Lección 15 - La respiración

De CNB
Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

Español | K'iche' | Mam

Q’ij 1 Ktzijob’ex le k’ulmatajem pa le wachib’al (Tzijonem,tatb’enik, jub’iq’ tzijol)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Uwokik[editar | editar código]

  • Todavía no muestre el cartel. Tape con un pedazo de papel cada uno de los cuatro dibujos.
  • Diga a sus estudiantes: Chna’taj chi wech che we tijonik ri’ xuquje’ pa nik’aj chik are ksuk’umax le usak’ajil tzijonem kuk’ nik’aj winaq chik...¡Pa ri qak’aslemal nim upatan tzijonem kqakojo are chi’ kujtzijonik!

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Muestre a los estudiantes el cartel, descubra el primer dibujo y deje cubiertos los otros. Luego, diga: Chiwila’ le perno’jwuj xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Su kiwil pa le jun wachib’al?
  • Deles 1 minuto para pensar. Luego, diga: Are kimaj ruk’ le ch’aqap chomanik: Pa le wachib’al kinwilo... Deje que 6 o 7 estudiantes contesten.
  • Forme a los estudiantes en pareja y diga: Chiwila’ le wachib’al, are chi ri muxanel ruk’am le k’olib’al kaq’iq’, are taq kk’isik rajawaxik kel loq pa uwi’ ri ja’ rech kuxlab’anik. Chitzalij uwach ri k’otow chi’aj pa k’ulaj, ¿Suche rajawaxik le kaqiq’ chi qech?
  • Descubra el segundo dibujo y dígales: Chiwila’ le wachib’al. Le kaqiq’ kok pa le qachi’ on pa qatz’a’m kq’ax pa le qulaj rech ke’qaj pa le pospo’y. Kixchomanoq xuquje’ kitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Su kkib’an le pospo’y ruk’ le kaqiq’? ¿Su kk’ulmatajik are chi’ kujuxlab’inik?
  • Descubra el tercer dibujo y dígales: Le anima’ kuk’aq le kik’ k’a pa le pospo’y rech krelesaj le kaqiq’ (chib’ij le tzij iwonojel) jun k’olb’al wos rech kaqiq’. Le ti’ojil rajawaxik kaqiq’ chi rech. Le kik’ kuk’am b’i kaqiq’ pa ri ti’ojil.
  • Diga: Chanim kqilo we le ti’ojil rajawaxik kaqiq’ chi rech. Chila’ jawi ixt’uyul wi, kqajilaj le quxlab’. Chimaja’ (lajuj alaj taq kajb’al). Utz b’a’, chna’taj le ajilab’al chi awech. Chanim, chixtak’aloq xuquje’ chitoq’o anim pa le ik’olib’al. Chisalab’isaj iq’ab’ (juwinaq lajuj alaj taq kajb’al). Utz, Chiqajilaj jumul chik le quxlab’ (lajuj alaj taq kajb’al) ¿Jachin taq xkajilaj k’i uxlab’anik are taq xkitoq’ anim? ¿Suche kichomaj chi kk’ulmataj we ri’? Dé oportunidad a que varios respondan.
  • Descubra el cuarto dibujo y diga: Kixtzijon ruk’ le iwachi’l pa uwi’ le kiwil pa le wachib’al.
  • Explique: Le ti’ojil kub’ij chi rech le kik’: ¡Maltyox che le kaq’iq’ ¡xuquje’ le kik’ ktzalij pa le anima’ rech kb’e chi jumul pa le pospo’y, are taq junalik k’o ukaqiq’al. Le kaq’iq’ sib’alaj nim upatan chi kech le pospo’y.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe qué estudiantes participan y quiénes no lo hacen. Observe las interacciones en parejas para conocer sus habilidades en la formación de enunciados completos y para pronunciar bien las palabras. Escuche si usan bien los tiempos verbales. Motive la participación de todos; cuide que participen tanto los niños como las niñas.

