Lección 12 - El mercado

De CNB
Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

Español | K'iche' | Mam

Q’ij 1 Ktzijob’ex le k’ulmatajem pa le wachib’al (Tzijonem,tatb’enik, jub’iq’ tzijol)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Una verdura y una pieza de ropa.

Uwokik[editar | editar código]

  • Todavía no muestre el cartel. Con un pedazo de papel tape cada una de las cuatro ilustraciones.
  • Diga a sus estudiantes: Chna’taj chi wech che we tijonik ri’ xuquje’ pa nik’aj chik are ksuk’umax le usak’ajil tzijonem kuk’ nik’aj winaq chik...¡Pa ri qak’aslemal nim upatan tzijonem kqakojo are chi’ kujtzijonik!

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Muestre a los estudiantes una verdura y una pieza de ropa.
  • Diga a sus estudiantes: We sutaq ri’ kek’ayix pa le k’ayib’al. We kinloq’ job’ limonax, k’utb’al no’j: man k’ax taj rilik le rajil, xa rumal le rajil xa su jeri’ We kinloq’ keb’ q’ab’aj limonax ¿Jas kinb’ano rech kinweta’maj janik’pa’ kel wi? On we kwaj kinloq’ jun q’ab’aj limonax xuquje’ kab’lajuj ankine’y, ¿Jas kinb’ano rech kinweta’maj janik’pa’ kel wi? Rech kinweta’maj kinb’an jun mulinem. Kinmulij rajil jun sutaq ruk’ le jun chik.
  • Muestre a los estudiantes el cartel, descubra el primer dibujo y deje cubiertos los otros. Luego, diga: Chiwila’ le perno’jwuj xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Jas kiwil pa le jun wachib’al?
  • Deles 1 minuto para pensar. Luego, diga: Are kimaj ruk’ le ch’aqap chomanik: Pa le wachib’al kinwilo… Deje que 6 o 7 estudiantes contesten.
  • Diga: Pa jun q’ij, Laura xb’e pa k’ayib’al ruk’ uchuch. Nab’e xkita’ janik’pa’ rajil job’ limonax, 4 q’uq’ rajil xuquje’ kab’lajuj ankine’y rajil 4 ¿Jampa’ rajil ronojel?
  • Forme a los estudiantes en parejas y dígales: Pa k’ulaj chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Su kichomaj kk’ulmataj pa le jun wachib’al chik?
  • Descubra el segundo dibujo y dígales: K’ate k’uri’, Laura xuquje’ le uchuch xeb’e pa jun k’ayib’al rech atz’yaq, xkita’ janik’pa’ kel rajil ruk’ jun kamixa’ wuqub’ q’uq’ rajil xuquje’ juk’ulaj pisb’al aqanaj keb’ q’uq’ rajil. Le ajk’ay xub’ij chi kkitoj lajuj q’uq’. Pa k’ulaj, chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Ub’e’al man ub’e’al taj? Chiya’ ub’ixik.
  • Diga: Chanim, jujun chi wech kkitzalij uwach le k’otow chi’aj chi kiwach konojel iwachi’l.
  • Forme a los estudiantes en parejas y dígales: Pa k’ulaj chitzalij uwach ri k’otow chi’aj ¿Jas kichomaj chi kk’ulmataj na pa le jun chik wachib’al?
  • Descubra el tercer dibujo y dígales: Laura xuquje’ le uchuch xeb’e pa jun ja k’ayib’al rech josq’inem xkita’ rajil jun lime’t ch’ipaq, kajib’ q’uq’ rajil, xuquje’ keb’ ch’ajib’al ware’aj keb’ q’uq’ chi jujunal. Pa k’ulaj, chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Janik’pa’ kkitojo?
  • Diga: Chanim, jujun chi wech kkitzalij uwach le k’otow chi’aj chi kiwach konojel iwachi’l.
  • Pida a los estudiantes: Pa k’ulaj chib’ij: ¿Jas kichomaj chi kk’ulmataj na pa le jun chik wachib’al?
  • Descubra el cuarto dibujo y dígales: Pa uk’isb’al, Laura xuquje’ le uchuch xeb’e pa k’ayib’al etz’ab’al, xkita’ janik’pa’ rajil jun kej keb’ q’uq’ rajil; jun ala’s kajib’ q’uq’ rajil xuquje’ jun alaj ch’ich’ oxib’ q’uq’ rajil. Le ajk’ay xub’ij julajuj q’uq’ chi ronojel. Pa k’ulaj, chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Ub’e’al man ub’e’al taj? Chiya’ ub’ixik.
  • Diga: Chanim, jujun chi wech kkitzalij uwach le k’otow chi’aj chi kiwach konojel iwachi’l.
  • Pida a los estudiantes: Chanim chiwajilaj janik’pa’ xkisach chi ronojel, Laura xuquje’ le uchuch.
  • Diga: Chanim, jujun chi wech kkitzalij uwach le k’otow chi’aj chi kiwach konojel iwachi’l.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe qué estudiantes participan y quiénes no lo hacen. Observe las interacciones en parejas para conocer sus habilidades en la formación de enunciados completos y para pronunciar bien las palabras. Escuche si usan bien los tiempos verbales. Motive la participación de todos; cuide que participen tanto los niños como las niñas.

