Leccion 4 - El espantapájaros

De CNB
Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

Español | K'iche' | Mam

Q’ij 1 Ktzijob’ex le k’ulmatajem pa le wachib’al (Tzijonem, tatb’exik, jub’iq’ tzijol)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Un elote, lápices y hojas de papel.

Uwokik[editar | editar código]

  • Todavía no muestre el cartel. Tape con un pedazo de papel cada uno de los dibujos.
  • Diga a sus estudiantes: Chna’taj chi wech che we tijonik ri’ xuquje’ pa nik’aj chik are ksuk’umax le usak’ajil tzijonem kuk’ nik’aj winaq chik... ¡Pa ri qak’aslemal nim upatan tzijonem kqakojo are chi’ kujtzijonik! le perno’jwuj xuquje’ chijunumaj le nab’e k’ulmatajem ruk’ le iwachib’al.

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Muestre a los estudiantes un elote y dígales: Chitzalij uwach le k’otow chi’aj: ¿Jawi kepe wi le aj? ¿Xuquje’ are taq maja’ kopan pa le k’ayib’al? (Si dicen: del mercado, pregúnteles: ¿Le aj kepe pa le juyub’ taq’aj? Luego, diga: Kk’iy pa le ulew, pacha’ le saqwach xuquje’ nik’aj tikonik.
  • Diga a los estudiantes: Chib’ana’ keb’ q’e’t; le k’o pa wikiq’ab’ kub’i’aj “A” le k’o chi moxq’ab’ kub’i’aj “B” Chi jujunal kixkanaj chi uwach jun iwachi’l. We man kixtz’aqatik kink’oji’ iwuk’. Jachin e k’o pa le q’e’t “B” man kiwil ta le perno’jwuj. (Puede, por ejemplo, pedirles que se sienten de espaldas al cartel y frente a la clase).
  • Cuando ya estén en la fila correspondiente, diga: Jachin e k’o pa le q’e’t “B” rajawaxik jun itz’ib’ab’al xuquje’ jun uxaq iwuj tasom pa kajib’ ch’aqapil rech kb’an uwachib’al le kutzijob’ej le iwachi’l k’o pa le q’e’t “A”.
  • Cuando ya estén todos listos, muestre el cartel a los estudiantes de la fila A y destape el primer dibujo. Luego, dígales: Jachin e k’o pa le q’e’t “A” chitzijoj chech le iwachi’l ri kiwil chech le nab’e wachib’al. Chitzijob’ej le k’ulmatajem rech k’ut le iwachi’l kkib’an le wachib’al pa le nab’e uch’aqapil le wuj.
  • Modele la descripción desde el lado opuesto de la sala, hablándoles a todos los de la fila B: Jachin e k’o pa le q’e’t “A” utz kimaj b’i ub’ixik, pa we k’ulmatajem ri’ kinwilo.
  • Diga: Chna’taj chi wech le ajtijoxelab’ rech le q’e’t “B” kkib’an le wachib’al ri tajin ktzijox chi kech. Chib’ana’ ri toq’ob’, chimaja utzijob’exik. Dé tiempo a que los de la fila A describan la escena a su pareja B, y que estos últimos dibujen lo que escuchan.
  • Diga: Chanim ri e k’o pa le q’e’t “B” chisolkopij iwib’ rech kiwil le perno’jwuj xuquje’ chijunumaj le nab’e k’ulmatajem ruk’ le iwachib’al.
  • Diga a los estudiantes: Pa k’ulajil kch’omax apanoq le kk’ulmataj na on ri kiwil na pa le jun wachib’al chik. Are wa kil apanoq.
  • Seleccione a algunos estudiantes y pídales: Chanim e jujun chi wech kkiya’ uloq le kino’jib’al pa le tijonik.
  • Diga: Kqajal le qak’olib’al, ri e k’o pa le q’e’t “A” keq’ax pa le q’e’t “B”, ri e k’o pa le q’e’t “B” keq’ax pa le q’e’t “A”.
  • Cuando ya estén todos listos, muestre el cartel a los estudiantes de la fila A y destape el segundo dibujo. Luego, dígales: Jachin e k’o pa le q’e’t “A” chitzijoj chi kech le iwachi’l ronojel le kiwil pa le ukab’ wachib’al. Chitzijoj le k’ulmatajem rech k’ut le iwachi’l kkib’an le wachib’al pa le ukab’ ch’aqapil rech le uxaq wuj.
  • Diga: Chimaja’ b’ik. Chna’taj chi wech le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” are kkimaj ruk’ le ch’aqap chomanik: Pa le wachib’al kinwilo. Jachin e k’o pa le q’e’t “B” kkib’an le wachib’al tajin ktzijobex chi kech. Dé tiempo a que los de la fila A describan la escena a su pareja B, y que estos últimos dibujen lo que escuchan.
  • Diga: Chanim, ri e k’o pa le q’e’t “B” chisolkopij iwib’ rech kiwil le perno’jwuj xuquje’ chi junumaj le ukab’ k’ulmatajem ruk’ le iwachib’al.
