Cambios

Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

sin resumen de edición
Línea 1676: Línea 1676:  
*Intz’ijb’a ta nijun e kanseyaj xe’ ch’ar tichan  
 
*Intz’ijb’a ta nijun e kanseyaj xe’ ch’ar tichan  
 
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e mojr ojronerob’ xe’ ma’to kak’anpes.
 
*U’nsta kora b’ijnusyaj taka e mojr ojronerob’ xe’ ma’to kak’anpes.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.41 Uk’anpesna’r e b’ijkob’ twa’ e ub’syaj===
 +
 +
Uso de partículas interrogativas.
 +
 +
B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, k’ani twa’ una’tob’ e ajkanwa’r kochwa’ atz’ijb’antz’a.
 +
 +
Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpestz’a yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
 +
 +
Pejkan tutob’ inte’ numer tya’ ucheksu e ub’syaj (?)
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|75px]]
 +
E ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ uk’anpes e ub’syaj tya’ ayan tuk’a k’ani uyub’i o’ una’ta.
 +
 +
Uche me’yra b’ijnusyaj tama uk’anpesna’r e ojronerob’ ira.
 +
 +
Kakanwi’k e’ra:
 +
 +
Ojroner xe’ kak’anpes Twa’ kache e ub’syaj.
 +
 +
<poem>  </poem>
 +
'''¿chi tari?'''
 +
'''¿chi che?'''
 +
'''¿jayte’ ?'''
 +
'''¿kochwa’?'''
 +
'''¿ti’n?'''
 +
'''¿tuk’a?'''
 +
'''¿tuk’ot?'''
 +
'''¿tya’?'''
 +
</poem>
 +
 +
 +
'''Ko’sti’k e b’ijnusyaj taka e ub’syaj'''
 +
 +
<poem>
 +
¿'''Tya’''' K’ote’t sajmi?.
 +
¿'''Tuk’a''' o’sre ak’uxi?.
 +
¿'''Jayte’''' pak’ab’ yo’pa?.
 +
</poem>
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|75px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
 +
*Inb’ijnu mojr ub’syaj yi u’nsta e b’ijnusyaj takar.
 +
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.42 E b’ijnusyaj===
 +
 +
La oración
 +
 +
'''E b’ijnusyaj xe’ Ucheksu e’rachir.'''
 +
 +
Oraciones declarativas o afirmativas.
 +
 +
Ukansena’r e b’ijnusyajob’ ja’x twa’ kakay kawejtz’u tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’.
 +
 +
Tara ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu ke’ tama e b’ijnusyaj xe’ atz’ijb’antz’a ja’x xe’ ucheksu inte’ b’ijnusyaj taka inte’ janb’yarir.
 +
 +
Chen me’yra patna’rob’ taka e maxtak twa’ ja’xirob’ ukanyob’ taka inte’ inb’utzir.
 +
 +
K’anpes me’yra tz’ijb’ayaj takarob’ b’an e jun xe’ uk’ab’a kayuxinar, ub’ijrar e ojronerob’, twa’tixe ajkanwarob’ uchob’ e sajkmayaj.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|75px]]
 +
Ukani utz’ijb’a inb’utz b’ijnusyaj .
 +
 +
Uk’anpes tuno’r uyokir e ojroner Ch’orti’.
 +
 +
Akano usajka e ojronerob’ tama e mojr junob’.
 +
 +
'''Kakanwi’k erob’:'''
 +
 +
<poem>
 +
Tara war inpatna
 +
Ixe´n sajmi ta xanb’ar
 +
Kone’r ayntz’i’x
 +
Ejk’ar katijres e uyotot e winik.
 +
</poem>
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|75px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
 +
*Inpojro ta inte’ jun jo’te’ b’ijnusyaj, yi intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.43 E b’ijnusyaj xe’ umukres===
 +
 +
Oraciones negativas
 +
 +
K’ani twa’ ak’ajti taka e ajkanwa’rob’ kochwa’ tama kawojroner uyub’i kamajres inte’ numer.
 +
 +
Ch’ujkun jay tuno’r e ajkanwa’rob’ utz’ijb’ob’ tu’junob’ yi upejkob’ ub’an.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|75px]]
 +
Una’ta utz’ijb’a e b’ijnusyaj xe’ umukres xe’ war amunuy o’ xe’ a’xin anumuy.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
Nakpat aren twa’ ja’xirob’ ub’inwikob’ mojrix b’ijnusyajob’ yi utz’ijb’ikob’ tu junob’.
 +
 +
<poem>
 +
Matuk’a ak’ajna
 +
Ma’chi’x tari sajmi
 +
Ma’chi wate’n ejk’ar
 +
Ejk’ar ma’chi inxin ta chinam.
 +
Me’rato inb’ijnu inch’ab’u e pa’.
 +
</poem>
