Lección 11 - El cocodrilo Arcoíris

De CNB
Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

Español | K'iche' | Mam

Q’ij 1 Ktzijob’ex ri k’ulmatajem pa le wachib’al (Tzijonem,tatb’enik, jub’iq’ tzijol)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
El cartel

Uwokik[editar | editar código]

  • Todavía no muestre el cartel. Cubra con un pedazo de papel cada una de las cuatro ilustraciones.
  • Diga a sus estudiantes: Chna’taj chi wech che we tijonik ri’ xuquje’ pa nik’aj chik are ksuk’umax le usak’ajil tzijonem kuk’ nik’aj winaq chik...¡Pa ri qak’aslemal nim upatan tzijonem kqakojo are chi’ kujtzijonik!

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Jasche rajawaxik kujtzijon kuk’ nik’aj taq winaq chik? Dé la oportunidad para que 2 o 3 estudiantes contesten.
  • Muestre el cartel, destape el primer dibujo y diga: Chitzalij uwach ri k’otow chi’aj, ¿Jas kiwil pa le wachib’al? Chimaja b’ik ruk’ le ch’aqap chomanik. Pa le wachib’al kinwilo...
  • Deles 30 segundos en silencio para pensar y luego diga: Chanim, jujun chi wech kkitzalij uwach ri k’otow chi’aj. Permita que 6 o 7 estudiantes contesten.
  • Diga: We wachib’al ri’ kuk’ut chi qawach umajik le utzijob’elil Ixkuq’ab ayin jewa umajik b’ik. Pa jumul kanoq junayin ri usolot sib’alaj kechupchuptik jalajoj uq’ob’al...
  • Destape el segundo dibujo y diga a los estudiantes: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Jas tajin kk’ulmataj pa le wachib’al ¿Su kichomaj kk’ulmataj na pa le tzijob’elil? Deje que los estudiantes conversen.
  • Después de tres minutos, diga: We wachib’al ri’ kuya jun k’utunik chi qawach pa le tzijob’elil kub’ij chi le ayin kb’isonik.
  • Destape el tercer dibujo y diga a los estudiantes: Chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Jas tajin kk’ulmataj pa le wachib’al? ¿Su kichomaj kk’ulmataj na pa le tzijob’elil? Deje que los estudiantes conversen.
  • Después de tres minutos, diga: We wachib’al ri’ kutzijoj chi qech le kuterne’j le tzijob’elil. Kinsik’ij chi wach. ¿Jasche katb’isonik? Xuta’ le tukur chi rech le ayin. Xa rumal man e k’o ta wachi’l kkaj ke’etz’an wuk’. Ri are’ kkaj le nusolotal, xa are in jachin chi wa’ we kinya le nusolotal chi kech. Le tukur xuya jun uno’jib’al xub’ij chi rech. ¿Suche man kasipaj ta le asolotal chi kech xuquje’ kata atukel su kana’o are chi kab’ano?
  • Destape el cuarto dibujo y diga a los estudiantes: Chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Jas tajin kk’ulmataj pa le wachib’al ¿Jas kuk’isb’ej le tzijob’elil? Deje que los estudiantes conversen.
  • Después de tres minutos, diga: We wachib’al ri’ kutzijoj chi qech su kuk’isib’ej le tzijob’elil le kinsik’ij na chi wach. Le ixkuq’ab’ ayin xusipaj jun usolotal chi rech le alaj ayin, sib’alaj xki’kotik le ixkuq’ab’ ayin. Man reta’m taj suche. Xusipaj le usolotal chi kech nik’aj taq ayin chik xuquje’ sib’alaj xki’kotik. k’ate k’uri’, le nik’aj ayin chik xkisik’ij rech ketz’anik, xuquje’ xuna’o chi...
  • Luego, diga: Chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Su xuna’ le ayin? Dé oportunidad para que dos o 3 estudiantes respondan.

Recuerde corregir la pronunciación cuando sea necesario.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe qué estudiantes participan y quiénes no lo hacen. Observe cómo interactúan las parejas. Escuche si usan enunciados completos y si emplean bien los tiempos verbales. Motive la participación de todos; cuide que participen tanto los niños como las niñas.