  • Diga a los estudiantes: Pa k’ulajil kchomax apanoq le kk’ulmataj na on ri kiwil na pa le jun wachib’al chik. Are wa kil apanoq.
  • Diga: Kqajal le qak’olib’al, ri e k’o pa le q’e’t “A” keq’ax pa le q’e’t “B”, ri e k’o pa le q’e’t “B” keq’ax pa le q’e’t “A”.
  • Cuando ya estén todos listos, muestre el cartel a los estudiantes de la fila A y destape el tercer dibujo. Luego, dígales: Jachin e k’o pa le q’e’t “A” chitzijob’ej chi kech le iwachi’l ronojel le kiwil pa le urox wachib’al. Chitzijoj le k’ulmatajem rech k’ut le iwachi’l kkib’an le wachib’al pa le urox ch’aqapil rech le uxaq wuj.
  • Diga: Chimaja’ b’ik. Chna’taj chi wech le ajtijoxelab’ rech le q’e’t “A” are kkimaj ruk’ le ch’aqap chomanik: Pa le wachib’al kinwilo. Jachin e k’o pa le q’e’t “B” kkib’an le wachib’al tajin ktzijobex chi kech. Dé tiempo a que los de la fila A describan la escena a su pareja B, y que estos últimos dibujen lo que escuchan.
  • Diga: Chanim, ri e k’o pa le q’e’t “B” chisolkopij iwib’ rech kiwil le perno’jwuj xuquje’ chijunumaj le urox k’ulmatajem ruk’ le iwachib’al.
  • Diga a los estudiantes: Pa k’ulajil kchomax apanoq le kk’ulmataj na on ri kiwil na pa le jun wachib’al chik. Are wa kil apanoq.
  • Diga: Kqajal le qak’olib’al, ri e k’o pa le q’e’t “A” keq’ax pa le q’e’t “B”, ri e k’o pa le q’e’t “B” keq’ax pa le q’e’t “A”.
  • Cuando ya estén todos listos, muestre el cartel a los estudiantes de la fila A y destape el primer dibujo. Luego, dígales: Jachin e k’o pa le q’e’t “A” chitzijob’ej chi kech le iwachi’l ronojel le kiwil pa le ukaj wachib’al. Chitzijoj le k’ulmatajem rech k’ut le iwachi’l kkib’an le wachib’al pa le ukaj ch’aqapil rech le uxaq wuj.
  • Diga: Chimaja’ b’ik. Chna’taj chi wech le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” are kkimaj ruk’ le ch’aqap chomanik: Pa le wachib’al kinwilo. Jachin e k’o pa le q’e’t “B” kkib’an le wachib’al tajin ktzijobex chi kech. Dé tiempo a que los de la fila A describan la escena a su pareja B, y que estos últimos dibujen lo que escuchan.
  • Diga: Chanim, ri e k’o pa le q’e’t “B” chisolkopij iwib’ rech kiwil le perno’jwuj xuquje’ chi junumaj le ukab’ k’ulmatajem ruk’ le iwachib’al.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe qué estudiantes participan y quiénes no lo hacen. Observe cómo interactúan las parejas. Escuche si usan oraciones completas y si emplean bien los tiempos verbales. Motive la participación de todos; cuide que participen tanto los niños como las niñas. Si es necesario, introduzca y modele gestos para algunas partes de la canción.

Q’ij 2 Utzijob’exik ri tzijob’elil (Uta’ik, utzijoxik, xuquje’ ub’anik)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj. Chanim kitzijoj jun tzijob’elil kuk’ taq ri wachib’al keriqitaj pa le perno’jwuj. Chech wa’ chikojo’ le wachib’al, xuquje’ chikojo’ tzij kuya ino’jib’al rech kixq’ax pa jalajoj taq chomab’al chik; jacha’ ne’: nab’e, k’ate k’uri’, chi uk’isb’alil. Kinya jun k’utb’al chi wech: Nab’e le joj xkitij ronojel le ixim, le ajchak, sib’alaj xk’a’narik...
  • Diga: Chanim pa juk’ulaj, chiwoko jun utz’aqatisab’al le tzijob’elil, kitzijoj le k’ulmatajem pa le ukaj wachib’al. K’amb’al no’j: Nojimal le joj xkilo chi le poy man winaq taj. K’ate k’uri’ xetzalij jumul chik, xuquje’ le ajchak xuchomaj jun no’jib’al chik.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe las habilidades de los estudiantes para recordar el relato que escucharon y cómo aportan vocabulario y enunciados nuevos. Observe sus habilidades para inventar el fin del cuento y contarlo. Note si usan las palabras indicadas (Nab’e, k’ate k’uri’...). Si los estudiantes tienen dificultades, tome unos minutos para mostrar y explicar cómo lo deben hacer.

