb’a tya’ ucheksu e inb’onir kab’ob’yi tya’ ub’ajner taka.
 
Taka e k’ab’ob’ ira, inwejtz’u kocha’ twa’ intz’ijb’a tya’ ucheksu e inb’onir kab’ob’yi tya’ ub’ajner taka.
   −
==K’AB’A’RIR ==
+
==K’ab’a’rir ==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Pronombres
 
Pronombres
Línea 143: Línea 143:  
Inche e me’ynob’ takar, yi ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 
Inche e me’ynob’ takar, yi ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
   −
==UXEJRIR E K’AB’A’RIROB’ ==
+
==Uxejrir e k’ab’a’rirob’ ==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Los sustantivos y su clasificación
 
Los sustantivos y su clasificación
Línea 174: Línea 174:     
<div style="clear:both"></div>
 
<div style="clear:both"></div>
==E OJRONER YI E K’AB’OB’ XE’ A’XIN NUT’URKATA==
+
==E ojroner yi e k’ab’ob’ xe’ a’xin nut’urkata==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Sustantivos siempre poseídos. Uso de los prefijos que indican posesión; prefijos sin independencia morfológica.  
 
Sustantivos siempre poseídos. Uso de los prefijos que indican posesión; prefijos sin independencia morfológica.  
Línea 221: Línea 221:  
Nakpat intz’ijb’a ta nijun yi ejk’ar inwirse niwajkanseyaj.
 
Nakpat intz’ijb’a ta nijun yi ejk’ar inwirse niwajkanseyaj.
   −
==UK’ANPESNA’R UYOKIR E OJRONER TAMA E K’AB’OB’ XE’ AKA’Y TAKA INTE’ U’T TZ’IJB’==
+
==Uk’anpesna’r uyokir e ojroner tama e k’ab’ob’ xe’ aka’y taka inte’ u’t tz’ijb’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Uso de prefijos que indican posesión para sustantivos que empiezan con una consonante y una vocal  
 
Uso de prefijos que indican posesión para sustantivos que empiezan con una consonante y una vocal  
Línea 270: Línea 270:  
Inwirse niwajkanseyaj.
 
Inwirse niwajkanseyaj.
   −
==E K’AB’OB’ XE’ UB’AJNER TAKA ATZ’IJB’ANTZ’A.==
+
==E k’ab’ob’ xe’ ub’ajner taka atz’ijb’antz’a.==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Sustantivos nunca poseídos.  
 
Sustantivos nunca poseídos.  
Línea 312: Línea 312:  
Nakpat inwirse taka nipya’rob’ yi e ajkanseyaj.
 
Nakpat inwirse taka nipya’rob’ yi e ajkanseyaj.
   −
==K’AB’OB’ XE’ LA’RIROB’==
+
==K’ab’ob’ xe’ la’rirob’==
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|110px]]
 
Sustantivos invariables  
 
Sustantivos invariables  
30 170

ediciones

Menú de navegación