Q’ij 2 Ub’anik jun k’ayib’al (Tatb’exik, tzijonem xuquje’ b’anik)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Pa ri tijonik[editar | editar código]

Tzijob'al
Letras k'iche'.png

Ajk’ay Vendedor(a)
Ala’s Muñeco(a)
K’ayib’al Mercado
Q’uq’ Quetzal
Rajil Precios
Xkisach Gastaron

  • Diga a los estudiantes: Chiwoko k’ulaj. Chi jujun k’ulaj kkicha’ oxib’ uwach taq k’ay rech kkik’ayij pa k’ayib’al. K’utb’al no’j: oxib’ uwach che’; oxib’ uwach atz’yaq xuquje’ oxib’ no’j wuj.
  • Diga: Chanim, chibana’ uwachib’al wene kiqupij job’ kiwach sutaq le xicha’o. Chna’taj chi wech chi kik’ayij, jolajuj sutaq. K’utb’al no’j; we kik’ayij uwach che’ chib’ana’ uwachib’al mansa’n, ankine’y, raxtzu, kaqaq’oq’, xuquje’ alanxax.
  • Pida a los estudiantes: Chanim, pa le wachib’al chitzib’aj janik’pa’ rajil le k’ayij; pa jujunal, pa jo’taq, pa kab’lajuj wene jun chik.
  • Solicite a los estudiantes: Pa nik’aj chi wech e loq’omanelab’ nik’aj chik e k’ayinelab’.
  • Diga: Los compradores irán de un puesto a otro comprando; por ejemplo: Saqarik. In kwaj job’ limonax xuquje’ kab’lajuj mango. ¿Janik’pa’? (Le ajk’ay kkib’ij) Ri are’ kkimulij 4 q’uq’ rech le limonax kqamulij ruk’ 4 q’uq’ rech le ankine’y. Chanim, jo’ pa loq’oj xuquje’ pa k’ayinik.
  • Diez minutos después, diga: Chanim kqak’ex qib’. Chanim, le ajk’ay keq’ax pa loq’omanel. Jo’ pa loq’oj xuquje’ pa k’ayinik

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe si los estudiantes realizan correctamente los cálculos. Si no lo hacen, explique. También, observe si usan enunciados completos.

Q’ij 3 B’ix (Tzijob’al xuquje’ uya’ik kiq’ij)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Una canción (puede ser la incluida en esta lección. También, puede incluirle cambios).

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Kqab’ixoj jun b’ix. Kinb’ixoj jun q’e’t ix kitzalij uwach. Kib’ano ri kub’ij ri b’ix. Kqamaj b’ik...
Canción Gestos
Jun ruk’ jun, kub’ana keb’. Juntar un dedo de cada mano para mostrar dos dedos.
Keb’ ruk’ keb’, kub’ana kajib’. Juntar 2 dedos de cada mano para mostrar 4 dedos.
Oxib’ ruk’ oxib’, kub’ana waqib’. Juntar 3 dedos de cada mano para mostrar 6 dedos
Kajib’ ruk’ kajib’, kub’ana waqxaqib’. Juntar 4 dedos de cada mano para mostrar 8 dedos
Job’ ruk’ job’, kub’ana lajuj. Juntar 5 dedos de cada mano para mostrar 10 dedos.
Lajuj kinwelisaj jun chech kub’ana b’elejeb’ Mostrar los 10 dedos y quitar 1 para mostrar 9.
Bélejeb’ kinwelisaj jun chech kkub’ana waqxaqib’. Mostrar los 9 dedos y quitar 1 para mostrar 8.
Waqxaqib’ kinwelisaj jun chech kub’ana wuqub’ Mostrar los 8 dedos y quitar 1 para mostrar 7.
Wuqub’ kinwelisaj jun chech kub’ana waqib’. Mostrar los 7 dedos y quitar 1 para mostrar 6.
¡Waqib’ kinwelisaj waqib’ chech man k’o ta chik! Mostrar los 6 dedos y quitar 6 para mostrar 0.

A la par de cada línea de la canción se incluyen sugerencias de gestos para cada una. Si no quiere usar esta canción, puede elegir otra y cambiarle las palabras.

  • Diga: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj, xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: Pa le ajilab’al ¿Jas kel wi uya’ik uwi’? xuquje’ ¿Jas kel wi esanem?

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando. Motive la participación de niños y niñas. Si es necesario, introduzca y modele gestos para algunas partes de la canción.