Q’ij 3[editar | editar código]

Chak 1. Ajchapal ch’awem (Ch’awonem)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
10 minutos
Herramientas Verde.png
Una botella de plástico

Pa ri tijonik[editar | editar código]

VOCABULARIO
Letras k'iche'.png

Aj Elote
K’ate k’uri’ Entonces
Nuchachal Mi collar
Nupwi’ Mi sombrero
Poy Espantapájaros

  • Identifique los sonidos con que los estudiantes tienen problemas (por ejemplo, el sonido /k’/ como en k’aj).
  • Diga a los estudiantes: Chanim ix ajchapal uch’awib’al le taq wachib’al, pa taq le tijob’al xuquje’ chi uwach ulew. Chqila le wachib’al, chib’ij uloq le tzij ruk’a’m le tz’ib’ /k’/, k’um, k’aj, k’oy, pak’, xik’, k’oj.
  • Diga: Chiwoko’ iwib’ pa k’ulaj xuquje’ chichomaj nik’aj taq tzij chik, kech le sutaq kiwil pa le tijonik, wene pa ik’aslemal ruk’a’m le uch’awib’al tz’ib’ /k/. K’amb’al no’j; kuk, kok, kej, koj, wakax...
  • Diga: Chanim chitzijoj le ino’jib’al, chib’ana’ xuquje’ chitz’ib’aj jun cholaj tzij.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe si los estudiantes están participando y produciendo sonidos. Retroalimente cuando sea necesario.

Chak 2. Ukamulixik ri k’ulmatajem (Tatb’exik, tzijonem xuquje’ b’anik)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Revise la ilustración y cada uno de los elementos representados. Fíjese en los aspectos principales.
  • Diga cada línea mientras actúa, de manera que los niños lo repitan, como se muestra en el ejemplo a continuación.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Le joj man xuw ta kkitij le ixim xuquje’ nik’aj taq tiko’n, kkik’am b’i jastaq kechupuwik jacha’ le pwaq, mulq’ab’ xuquje’ le ch’ich’ sutaq. Chanim kqab’ano xuquje’ kqatzijoj jun tzijob’elil. Kintzijob’ej jun q’e’t, ix kitzalij uwach. Kib’ano ri kub’ij ri tzijob’elil. Kqamaj b’ik.
El maestro dice y los estudiantes repiten Gestos
Kinb’e chech utzukuxik le joj xuk’am b’i le nuchachal... man kinxib’ij ta wib’. Colocar una mano arriba de los ojos, mirando a lo lejos.
Kink’am b’i nuja’, kink’am b’i nupwi’ Mostrar una mano con una botella invisible. Con la otra mano, ponerse un sombrero sobre la cabeza.
jo’ b’ik Empezar a marchar
¡Chujtak’aloq¡ k’o jun nim ja’ kuq’atuj le b’e. Mover las manos y los dedos, de un lado a otro.
man kinkowin taj, kinq’ax chi uxe’,
man kinkowin taj, kinq’ax pa taq utzal,
Man kinkowin taj, kinxalq’atij.
Agacharse.
Mirar a lo lejos, a los dos lados.
Brincar.
Kinmuxan na. Mover los brazos para nadar.
Xinulik, wuk’am le nuja’, wuk’am nupwi’... wene sib’alaj ech’aqalik. Mostrar una mano con la botella invisible. Agarrar el sombrero invisible y exprimirlo.
Kinb’e chech utzukuxik le joj xuk’am b’i le nuchachal... man kinxib’ij ta wib’. Colocar una mano arriba de los ojos, mirando a lo lejos.
¡Chujtak’aloq¡ k’o jun k’iche’laj kuq’atuj le b’e. Alzar la mano para trazar la forma de montaña en el aire.
Man kinkowin taj, kinq’ax chi uxe’,

man kinkowin taj, kinq’ax pa taq utzal,
man kinkowin taj, kinxalq’atij,

Agacharse.

