Lección 16 - El jaguar

De CNB
Ir a la navegación Ir a la búsqueda
Busca en cnbGuatemala con Google

Español | K'iche' | Mam

Q’ij 1 Ktzijob’ex le k’ulmatajem pa ri wachib’al (Tzijonem, tatb’enik, jub’iq’ tzijol)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Uwokik[editar | editar código]

  • Esta lección tiene dos carteles. En el primer cartel, tape todos los jaguares. En el segundo, tape todos los dibujos. Aún no los muestre.
  • Diga a sus estudiantes: Chna’taj chi wech che we tijonik ri’ xuquje’ pa nik’aj chik are ksuk’umax le usak’ajil tzijonem kuk’ nik’aj winaq chik...¡Pa ri qak’aslemal nim upatan tzijonem kqakojo are chi’ kujtzijonik! Kamik rajawaxik kqab’an jun utz chomanik.

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Muestre el cartel a los estudiantes. Luego, diga: Chiwila’ le perno’jwuj, waral keriqataj e k’i b’alam, ri awajib’ ri’ e k’o pa k’iche’laj. ¿Jas kina’o we man e k’o chi b’alam?
  • Deles 1 minuto para pensar. Luego, diga: Are kimaj ruk’ le ch’aqap chomanik: Pa le wachib’al kinwilo... Deje que 6 o 7 estudiantes contesten.
  • Muestre el primer dibujo del segundo 30 minutos cartel. Forme a los estudiantes en parejas y diga: Chiwila’ le wachib’al, we ri’ junamataj ruk’ jun tzijob’elil, kinsik’ij le kub’ij chi iwach. “Le ajtij pa we wachib’al ri’ kub’ij: Ak’alab’, jun wokaj xuya’ lo qarajil xuquje’ xub’ij chi kuya’o kaqab’an jun nimq’ij we kujtzijon pa kiwi’ ri awajib’ tajin ksach ki wach on kaqasipaj le pwaq chi rech jun wokaj le kchakun pa kiwi’ le awajib’ rech man sach ta kiwach pacha ne’ le b’alam”.
  • Pregunte a los estudiantes: ¿Su ukolmal we kqakoj le pwaq rech jun nimq’ij? Chya’ chi kiwach rech kkitzalij uwach ri k’otow chi’aj pa k’ulaj.
  • Descubra el segundo dibujo y dígales: Chiwila’ le wachib’al. Waral le ak’alab’ tajin ke’tzijonik; jun kub’ij: Utz kqana’o kujb’ixonik; jun chik kub’ij: Utz kina’ le etz’anem. Jun urou ak’al kub’ij: Utz kqab’an kiwachib’al awajib’.
  • Pida a los estudiantes: Chanim, chitzijoj ruk’ le awachi’l su kib’ano we ixk’o pa kik’olib’al le ak’alab’ rech le tijonik. Xuquje’ su kuk’ulmaj we ksipax le pwaq rech kya’ uchuq’ab’ man ksach ta kiwach le awajib’. Dé un tiempo para que respondan.
  • Descubra el tercer dibujo y diga: Chiwila’ le wachib’al. Waral ke’ilitajik jujun taq ak’alab’ kkib’ij: jun ak’al kub’ij chi e k’o winaqib’ kkiram le che’ rech le k’iche’laj. Jun chik jub’ij e k’o tzukunel taq chikop. Jun ali kub’ij chi ri b’alam sib’alaj e je’l... Jun ali chik kub’ij we ksach kiwach man jumul ketzalij ta chik.
  • Descubra el cuarto dibujo y diga: Chitzijoj ruk’ le awachi’l pa uwi’ le kiwil pa le wachib’al.
  • Diga: Chanim, jun chi wech kuya’ ub’ixik chi qech jas kel wi le pajib’al. Luego, dé la oportunidad para que los estudiantes se expresen. La respuesta debe girar en torno a que los niños tuvieron que decidir en qué iban a gastar el dinero: ¿La fiesta o la conservación?

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe qué estudiantes participan y quiénes no lo hacen. Observe las interacciones en parejas para conocer sus habilidades en la formación de enunciados completos y para pronunciar bien las palabras. Escuche si usan bien los tiempos verbales. Motive la participación de todos; cuide que participen tanto los niños como las niñas.