Q’ij 2 Utzijobexik le jalwachinem (Tatb’exik, tzijonem xuquje’ b’anik)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Una botella de plástico

Pa ri tijonik[editar | editar código]

Tzijob'al
Letras k'iche'.png

Kaq’iq’ Oxígeno
Kik’ Sangre
Kujxlab’inik Respiración
Pospo’y Pulmones
Potz’ Pelota
Ti’ojil Músculo

  • Muestre a los estudiantes el cartel completo y explique: Kqab’an jun etz’anem jacha’ ne uj ajkunab’ xuquje’ kqatzijoj le q’axnem kub’an le uxlab’em. Kqakoj jujun taq tzij sib’alaj rajawaxik: kaqiq’, pospo’y, kik’, nima’q ib’och’, alaj taq ib’och’ xuquje’ ti’ojil.
  • Diga: Kqamaj b’i ub’anik we jalajoj taq tzij: kaq’iq’, pospo’y, kik’, nima’q ib’och’, alaj taq ib’och’ xuquje’ ti’ojil. (Diga una a una las palabras y dramaticen el significado).
  • Explique: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj xuquje’ chitzijoj ronojel le b’antajem pa ucholajil le wachib’al keriqitaj pa le perno’jwuj. Xuquje’ chikojo’ tzij kuya ino’jib’al rech kixq’ax pa jalajoj taq chomab’al chik; pacha’ ne’: nab’e, k’ate k’uri´, chi uk’isb’alil. K’utb’al no’j: Nab’e le kaq’iq’ kok b’i pa le qachi’ xuquje’ kq’ax pa le qulaj k’ate k’uri’ keqaj pa le pospo’y. K’ate k’uri’ le kik’ krelesaj le kaq’iq’ pa le pospo’y.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe las habilidades de los estudiantes para describir el proceso con vocabulario y enunciados nuevos. Note si usan las palabras indicadas (Nab’e, k’ate k’uri’...). Si tienen dificultades, tome unos minutos para mostrar y explicar cómo lo deben hacer.

Q’ij 3 B’ix (Tzijob’al xuquje’ uya’ik kiq’ij)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
20 minutos
Herramientas Verde.png
Una canción (puede ser la incluida en esta lección. También, puede incluirle cambios).

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Kqab’ixoj jun b’ix. Jun wokaj kub’ixoj le wiqom tzij xuquje’ le jun chik kub’ixoj le k’otow chi’aj. Kqamaj b’ik...
Versos Preguntas
In k’ask’u’x pa le kik’. ¿Qué haces? ¿Qué haces?
Kinwa’kat pa ronojel le ch’akulil ¿Por qué? ¿Por qué?
Rech kink’am b’i le kaqiq’ pa taq ti’ojil. ¿Cómo? ¿Cómo?
Le anima’ kutaq b’i pa jun pospo’y. ¿Para qué? ¿Para qué?
Rech kresaj le kaq’iq’. ¿Entonces? ¿Entonces?
K’ate k’uri’ kinb’e pa taq le nima’q ib’och’. ¿A dónde? ¿A dónde?
Pa jun ti’ojil rajawaxik kaqiq’ chi rech. ¿Entonces? ¿Entonces?
Kinya’ ukaqiq’ k’ate k’uri’ kintzalij uloq pa le alaj ib’och’. ¿Por qué? ¿Por qué?
Kinb’e pa le pospo’y rech kinmaj chi jumul. ¡La respiración! ¡La respiración!
  • Diga: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Su kub’an le anima’? ¿Jas ri jun nim ib’och’? ¿Su ri’ jun alaj ib’och’? ¿Su ri’ jun pospo’y?

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando. Motive la participación de niños y niñas.

Q’ij 4 B’ix (Tzijob’al xuquje’ uya’ik kiq’ij)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
20 minutos
Herramientas Verde.png
La misma canción del día 3.

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Chanim, kqakamulij ub’ixoxik ri b’ix rech ri tijonik xq’ax kanoq. Chna’taj chi wech, Jun wokaj kub’ixoj le wiqom tzij xuquje’ le jun chik kub’ixoj le k’otow chi’aj. Kqamaj b’ik...
Versos Preguntas
In k’ask’u’x pa le kik’. ¿Qué haces? ¿Qué haces?
Kinwa’kat pa ronojel le ch’akulil ¿Por qué? ¿Por qué?
Rech kink’am b’i le kaqiq’ pa taq ti’ojil. ¿Cómo? ¿Cómo?
Le anima’ kutaq b’i pa jun pospo’y. ¿Para qué? ¿Para qué?
Rech kresaj le kaq’iq’. ¿Entonces? ¿Entonces?
K’ate k’uri’ kinb’e pa taq le nima’q ib’och’. ¿A dónde? ¿A dónde?
Pa jun ti’ojil rajawaxik kaqiq’ chi rech. ¿Entonces? ¿Entonces?
Kinya’ ukaqiq’ k’ate k’uri’ kintzalij uloq pa le alaj ib’och’. ¿Por qué? ¿Por qué?
Kinb’e pa le pospo’y rech kinmaj chi jumul. ¡La respiración! ¡La respiración!