Mirar a lo lejos, a los dos lados.
Mover los brazos como si fueran alas.

kinpaqi’ na pa uwi’, Mover los brazos para subir un acantilado.
xinulik, wuk’am le, wuk’am nupwi’... xa wene sib’alaj tew kina’o. Mostrar una mano con la botella invisible; ponerse el sombrero invisible y estremecerse
Kinb’e chech utzukuxik le joj xuk’am b’i le nuchachal... man kinxib’ij ta wib’. Colocar una mano arriba de los ojos, mirando a lo lejos.
¡Chujtak’aloq¡ Are ri che’ jawi k’o usok le joj ri xuk’am b’i le nuchachal. Alzar las manos para trazar la forma de un árbol.
Kinpaqi’ na pa uwi’, Mover los brazos para subir al árbol.
pa k’isb’al uq’ab’ le che’ k’o wi le nuchachal. Ponerse el collar.
¡Xa kqaj le q’ij!. kintzalij na, ¡Jo’¡ Bajar el árbol.
Chi uxe’ le che’, kinqaj b’i chi uwach
ri k’iche’laj, kinmuxanik kinq’axej
le nim ja’, kinjaq uchi le wachoch,
kinq’oyi’ pa le nuch’at. ¡aa! ¿Jawi k’o wi le nuchachal?
Escalar un acantilado.

Nadar.
Abrir la puerta.
Cubrirse con una cobija y cerrar los ojos.
Tocarse el cuello y abrir los ojos

Q’ij 4 Chi jumul kqaya’ ri uchuq’ab’ xuquje’ utz ub’ixik (Tatb’exik xuquje’ tzijonem)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Papelógrafo o pizarrón, yeso o marcadores.

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga: Chiwila’ le ixim pa le wachib’al. Chanim chitzalij ri k’otow chi’aj: ¿Jasche le ixim nim uq’ij pa Paxil Kayala’?
  • Diga a los estudiantes: Chiwoko keb’ q’e’t; le k’o pa iwikiq’ab’ kub’i’aj “A” le k’o pa imoxq’ab’ kub’i’aj “B”. Chijujunal kixkanaj chi uwach jun iwachi’l. We man kixtz’aqat taj pa k’ulaj kink’oji’ in iwuk’.
  • Cuando ya estén formadas las filas, diga: Kinya’ oxmul rilik chi wech rech kitzalij uwach ri k’otow chi’aj. Ronojel mul k’extal le iwachi’l. Pa nab’e mul kiwil le chomanik tz’ib’atal pa le tz’alam tz’ib’ab’al, pa le nik’aj chik man kuya taj kiwilo. Pa le ukab’ xuquje’ le urox mul kikojo’ le no’jib’al xuquje’ le tzij xkikoj le iwachi’l, chitz’aqatisaj ruk’ nik’aj taq tzij chik xuquje’ no’jib’al. (Cuando llegue a la tercera parte, cubra el pizarrón o papelógrafo).
  • Diga: Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kkitzalij uwach le k’otow chi’aj. ¿Jawi ktob’an wi le loq’alaj jab’ pa qak’aslemal? ¿Su k’axk’olil kuya ri loq’alaj jab’? Le tijoxelab’ rech le q’e’t “B” kekitatb’ej le kachi’l. Luego, los de la fila B responden y los de la fila A, escuchan.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’olib’al chik, rech kk’extaj le ik’ulaj. Le k’isb’al tijoxel rech le q’e’t kq’ax loq pa nab’e k’olib’al. Chanim chitzalij uwach le k’otow chi’aj kub’an le iwachi’l. ¿Jawi ktob’an wi le loq’alaj jab’ pa qak’aslemal? ¿Su k’axk’olil kuya le loq’alaj jab’? Chna’taj chi wech jumul chik knimarisaj le no’jib’al are chi’ kixch’awik kikoj k’i taq tzij. Luego, los de la fila A responden.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Chqab’ana’ oxmul uk’exik k’ulaj. Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’olib’al. Chanim chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Jawi ktob’an wi le loq’alaj jab’ pa qak’aslemal? ¿Su k’axk’olil kuya le loq’alaj jab’? Chna’taj chi wech chi ri utzalixik uwach nim chi uwach le xq’ax kanoq. Esta vez empiezan los de la fila A.
  • Seleccione a los niños o niñas que normalmente no participan y diga: Chanim e jujun chi wech kkitzijoj ri kino’jib’al. Recuerde que muchos se sienten más seguros después de haber hablado tres veces con otros.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, manténgase cerca de un estudiante para observar cómo cambia sus ideas con cada pareja. Conforme avanza, felicítelo por sus ideas y por su forma de expresarse.

Narración de las acciones que les suceden a unos personajes en un espacio y un tiempo determinados.