Q’ij 2 Uchomaxik (Tatb’exik, tzijonem xuquje’ b’anik)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos

Pa ri tijonik[editar | editar código]

Tzijob'al
Letras k'iche'.png

Awajib’ Animales
K’i’che’laj Selva
Kichajixik Cuidado
Nimq’ij Fiesta
Qarajil Nuestro dinero
Qatob’anik Nuestro apoyo

  • Forme a los estudiantes en parejas y diga: Vamos a jugar a hacer una dramatización. Chiwoko iwib’ pa k’ulaj xuquje’ chitzijoj su kk’ulmataj pa ucholajil le wachib’al pa le perno’jwuj. Xuquje’ chikojo’ tzij kuya’ ino’jib’al rech kixq’ax pa jajaloj taq chomab’al, jacha’ ne’; nabe’, k’ate’ k’uri’, chi uk’isb’alil. Chib’ana’ pacha’ ri kub’an jun pajib’al; chech wa’ utz kixtak’i’k xuquje’ kilik’ le iq’ab. Rech kixtob’an chi ix keb’, jun chi wech kutzijoj ri wachib’al, le jun chik, kutzijoj le jun wachib’al chik. K’utb’al no’j: Nab’e, ri wokaj xuya’ pwaq chech le tijob’al. K’ate k’uri’ xkichomaj ri utzilal kuk’am uloq le nimq’ij. Are chi’ kib’ij we ri’, utz kilik’ jun iq’ab’ pa itzal xuquje’ kiqasaj pacha sib’alaj ralal. (Hacer el gesto). K’ate k’uri’ xkib’ij le utzilal kuka’m uloq le tzijonem. Chanim kilik’ le jun chik iq’ab’ ruk’ ralal. (hacer el gesto). K’isb’al xkib’an jun utz chomanik rumal...
  • Diga: Chanim, qachomaj chi ujk’o pa le tijob’al rech le wachib’al. Chqachomaj su kqab’ano, ¿Kqawok jun nimq’ij on kqasipaj le pwaq? Chitzijoj ruk’ le awachi’l.
  • Reúna a toda la clase: ¡Utz b’a’! Chanim, kqach’a’ jun chi kech le keb’ chomanik. Anote los resultados en el pizarrón.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe las habilidades de los niños para conversar sobre la decisión que deben tomar, con vocabulario y enunciados nuevos. Note si usan las palabras indicadas (Nab’e, k’ate k’uri’...). Si tienen dificultades, tome unos minutos para mostrar y explicar cómo lo deben hacer.

Q’ij 3 B’ix (Tzijob’al xuquje’ uya’ik kiq’ij)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Una canción (puede ser la incluida en esta lección. También, puede incluirle cambios

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Kqab’ixoj jun b’ix. Kinb’ixoj jun wiqom tzij xuquje’ ix kib’ixoj on kiraq ichi’ le jun wiqom tzij k’o apanoq. K’utb’al no’j; kinb’ixoj: e k’o je’l taq awajib’ kraj kichajixik, ix kib’ixoj on kiraq ichi’: e k’o pa k’iche’laj xuquje’ kraj kichajixik. Are chi’ knatax awajib’ kqab’ano su kkiban le awajib’. K’utb’al no’j; are’ chi’ kqab’ij b’alam, kqab’an pacha’ le b’alam. Kqamaj b’ik...
Canción
Maestro E k’o je’l taq awajib’ utz kqaya’ qatob’anik chi kech.
Estudiantes E k’o pa k’iche’laj rajawaxik keqachajij.
Maestro K’utb’al no’j, le masat xuquje’ le b’alam.
Estudiantes E k’o je’l taq awajib’ utz kqaya’ qatob’anik chi kech.
Maestro E k’o je’l taq awajib’ utz kqaya’ qatob’anik chi kech.
Estudiantes Echajim xuquje’ man kechap taj!
Maestro K’utb’al no’j, le xik xuquje’ le q’uq’.
Estudiantes ¡Rajawaxik, rajawaxik, rajawaxik kqaya’ qatob’anik chi kech!

Diga: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Suche rajawaxik chi le awajib’ le tajin ksach kiwach man ksach ta kiwach chi uwachulew?

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando. Motive la participación de niños y niñas. Además, observe si entienden los conceptos abstractos de ayuda, deber, obedecer, etc.