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|75px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
*Inpojro tama inte’ jun e b’ijnusyaj xe’ umukres e numerob’.
 +
*Nakpat intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Inwirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.44 E b’ijnusyaj te ub’syaj===
 +
 +
Oraciones interrogativas
 +
 +
B’ajxan twa’ akanse e ajkanwa’rob’ tama tuk’a tar ak’anpespa e ojronerob’ ira, ka’ni twa’ awa’ryob’, ja’x twa’ ache’npa e ub’syaj tama tuk’i’k takix.
 +
 +
Twa’ e ajkanwa’r ukani inb’utz uyub’i ache tu’tob’ twa’ uwirob’ kochwa’ ak’anpesta yi tuk’ot aro’npa ub’syajob’.
 +
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|75px]]
 +
Ub’in taka awajkanseyaj jay achekta mojrix ub’syaj.
 +
Sikb’an a’xin taka e mojr pak’ab’ob e ub’syaj xe’ uchob’ tya’ ojronob’.
 +
 +
 +
'''Kakanwi’k e’ra'''
 +
 +
<poem>
 +
¿Ti’n uyotot atata’?
 +
¿Tuk’a twa’ akak’uxi kone’r ?
 +
¿Tuk’ot intaka ixana?
 +
¿Tya’ turu atu’ kone’r?
 +
</poem>
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|75px]]
 +
'''Kapatna komon:'''
 +
 +
*Kab’ijnu mojrix ojronerob’ twa’ kach’ijse uyokir kana’tanyaj tama e kanwa’r ira.
 +
*Nakpat katz’ijb’a tikajun.
 +
*Kawirse e ajkanseyaj, twa’ uwira jay inb’utz.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.45. Kocha’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t===
 +
 +
‘El adjetivo. El adjetivo común
 +
 +
Kansen e maxtak tuk’a tuk’a k’ab’a’rirob’ achekta yi xe’ uyajk’o’n kana’ta kochu’t e ayanirob’.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|75px]]
 +
Una’ta uyokir e kochwa’tir e ojroner xe’ b’ojb’ir u’t.
 +
Akano utz’ijba’ e chuchu’ b’ijnusyaj taka e ojronerob’ ira.
 +
Upojro mojr ojroner twa’ uch’ijse a’xin una’tanyaj.
 +
 +
'''Kakanwi’k e’ra:'''
 +
 +
<poem>
 +
Saksak
 +
K’ank’an
 +
Yaxax
 +
Takin
 +
K’ox
 +
</poem>
 +
 +
 +
Taka e ojronerob’ ira uyub’i akanse twa’ e maxtak utz’ijb’a e b’ijnusyaj ub’an:
 +
 +
<poem>
 +
'''K’anka’n''' upik e ixik.
 +
'''Takin''' usi’ e winik.
 +
'''Yaxax''' uyopor te’.
 +
</poem>
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' dibujando.png|right|75px]]
 +
'''Kapatna Komon:'''
 +
 +
*Kapejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
 +
*Katz’ijb’a ta nijun e b’inusyaj xe’ kakanwi’x.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.46. U’tirach e ojroner===
 +
 +
Posicionales
 +
 +
Kansen kochwa’ turu uyokir e ojronerob’.
 +
 +
E’ra ojroner ira uyajk’o’n kana’ta kochwa’ k’ani twa’ turan o’ katurb’a e ayanirob’.
 +
 +
Cheksun kora ojronerob’ ta tz’ijnib’te’
 +
 +
Chen kora b’ijnusyaj taka e ojroner xe atz’ijb’ix, twa’ e ajkanwa’r ukani yi una’ta
 +
 +
kochwa’ ak’anpesna e b’ijnusyaj tamar.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|75px]]
 +
Utz’ijb’a uyutirach e ojronerob’ tama inte’ b’ijnusyaj.
 +
 +
'''Kakanwi’k e ojronerob’ ira.'''
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (118).png|right|200px]]
 +
</poem>
 +
kotwa’n
 +
nachar
 +
tonor
 +
kachar
 +
kotor
 +
turu
 +
wa’r
 +
pakwa’n
 +
jawar
 +
</poem>
 +
 +
 +
Kachik e b’ijnusyaj ub’an:
 +
 +
 +
</poem>
 +
'''Kotor''' e winik tu’t e katata’.
 +
'''Nachar''' e te’
 +
'''Pakwa’n''' e ak’ach tu sijk.
 +
'''Jawar''' war awayan e winik.
 +
</poem>
 +
 +
 +
'''Kapatna Komon:'''
 +
 +
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
 +
*Yi inb’ijnu mojr b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ katz’ijb’a tichan.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.47 Utz’aknib’ e ojronerob’===
 +
 +
Los clasificadores
 +
 +
Ucheksu e mormor k’ab’ob’ xe’ b’ojb’ir u’t.
 +
 +
Kansen ub’an ke’ utz’aknib’ e ojronerob’ ak’anpespa tama tuno’r e tz’ikma’r Ch’orti’.
 +
 +
Kochwa’ ak’anpespa taka e k’ab’ob’.
 +