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando. Motive la participación de niños y niñas.

Q’ij 5 Chi jumul kqaya’ ri uchuq’ab’ xuquje’ utz ub’ixik (Tatb’exik xuquje’ tzijonem)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Papelógrafo o pizarrón, yeso o marcadores

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga: Chitzalij uwach we jun k’otow chi’aj: ¿Su kk’ulmatajik are chi kujuxlab’inik? Escriba y/o dibuje las ideas en el pizarrón. También, puede dramatizar las respuestas.
  • Diga a los estudiantes: Chiwoko keb’ q’e’t; le k’o pa iwikiq’ab’ kub’i’aj “A” le k’o chi imoxq’ab’ kub’i’aj “B”. Chijujunal kixkanaj chi uwach jun iwachi’l. We man kixtz’aqat taj pa k’ulaj kink’oji’ iwuk’.
  • Cuando ya estén formadas las filas diga: Kinya’ oxmul rilik chi wech rech kitzalij uwach ri k’otow chi’aj. Ronojel mul k’extal le iwachi’l. Pa nab’e mul kiwil le chomanik tz’ib’atal pa le tz’alam tz’ib’ab’al, pa le nik’aj chik kuya taj kiwilo. (Cuando llegue a la tercera parte, cubra el pizarrón o papelógrafo). Le ukab’ xuquje’ le urox mul kikoj le no’jib’al xuquje’ le tzij xkikoj le iwachi’l, chitz’aqatisaj ruk’ nik’aj taq tzij xuquje’ no’jib’al.
  • Diga: ¿Su kk’ulmatajik are chi’ kujuxlab’inik? Le keriqataj pa le q’e’t “B” kkitatab’ej le kachi’l.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’olib’al, rech jeri’ chi ijujunal kiriq chi jun iwachi’l. Le uk’isb’al tijoxel rech le q’e’t kq’ax loq pa nab’e k’olib’al. Chanim chitzalij kitzij le iwachi’l ¿Su kk’ulmatajik are chi’ kujuxlab’inik? Chna’taj chi wech: we jumul chik knimarisaj le no’jib’al are chi kixch’awik kikoj k’i taq tzij.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Chqab’ana’ oxmul uk’exik k’ulaj. Le jtijoxelab’ rech le q’e’t A kixq’ax pa jun k’olib’al, Chanim chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Su kk’ulmataj are chi kujxlab’inik? Chna’taj chi wech le tzalim tzij nim chi uwach le xq’ax kanoq.
  • Haga el mismo proceso promoviendo que los estudiantes de la fila B respondan la pregunta.
  • Seleccione a los niños o niñas que normalmente no participan y diga: Chanim jujun chi wech kutzijoj chi qech le uno’jib’al. Recuerde que muchos se sienten más seguros después de haber hablado tres veces con otros.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, manténgase cerca de un estudiante para observar cómo cambia sus ideas con cada pareja. Conforme avanza, felicítelo por sus ideas y por su forma de expresarse. También, dé sugerencias para que mejoren su participación.

Q’ij 6 ¿Aninaq on nojimal uxlab’em? (Tijonem tzijob’al)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
15 minutos
Herramientas Verde.png
Una botella de plástico

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga: Chanim, chimulij iwib’ pa oxib’ k’ulaj rech kib’an wokaj e waqib’ uwinaqil.
  • Explique: Kinb’ij jun tzij xuquje’ ix kib’ij loq we ri b’anoj kuya’ aninaq on nojimal uxlab’em. Chib’ana’ jun toq’ob’ chikojo’ tz’aqat taq chomanik. K’utb’al no’j: Kinchomaj chi le muxinem kuya’ le aninaq uxlab’em, xa rumal le ti’ojil sib’alaj kekojik.
  • Diga: Kink’aq b’i we potz’ (xuquje’ utz kkoj jun ch’uch’uj sutaq chik) rech kuk’ut su wokaj ktzalin ri k’otow chi’aj. Le nik’aj wokaj kkib’ij we utz le tzalim k’otow chi’aj.
  • Diga: Kqamaja’ b’ik: muxinik, sik’inik, toq’ow anim, ub’anik wachib’al, tzijonik, etz’anem potz’, paqalem pa k’iche’laj, tz’ib’anik. Vaya lanzando la pelota a diversos grupos y espere a que los otros grupos digan si la respuesta es correcta o no.