Q’ij 4 B’ix (Tzijob’al xuquje’ uya’ik kiq’ij)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
La misma del día 3

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga a sus estudiantes: Chanim, kqakamulij ub’ixoxik ri b’ix rech ri tijonik xq’ax kanoq. Chna’taj chi wech kinb’ij jun wiqom tzij xuquje’ ix kib’ixoj on kiraq ichi’ chech le wiqom tzij k’o apanoq. Kqamaj b’ik...
Canción
Maestro E k’o je’l taq awajib’ utz kqaya’ qatob’anik chi kech.
Estudiantes E k’o pa k’iche’laj rajawaxik keqachajij.
Maestro K’utb’al no’j, le masat xuquje’ le b’alam.
Estudiantes E k’o je’l taq awajib’ utz kqaya’ qatob’anik chi kech.
Maestro E k’o je’l taq awajib’ utz kqaya’ qatob’anik chi kech.
Estudiantes Echajim xuquje’ man kechap taj!
Maestro K’utb’al no’j, le xik xuquje’ le q’uq’.
Estudiantes ¡Rajawaxik, rajawaxik, rajawaxik kqaya’ qatob’anik chi kech!
  • Diga: Chiwoko iwib’ pa k’ulaj xuquje’ chitzalij uwach ri k’otow chi’aj: ¿Suche rajawaxik chi le awajib’ le tajin ksach kiwach man ksach ta kiwach chi uwachulew?

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe a los estudiantes que no están participando. Motive la participación de niños y niñas. Además, observe si entienden los conceptos abstractos de ayuda, deber, obedecer, etc.

Q’ij 5 Chi jumul kqaya’ ri uchuq’ab’ xuquje’ utz ub’ixik (Tatb’exik xuquje’ tzijonem)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
Papelógrafo o pizarrón, yeso o marcadores.

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Diga: Chitzalij uwach we k’otow chi’aj: ¿Jas kqab’ano uj winaq chech kito’ik le awajib’ le tajin ksach kiwach? Escriba y/o dibuje las ideas en el pizarrón. También, puede dramatizar las respuestas.
  • Diga a los estudiantes: Chiwoko’ keb’ q’e’t; le k’o pa wikiq’ab’ kub’i’aj “A” le k’o chi moxq’ab’ kub’i’aj “B”. Chi jujunal kixkanaj chi uwach jun iwachi’l. We man kixtz’aqat taj kink’oji’ iwuk’.
  • Cuando ya estén formadas las filas, diga: Kinya’ oxmul rilik chi wech rech kitzalij uwach ri k’otow chi’aj. Ronojel mul k’extal le iwachi’l. Pa nab’e mul kiwil le chomanik tz’ib’atal pa le tz’alam tz’ib’ab’al, pa le nik’aj chik kuya taj kiwilo. (Cuando llegue a la tercera parte, cubra el pizarrón o papelógrafo). Le ukab’ xuquje’ le urox mul kikoj le no’jib’al xuquje’ le tzij xkikoj le iwachi’l, chitz’aqatisaj ruk’ nik’aj taq tzij xuquje’ no’jib’al.
  • Diga: ¿Jas kqab’an uj winaq chech kito’ik le awajib’ le tajin ksach kiwach? Le kriqtaj pa le q’e’t “B” kita’ su kkib’ij le iwachi’l.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’olib’al, rech kk’extaj le ik’ulaj. Le k’isb’al tijoxel rech le q’e’t kq’ax uloq pa le nab’e k’olib’al. Chanim chitzalij uwach le k’otow chi’aj kub’an le iwachi’l. ¿Jas kqab’an uj winaq chech kito’ik le awajib’ le tajin ksach kiwach? Chna’taj chi wech jumul chik kinimarisaj le no’jib’al are chi’ kixch’awik kikoj k’i taq tzij.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Chqab’ana’ oxmul uk’exik qak’ulaj. Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’olib’al. Chanim chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Jas kqab’an uj winaq chech kito’ik le tajin ksach kiwach? Chna’taj chi wech le tzalim tzij nim chi uwach le xq’ax kanoq.
  • Después de un minuto, más o menos, diga: Chqab’ana’ oxmul uk’exik qak’ulaj. Le tijoxelab’ rech le q’e’t “A” kixq’ax pa jun k’olib’al. Chanim chitzalij uwach ri k’otow chi’aj. ¿Jas kqab’an uj winaq chech kito’ik le tajin ksach kiwach? Chna’taj chi wech le tzalim tzij nim chi uwach le xq’ax kanoq.
  • Haga el mismo proceso promoviendo que los estudiantes de la fila B respondan la pregunta.
  • Seleccione a los niños o niñas que normalmente no participan y diga: Chanim, jujun chi wech kkitzijoj chi qech ri kino’jib’al. Recuerde que muchos se sienten más seguros después de haber hablado tres veces con otros.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, manténgase cerca de un estudiante para observar cómo cambia sus ideas con cada pareja. Conforme avanza, felicítelo por sus ideas y por su forma de expresarse. También, dé sugerencias para que mejoren su participación.