 +
Kochwa’ ak’anpespa taka e ayanirob’.
 +
 +
Kansen utz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e ojronerob’ xe’ atz’ijb’a ta tz’ijb’nib’te’.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|75px]]
 +
Una’ta utz’ijb’a tama inte’ b’ijnusyaj utz’aknib’ e ojronerob’.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' p (120).png|right|200px]]
 +
B’an kochwa’ e’ra:
 +
 +
<poem>
 +
'''Nixi’'''
 +
'''Ixkajr'''
 +
</poem>
 +
 +
 +
Nominales
 +
*'''te’'''
 +
*'''pa’'''
 +
 +
 +
kochwa’ ak’anpespa taka e ayanir xe’:
 +
 +
*'''wojr'''
 +
*'''wororoj'''
 +
*'''pojk'''
 +
 +
 +
Ak’anpespa taka e ayanir xe’ kochwa’ erob’.
 +
 +
*tzajk
 +
*pojk
 +
*poroj
 +
*xejr
 +
*tzejp
 +
*tzuy
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|75px]]
 +
'''Inpatna ta nyo’tot:'''
 +
 +
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan
 +
*Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.48 Mixu’ ojroner taka e k’ab’ob’.===
 +
 +
Sintagma nominal
 +
 +
Kansen e maxtak tuk’a inb’utzir ukojko twa’ katz’ijb’a e b’ijnusyaj taka e k’ab’ob’.
 +
K’ani twa’ awajk’u e ojroner xe’ uyajk’u utz’akarir e b’ijnusyaj.
 +
 +
Kakanwi’k e’ra.
 +
 +
'''E ixik axana'''
 +
'''E tzyob’ kormob’'''
 +
'''E mis awayan'''
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|75px]]
 +
'''Inpatna tama e otot Kanseyaj:'''
 +
- Komon taka e ajkanseyaj, inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ kansene’n b’ajxan.
 +
- U’nb’i taka e ajkanseyaj yaj achekta mojr b’ijnusyaj.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.49 Uyuxinar uk’ajna’rirob’ e ojronerob’===
 +
 +
Sintagma verbal.Tipos de Sintagma verbal
 +
 +
Kansen yar e maxtak twa’ utz’ijb’ob’ inb’utz e ojroner ch’orti’, tya’ uk’anpes uyuxinar e b’ijnusyaj.
 +
 +
Ajkanwa’r ukani kochwa’ twa’ utz’ijb’a uyuxinar e k’ajna’rirob’ tama e ojroner Ch’orti’.
 +
 +
Tama e’ra acheksunpa jay war ojron taka inte’ erachir o’ maja’x.
 +
 +
<poem>
 +
'''Watar sajmi e sitz’'''
 +
'''Xujra e te’'''
 +
'''Tejna e si’.''' Tajchna e si’.
 +
</poem>
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' casa.png|right|75px]]
 +
'''Inpatna ta nyo’tot:'''
 +
*Inpejku’t e b’ijnusyaj xe’ tz’ijb’ab’ir tichan ta nijun.
 +
*Inturan inb’ijnu tuk’a mojr b’ijnusyaj intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.50 Numuy===
 +
 +
Voz pasiva
 +
 +
Tara k’ani kansena’r kochwa’ tama inte’ ojroner, ak’ajpespa xe’ numi’x.
 +
 +
E kanseyaj xe’ twa’ ache, ja’x tya’ ne’t uk’ani twa’ acheksu numuy.
 +
 +
'''K’ejcha tari e ak’ach'''
 +
'''Sujta e Ijch’ok-'''
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' mujer leyendo.png|right|75px]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
 +
*Inturan inb’ijnu mojr ojroner tama xe’ numuy.
 +
*Intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' enseñando.png|right|75px]]
 +
===3.52 E ojroner tya’ kak’anpes e N y M tama e b’ijnusyaj===
 +
 +
Voz antipasiva
 +
 +
E’ra ucheksu me’yra b’ijnusyaj tama utz’ijb’anar e ojroner Ch’orti’, ja’x xe’ ucheksu tuk’a war anumuy.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|75px]]
 +
E ajkanwa’r una’ta unk’anpes e N y M tama e tz’ijb’ayaj e b’ijnusyajob’.
 +
 +
Una’ta tuk’a ojronerob’ uk’eche e NyM tama utz’ijb’ayaj e ojroner.
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' leyendo.png|right|75px]]
 +
<poem>
 +
'''E’ron e ixik.'''
 +
'''war achonma e pak’ab’.-'''
 +
'''E Chunpi’ war awe’.'''
 +
</poem>
 +
 +
[[Archivo:Nuestro idioma en la escuela - Ch'orti' escribiendo.png|right|75px]]
 +
'''Inpatna nib’ajner:'''
 +
*Inturan inb’ijnu mojr ojroner tama xe’ numuy.
 +
*Intz’ijb’a ta nijun.
 +
*Ejk’ar inwirse e ajkanseyaj.
30 170

ediciones

Menú de navegación