Q’ij 2 Utzijoxik le tzijob’elil ub’anik jun chik (Tatb’exik, tzijonem xuquje’ b’anik)[editar | editar código]

|tiempo=30 minutos }}

Pa ri tijonik[editar | editar código]

Tzijob'al
Letras k'iche'.png

Awajib’ Animales
Ayin Cocodrilo
Ichaj Verduras
Sipanem Compartir
Ulew Tierra
Usolotal Escama

  • Diga: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj. Chanim chitzijoj jun tzijob’elil kuk’ ri wachib’al keriqitaj pa le perno’jwuj. Chikojo le jujun taq wachib’al. uquje’ chikojo tzij kuya ino’jib’al rech kixq’ax pa jalajoj taq chomab’al chik ; Jacha’ ne’: nab’e; K’ate k’uri’, chi uk’isb’al. Kinya jun k’utb’al chi wech. Nab’e, le ayin kraj je’l kka’y chi kiwach le nik’aj chik, xuquje’ man kraj taj kusipaj leusolotal kuk’ le nik’aj chik. K’ate k’uri’ xuna’o chi utukel xuquje’ xb’isonik, xa rumal man k’ot jun kraj ketz’an ruk’...
  • Diga: Chanim, pa k’ulaj kkitzijoj le tzijob’elil chi kech le kachi’l. Jun k’ulaj chik kkib’an le kkitzijoj le kachi’l.
  • Solicite: Chanim, pa k’ulaj chib’ana chi jun tzijob’elil pacha’ ne’ ri’, chikojo nik’aj taq awajib’ chik. K’utb’al no’j: Jun awaj chi nab’e man kraj taj kusipaj ri sutaq rech; jun b’alam man kraj taj kusipaj ri uka’yib’al rij; jun q’uq’ man kraj taj kusipaj le rismal.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe las habilidades de los estudiantes para recordar el relato que escucharon y cómo aportan vocabulario y enunciados nuevos. Observe sus habilidades para continuar el cuento. Note si usan las palabras indicadas (Nab’e, k’ate k’uri’...) Si los estudiantes tienen dificultades, tome unos minutos para mostrar y explicar cómo lo deben hacer.

Q’ij 3 B’ix (Tzijob’al xuquje’ uya’ik kiq’ij)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Una canción (puede ser la incluida en esta lección. También, puede incluirle cambios).

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Chib’ana’ jun toq’ob’ chiwoko jun ketekik. Kqab’ixoj jun b’ix. Kinb’ixoj jun q’e’t, ix kitzalij uwach. Kib’ano ri kub’ij ri b’ix. Kqamaj b’ik...
Canción Gestos
Le q’ij kuya saqil xuquje’ miq’inal. Abrir los ojos.
Le che’ kuya uwach chi qech. Comer fruta
Le loq’olaj ulew kuya sib’alaj ichaj chi qech. Agacharse y hacer como si cortara verduras.
Le sutz’ kuya le jab’ chi qec Mover los dedos de arriba para abajo.
Sipanem, sipanem, kuya ki’kotemal. Extender un brazo a otra persona y el otro, a otra persona; sonreír.
Sipanem, sipanem, kuya ki’kotemal. Extender un brazo a otra persona y el otro, a otra persona; sonreír.
Utz kinna’ uya’ik sutaq kech le nik’aj chik. Bailar en círculo.
Xa rumal keki’kotik Sonreír.
Are chi’ le wachi’l kkisipaj sutaq wech Actuar como si recibiera algo en la mano de otra persona, y mirar la mano.
Kinki’kotik. Sonreír.
Sipanem, sipanem, kuya ki’kotemal. Extender un brazo a otra persona y el otro, a otra persona; sonreír.
Sipanem, sipanem, kuya ki’kotemal. Extender un brazo a otra persona y el otro, a otra persona; sonreír.

A la par de cada línea de la canción se incluyen sugerencias de gestos para cada una. Si no quiere usar esta canción, puede elegir otra y cambiarle las palabras.

  • b. Diga: Chanim chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Su kel wi le tzij sipanik? ¿Jasche jun winaq sib’alaj kki’kotik are chi kusipaj ri sutaq chi kech nik’aj winaq chik.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando y motive la participación de niños y niñas. Si es necesario, introduzca y modele gestos para algunas partes de la canción.

Q’ij 4 B’ix (Tzijob’al xuquje’ uya’ik kiq’ij)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
La misma canción del día 3

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Chiwoko jun ketekik. Kqakamulij ub’ixoxik ri b’ix rech ri nab’e tijonik. Kinb’ixoj nab’e k’ate k’uri’ kib’ixoj ix xaq itukel. Kib’ano ri kub’ij ri b’ix. Kqamaj b’ik...
Canción Gestos
Le q’ij kuya saqil xuquje’ miq’inal. Abrir los ojos.
Le che’ kuya uwach chi qech. Comer fruta
Le loq’olaj ulew kuya sib’alaj ichaj chi qech. Agacharse y hacer como si cortara verduras.
Le sutz’ kuya le jab’ chi qec Mover los dedos de arriba para abajo.
Sipanem, sipanem, kuya ki’kotemal. Extender un brazo a otra persona y el otro, a otra persona; sonreír.
Sipanem, sipanem, kuya ki’kotemal. Extender un brazo a otra persona y el otro, a otra persona; sonreír.
Utz kinna’ uya’ik sutaq kech le nik’aj chik. Bailar en círculo.
Xa rumal keki’kotik Sonreír.
Are chi’ le wachi’l kkisipaj sutaq wech Actuar como si recibiera algo en la mano de otra persona, y mirar la mano.
Kinki’kotik. Sonreír.
Sipanem, sipanem, kuya ki’kotemal. Extender un brazo a otra persona y el otro, a otra persona; sonreír.
Sipanem, sipanem, kuya ki’kotemal. Extender un brazo a otra persona y el otro, a otra persona; sonreír.
  • Diga: Formen parejas y respondan: ¿Utz kina’o kisipaj ri sutaq iwech wene nik’aj chik kkisipaj ri sutaq kech chi wech?
  • Si pasa un tiempo y los estudiantes no contestan la pregunta, diga: Pa le b’ix kriqtaj wi utzalijem le k’otow chi’aj kqakamulij ub’ixoxik.
  • Después de cantar la canción diga: Chanim, ruk’ uno’jib’al le b’ix, chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Utz kina’o kisipaj ri sutaq iwech wene nik’aj chik kkisipaj ri sutaq kech chi wech?