Q’ij 4 B’ix (Tzijob’al xuquje’ uya’ik kiq’ij)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
La misma del día 3

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Kqakamulij ub’ixoxik ri b’ix rech ri tijonik xq’ax kanoq. Kinb’ixoj nab’e xuquje’ kib’ixoj ix xaq itukel. Kib’ano ri kub’ij ri b’ix. Kqamaj b’ik...
Canción Gestos
Jun ruk’ jun, kub’ana keb’. Juntar un dedo de cada mano para mostrar dos dedos.
Keb’ ruk’ keb’, kub’ana kajib’. Juntar 2 dedos de cada mano para mostrar 4 dedos.
Oxib’ ruk’ oxib’, kub’ana waqib’. Juntar 3 dedos de cada mano para mostrar 6 dedos
Kajib’ ruk’ kajib’, kub’ana waqxaqib’. Juntar 4 dedos de cada mano para mostrar 8 dedos
Job’ ruk’ job’, kub’ana lajuj. Juntar 5 dedos de cada mano para mostrar 10 dedos.
Lajuj kinwelisaj jun chech kub’ana b’elejeb’ Mostrar los 10 dedos y quitar 1 para mostrar 9.
Bélejeb’ kinwelisaj jun chech kkub’ana waqxaqib’. Mostrar los 9 dedos y quitar 1 para mostrar 8.
Waqxaqib’ kinwelisaj jun chech kub’ana wuqub’ Mostrar los 8 dedos y quitar 1 para mostrar 7.
Wuqub’ kinwelisaj jun chech kub’ana waqib’. Mostrar los 7 dedos y quitar 1 para mostrar 6.
¡Waqib’ kinwelisaj waqib’ chech man k’o ta chik! Mostrar los 6 dedos y quitar 6 para mostrar 0.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando. Motive la participación de niños y niñas. Si es necesario, introduzca y modele gestos para algunas partes de la canción.

Q’ij 5 Chi jumul kqaya’ ri uchuq’ab’ xuquje’ utz ub’ixik (Tatb’exik xuquje’ tzijonem)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Papelógrafo o pizarrón, yeso o marcadores.

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga: Chitzalij uwach le k’otow chi’aj: ¿Jas ri’ le k’ayib’al? ¿Suche k’o k’ayib’al? Escriba y/o dibuje las ideas en el pizarrón. También, puede dramatizar las respuestas.
  • Diga a los estudiantes: Chiwoko keb’ q’e’t; le k’o pa iwikiq’ab’ kub’i’aj “A” le k’o chi imoxq’ab’ kub’i’aj “B”. Chi jujunal kixkanaj chi uwach jun iwachi’l. We man kixtz’aqat taj pa k’ulaj kink’oji’ iwuk’.
  • Cuando ya estén formadas las filas, diga: Kinya’ oxmul rilik chi wech rech kitzalij uwach ri k’otow chi’aj. Ronojel mul k’extal le iwachi’l. Pa nab’e mul kiwil le chomanik tz’ib’atal pa le tz’alam tz’ib’ab’al, pa le nik’aj chik kuya taj kiwilo. (Cuando llegue a la tercera parte, cubra el pizarrón o papelógrafo). Le ukab’ xuquje’ le urox mul kikoj le no’jib’al xuquje’ le tzij le xkikoj le iwachi’l, chitz’aqatisaj ruk’ nik’aj taq tzij xuquje’ no’jib’al.
  • Diga: ¿Jas ri’ le k’ayib’al? ¿Suche k’o k’ayib’al? Le keriqitaj pe le q’e’t “B” kkita’ le kachi’l.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’ayib’al, rech jeri’ chi jujunal kiriq chi jun iwachi’l. Le uk’isb’al tijoxel rech le q’e’t kq’ax loq pa nab’e k’olib’al. Chanim chitzalij kitzij le iwachi’l. ¿Jas ri’ le k’ayib’al? ¿Suche k’o k’ayib’al? Chna’taj chi wech: we jumul chik knimarisaj le no’jib’al are chi kixch’awik kikoj k’i taq tzij.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Chqab’ana’ oxmul uk’exik k’ulaj. Le tijoxelab’ rech le q’e’t “B” kixq’ax pa jun k’olib’al. Chanim chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Jas ri’ le k’ayib’al? ¿Suche k’o k’ayib’al? Chna’taj chi wech le tzalim tzij nim chi uwach le xq’ax kanoq.
  • Seleccione a los niños o niñas que normalmente no participan y diga: Chanim, pa jujun kitzijoj chi qech le ino’jib’al. Recuerde que muchos se sienten más seguros después de haber hablado tres veces con otros.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, manténgase cerca de un estudiante para observar cómo cambia sus ideas con cada pareja. Conforme avanza, felicítelo por sus ideas y por su forma de expresarse. También, dé sugerencias para que mejore su participación.