Q’ij 6 Qatzijoj le ajilab’al (Tijonem tzijob’al)[editar | editar código]

Tiempo Verde.png
30 minutos
Herramientas Verde.png
papel o tarjetas para tapar los dibujos.

Uwokik[editar | editar código]

  • Use el cartel 1 de la lección donde aparecen 12 jaguares. Use papel o tarjetas para tapar cada pareja de jaguares en el dibujo.

Pa ri tijonik[editar | editar código]

  • Tape cada pareja de jaguares con papel o una tarjeta. Aún no descubra el cartel.
  • Diga a sus estudiantes mientras todo el cartel está tapado: Kujtzijon pacha’ kkib’an le ajilamb’anel. K’utb’al no’j: ¿Chanim, janik’pa’ b’alam kiwilo? De oportunidad para que los estudiantes digan cero.
  • Diga: We kinwesaj we uxaq wuj ri’, ¿janik’pa’ b’alam kiwil chi ronojel? Le xk’ulmataj pa le tzij rech ajilamb’al jewa’: maj k’olik ruk’ keb’ kub’ana keb’ xuquje’ jewa’ utzib’axik: 0 + 2 = 2 (Escríbalo en el pizarrón).
  • Diga: Chanim, we kintor keb’ chik, (su kqab’ij? Keb’ ruk’ keb’ kub’ana kajib’... ¡Utz¡
  • Destape cuatro jaguares más y solicite: Chib’ij, pa ajilamb’al, ¿su xk’ulmatajik? Kajib’ ruk’ kajib’ kub’ana wajxaqib’ 4+4=8
  • Descubra dos jaguares más y solicite: Chib’ij, pa ajilamb’al su xk’ulmatajik (ocho más dos son diez).
  • Descubra dos jaguares más y solicite: Chib’ij, pa ajilamb’al su xk’ulmatajik (diez más dos son doce).
  • Con los doce jaguares descubiertos diga: Chanim, e k’o kab’lajuj b’alam. We kqach’uq keb’ ¿janik’pa’ e k’olik? (kab’lajuj kqelesaj keb’ chi rech kub’ana lajuj). Kekanaj kanoq lajuj b’alam.
  • Con los diez jaguares descubiertos diga: Chanim, e k’o lajuj b’alam. We kqach’uq keb’ ¿janik’pa’ e k’olik? (lajuj kqelesaj keb’ chi rech kub’ana wajxaqib’). Kekanaj kanoq wajxaqib’ b’alam.
  • Con los seis jaguares descubiertos diga: Chanim, e k’o waqib’ b’alam. We kqach’uq keb’ ¿janik’pa’ e k’olik? (waqib’ kqelesaj keb’ chi rech kub’ana kajib’). Kekanaj kanoq kajib’ b’alam.
  • Con los dos jaguares descubiertos diga: Chanim, e k’o keb’ b’alam. We kqach’uq keb’ ¿janik’pa’ e k’olik? (keb’ kqelesaj keb’ chi rech kub’ana maj). Kekanaj kanoq maj b’alam. También, puede inventar un cuento sobre los jaguares y por qué aparecen y salen de un bosque.

Upajik eta’manik[editar | editar código]

Durante la clase, observe si los estudiantes usan las expresiones matemáticas: más, menos, son (o igual a). Si no lo hacen, presente más ejemplos.

Narración de las acciones que les suceden a unos personajes en un espacio y un tiempo determinados.