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando y motive la participación de niños y niñas. Si es necesario, introduzca y modele gestos para algunas partes de la canción.

Q’ij 5 Chi jumul kqaya’ ri uchuq’ab’ xuquje’ utz ub’ixik (Tatb’exik xuquje’ tzijonem)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Una botella de plástico

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga: Chitzalij uwach le jun k’otow chi’aj. ¿Jasche rajawaxik kqasipaj sutaq qech chi kech nik’aj winaq chik? ¿Jas k’ut le utz kqasipaj kuk’ nik’aj chi winaq: kajb’alil, loq’anem, ri chak, ri etz’ab’al, ri pwaq, le rikil, ri atz’yaq? Escriba y/o dibuje las ideas en el pizarrón.
  • Diga a los estudiantes: Chib’ana’ keb’ q’e’t; le k’o pa iwikiq’ab’ kub’i’aj “A” le k’o chi imoxq’ab’ kub’i’aj “B” Chi jujunal kixkanaj chi uwach jun iwachi’l. We man kixtz’aqatik kink’oji’ iwuk’.
  • Cuando ya estén formadas las filas, diga: Kinya’ oxmul rilik chi wech rech kitzalij uwach ri k’otow chi’aj. Ronojel mul k’extal le iwachi’l. Pa nab’e mul kiwil le chomanik tz’ib’atal pa le tz’alam tz’ib’ab’al, pa le nik’aj chik kuya taj kiwilo (Cuando llegue a la tercera parte, cubra el pizarrón o papelógrafo). Le ukab’ xuquje’ le urox mul kikoj le no’jib’al xuquje’ le tzij xkikoj le iwachi’l, chitz’aqatisaj ruk’ nik’aj taq tzij xuquje’ no’jib’al.
  • Diga: ¿Jasche rajawaxik kqasipaj sutaq qech chi kech nik’aj winaq chik? ¿Jas k’ut le utz kqasipaj: kajb’alil, loq’anem, ri chak, ri etz’ab’al, ri pwaq, le rikil, ri atz’yaq? Le kriqtaj pa le q’e’t “B” chita’ su kkib’ij le wachi’l.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’olib’al, rech kk’extaj le ik’ulaj. Le k’isb’al tijoxel rech le q’e’t kq’ax loq pa nab’e k’olib’al. Chanim chitzalij uwach le k’otow chi’aj kub’an le iwachi’l. ¿Jasche rajawaxik kqasipaj sutaq qech chi kech nik’aj winaq chik? ¿Jas k’ut le utz kqasipaj: kajb’al, loq’anem, ri chak, ri etz’ab’al, ri pwaq, le rikil, ri atz’yaq? Chna’taj chi wech jumul chik kinimarisaj le no’jib’al are chi kixch’awik kikoj k’i taq tzij.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Chqab’ana’ oxmul uk’exik k’ulaj. Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’olib’al. Chanim chitzalij uwach ri k’otow chi’aj ¿Jasche rajawaxik kqasipaj sutaq qech chi kech nik’aj winaq chik? ¿Jas k’ut le utz kqasipaj: kajb’al, loq’anem, ri chak, ri etz’ab’al, ri pwaq, le rikil, ri atz’yaq? Chna’taj chi wech: we jumul chik kinimarisaj le no’jib’al are chi’ kixch’awik kikoj k’i taq tzij. Chna’taj chi wech le tzalim tzij nim chi uwach le xq’ax kanoq.
  • Seleccione a los niños o niñas que normalmente no participan y diga: Chanim, jujun chi wech kkitzijoj ri kino’jib’al. Recuerde que muchos se sienten más seguros después de haber hablado tres veces con otros.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, manténgase cerca de un estudiante para observar cómo cambia sus ideas con cada pareja. Conforme avanza, felicítelo por sus ideas y por su forma de expresarse. También, dé sugerencias para que mejore su participación

Narración de las acciones que les suceden a unos personajes en un espacio y un tiempo determinados.